Atos 7

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Prisre oa Pomnga i ri ve, “Riong ake i nunganga, e?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Na Stiven i olal i ve, “Titeikre na temimekre o nongpol. Nomenga titevir a Abraham i voth a Mesopotemia na i es a Haran rongan. Nge wop lemi aken God ia malmaling tolilisnga i totun i ma i velpol a i nge.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Ma God i ria ve, ‘Ong lo lelpot titeumre nge omu ulue aken, naro ong es e ulue epee ako aro tho pathengal i a wong nge.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 “Make Abraham i plospot a Kaldia ma i es ma i voth a Haran. Lamako itema i rin ol. Na God i pake ol i me ve aro i voth a ulue epee aken ru thomu o voth ol nge.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 God i sungu ulue epee tun e avele a Abraham nge. Aveto God i kin ile riong ve panen aro i sungu ulue epee aken a i nge mo i krim i mo aro ini ia na tomo nge ititeviere oa. Na Abraham itun e rongan, nako God i oma riong ake.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Na God i ria i vene:
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Aveto panen aro tho paomelal areken
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Ma God i sungu riong a Abraham nge, nge oni peti isnga ako ini ole paatealinga nge riong kinnga. Lama nang or limme i vus nge Aisak ipopnga lamako Abraham i is ile. Na Aisak i pavelpol itun a Jekop. Na Jekop i is mun itutun or mule pa omole pothoi or aini ole. Ma o velpol ini Israelre oa pompomere.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 “Ma Jekop itutunre olemi klingtun otein a Josep ma o sungu i a Isip angare nge, ma o ol i mo ini ole umonga a Isip, aveto God i voth tomo nge i.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Ma i eltetpot ile matheong alavusnga a i nge, ma i sungu mire aolonga a i nge, mo i velpol ini toko sivenga a Isipare ole nepes itheki, ma i men ranga ve ini Isipare ole nepes, na i theal mun a nepes ile vel aolonga.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 “Lama mesi aolonga i velpol a pen alavusnga ako ru a Isip na a Kenan. Ma or alavusnga o men lemi kerereong nge aning le aveleong. Ma titevir areken o pavurvur aro o thepol ol aning avele.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Aveto Jekop i nongpol kimaing nge aning ako i voth a Isip. Ma i pake itutunre ako ini titevirre a Isip la ako ini ole esong teltelnga la.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Ma nge ole esong paininga mun la Josep i pathengal isivenga a ititeinre nge, lamako Isip angare ole nepes a Pero i ate a Josep ititeinre.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Na Josep ikei song nge itema a Jekop mo i es a i nge, tomo nge ilengare, ma oa titaling i pavurvur nge mule pa limai pothoi or lim.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Lama Jekop i esu a Isip la. Lamako i rin ol nge, ma titevirre mun o rin mun a Isip.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Ma o potun werer oni peti a Sekem la ma o tetun or nge vuvepun ako nomenga Abraham i ol i nge umtun pelie a tokokoe areko or ini Hamor angare.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 “Na i totho ol ako aro God aro i oma ol ur aken, ako i ria Abraham nge nomenga. Nang aken i totho ol ako aro i velpol ol na Israelre oa titaling i esa ma i aolonga ol ako a Isip.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Lama toko omole ako i velpol ini Isipare ole nepes, na ilemi mire nge a Josep avele. Ma i patea ile menong e nepes.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Toko aken i olotet or ma i oma vothung kerenga nge titevirre na i ovulal or ve aro o pango otutunre a lalanga mo o rin.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 “Nge wop lemi aken Moses inina i pop i, ma ini wain sivenga. Ma inina ma itema o theal i a ole vel nge ngov or me.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Lama o paespot a Moses a lalanga, lama Isipare ole nepes itun sengenga i mane i ma i theal i mo ini itun ol.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Ma Moses i el Isip angare ole mire alavusnga, ma ini toko pomnga nge riong na nge ile omaing.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Lamako Moses ia tovu po or mule pa penel ol lamako ilemi ruma ol ilengare ako ini Israelre ve aro i thopol or.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Ma i thopol toko Isip anga ako i siso toko Israel omole. Ma i es a ithanga aken nge mo i opoal i. Mako i olal ol ia ma i so rin ol Isip anga aken.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Ma Moses i ri ve va ilengare olemi ve aro God i opoesal i mo i eltetpot or nge kinong aken nge, aveto avele.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Na nge erangunga Moses i thepol toko Israel or aini ako o siso pel. Ma i mit roalu or ma i ria ve, ‘Ken! I vava ake thomu paini o siso pel, e? Thomu paini ake ini titein pel areke.’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 “Aveto toko aken i siso itein aken e, i osiv a Moses ma i ria i ve, ‘Anga i ria ong ako ve, wong ini mukalinga na theal tetalinga nge them, e?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Ava lomum ve aro wong so rin tho ranga ve ako wong so rin Isip anga ako nine, e?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Lamako Moses i nongpol i ma i lopot a Isip ma i voth ol a ulue ako ini Midian angare ole. Na i peange ol nge, makola itun tomonnga or aini.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 “Na tovu po or mule pa penel i vus lamako ensel omole ako i velpoltun i a pen polpolnga nge. Totho e tete ako ini a Sainai. Ma ensel aken i velpoltuna i ranga ve ini won sesenga ako i velpol a won pok a vutvutnga lemimi me.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Moses i thepol i ma i kukuk nge ur aken ako i velpol. Ma i es totho la mo i thepol senu i, aveto i nongpol a God ile leng lenging ve,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Tho ini titovumre ole God, tho a God ako ini a Abraham, Aisak na Jekop ole.’ Ma Moses i nongpol i veno ako, ma ioni val ma sawir i, na i ngeip ve aro i the ol i.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 “Lamako God i ria i vene, ‘Wong ekrispot lom esonga. Eneke ake ini lek vothinga, ako i riri rintet.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Tho thepol vothung kerenga lale ako o oma i a lek toko na seng areko o voth a Isip. Na tho nongpol ole tanging lale. Na tho esu me mo tho opoesal or na tho pavthopot matheong aken a or nge. Na es me, mo tho pake wong a Isip la.’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 “Na Moses inga aton ru Israelre okime lelalpot i ma o ria i ve, ‘Anga i pamita wong ve aro wong ini mukalinga na theal tetalonga nge them?’ Toko inga ake aton ru God inga i pake i la mo ini ole mukalinga naro i el werer or. Na Toko Pomnga i oma i venen aken nge ensel ile riong ako i velpoltuna i a won sesenga ako i velpol a won pok a vutvutnga lemimi me.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Ma Moses i el wererpot or la, ma i oma pakukukaling na pathepolong pulua a Isip, na nge rua ako o apet i ve ini Rua Selelenga, ma i oma mun i a pen polpolnga nge, i pavurvur nge tovu po or mule pa penel.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Na Moses mun inga aton ako i ria Israelre ve, ‘God aro i ateal toko e aken ru a thomu nge mo i velpol ini a God ile riong elnga e ranga ve ini tho.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Moses inga ako i voth tomo nge Israelre ma o pathun nge pen polpolnga. Ma i voth a tete a Sainai tomo nge ensel ako i sung riong a i nge. Na Moses i voth tomo mun nge titevirre. Ma i el a God ile riong ako i sung mimiong mo i sung esu i a it nge me.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Aveto titevirre o nongal ile riong avele. Ma okime lelalpot i. Ma olemi es werer a Isip la.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Ma o ria Aron ve, ‘Wong oma avala pelie mo ini lemem mo o mukal ler. Toko ake ini a Moses ako i wolpot them a Isip me, lemimem mire ol nge i avele. Ava i vana la ol?’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Nge nang aken o oma avala ako i ranga ve ini bulmakau itun. Ma o oma aning aolonga na o oma sungong a avala ako o oma i nge omeni inga.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Taro ake God ikime lelalpot or. Mako o lotual ol sivemitre ako ro a sepsa, na i ranga ve ako God ile riong elnga nomengangare ole erere i ri nge ako i ri vene:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Thomu o potun lotuonga a sel
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 “Nomenga ako titevirre o voth a pen polpolnga nge, ma o voth tomo nge lotuonga a valvale ako ini sel ako o apet i ve ini ‘God ile riong kinnga a valvale’. O oma rum valvale aken ako ranga ve God i pathengal a Moses ve aro i oma i.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Lamako titevirre o es tomo nge a Josua mo aro o el ol ulue ako ini toko rereli oa. Ma God i siv lelpot or a titevirre ole ulue. Na lotuonga a valvale ako ini sel aken, o el i a otitemaere nge mo o potun i a ole ulue aken, ma i mit makola i pavurvur ako Devit i velpol.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Ma God ilemi sivenga nge a Devit ile vothung, ma Devit i nong a i nge ve aro i oma a God ile vel aolonga e ako aro i voth nge. Ina God ako ini ole tomo nge otevinga a Jekop.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Aveto Solomon i oma a God ile vel aken.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 “Aveto God ako i aolonga rintet i pavurvur aro i voth a vel ako tokokoere o oma i nge omeni avele. Ako ranga ve God ile riong elnga nomengangare o ri nge ve,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 “‘Toko Pomnga i ri vene,
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Eneke sivengek tho oma ur alavusnga.” ’ Aisaia 66:1-2
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 “Thomu toko telnga plaongare na lomumu rongan i kerenga na telngomu gut nge a God ile riong. Thomu o pup rumpot re ake ini titovumuere ole vothung, na evelelnga thomu mun kene o nongal a God Ioni Riringa avele.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Titovumuere o oma vothung kerenga a riong elnga alavusngare nge ako o voth nomenga. Na o pun rin rin areko o ritet nge a God ile toko vengvenga aro i es me ma i velpol. Ma thomu o teltun i na o pun rin i lale.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 God i sungu ile patorong a thomu nge, nge enselre, aveto thomu o panes i avele.” Stiven i ri vene re aken.
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Na riong nongpolngare o nongpola riong aken, ma olemi klingtun a Stiven ma o atun owo pupo nge i.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Aveto Stiven i vual nge a God Ioni Riringa ma i thea la a Pen a Urvet. Ma i thepol a God ile tolilisong na Jisas ako ro i mit a God imeni sivenga nge anga.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Ma Stiven i ria ve, “O nongpol, tho thepola Pen a Urvet i thep. Ma tho thepol Toko Pomnga Itun ako i mit a God imeni sivenga nge anga.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Ma o pres viringa, ma o mon sopal otelnga nge omeni. Ma o akrungtun i.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Ma o titpopot i a rem pomnga a lalanga la, mo aro o pun rin i nge um. Ma tokokoe areko o teuntetpot ole tekruk seltunnga ma o parongu i a kulpo e ako ilo sei, iion a Sol.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Rongan o pun a Stiven nge um. Ma Stiven i nong ve, “Jisas wong ela onik.”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Ma i koru ieve ma i pres viringa ve, “Toko Pomnga mothong tova olal ole vothung kerenga ake a or nge.” Stiven i ria inga vene ake, nako i rin ol.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.