Atos 2
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na nang e ako i velpol ako Judare o apet i ve ini “Pentikos.” Ma toko lemioongare o men velilo pel a vel lemi.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 O men na a ur e avele na o nongpol ur ako i avvuv ranga ve ini thue aolonga ako i ru a Pen a Urvet me, ma i pavual vel ako ru o men nge.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Ma o thopol ur ako i ranga ve ini won sesenga annga ma i metheru ma i vugir or omole omole.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 God Ioni Riringa i vual a or omole omole nge ma o ri nge keiong rel relnga ako God Ioni Riringa i pavelpolpot i a owo.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Na Juda pelie ako o voth a Jerusalem ako or ini toko lotuongare ako o es a pen epee elonga me.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Ma o nongpol ur aken ma toko pulua o vus me. Ma o kukuk, eneke o nongpol toko lemioongare ako o ri nge okei omole omole.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Ma olemi ngo pelekpol, ma o ria ve, “Ken i vava? Ako tokokoe areke o ri nge keiong rel relnga na or ini Galili angare oenga.
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 I vova ake te nongpol or ako o ri nge keir omole omole ranga ve ako titemerre na ar ninaere o ri nge, e?
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Eneke it ine Partia, Midia na Elam angare na areko ole a Mesopotemia, Judia na Kapadosia na areko ole a Pontus na Esia.
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Na ar pelie ako ini a Prigia, Pampilia na Isip, na pelie ako a epee a Libia ako toth a Sairini na pelie ini loomere ako o es a Rom me.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Na it toko Judare na toko relnga pelie ako te lotu tomo nge Judare ole lotuong. Na pelie ako o es a epee a Krit na Arebia me. Ma it vusnga te nongpol or ako o ri nge keir omole omole nge omaing aolonga ako God i oma i.”
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Ma o kukuk nge ma olemi ngo senu avele. Ma o ninu nina pel ve, “Ur ake mirenga vava?”
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Aveto toko pelie ako o kelelal or ma o ri ve “Ken, ava areke o thin thei engenga ma otheki vaisis.”
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Pita i mit tomo nge ithanga or mule pa omole pothoi omole. Na i pres na i ritet nge toko na sengre ve, “Thomu Judare na thomu toko elonga ako o voth a Jerusalem, o ta telngomu e lek riong mo lomumu mire nge ur aken.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Thomu o ri ve va toko areke o thin thei engenga, aveto avele. Nang meta rongan i el inga limpenel rulpo.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Aveto God ile riong elnga nomenganga ina Joel i ritet nomenga nge ur ake i velpol ma i ri ve,
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 “‘God i ri vene:
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Naro tho paru Onik Riringa a lek toko na seng omaingare nge,
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Aro tho oma pakukukaling pelie a sepsa
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Nang theki aro i eksingu
20 Veya matan boro nagugum
21 Naro toko na seng areko o avav a Toko Pomnga iion,
21 Orot yait
22 Jisas ako ini Nasareta ini toko ako God i patheng i a thomu nge, ma i papomnga i nge ako i oma paatealing na pathepolong na pakukukaling nge imeni ako ru a thomu nge, ako ranga ve lomumu mire nge lale.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Na God i panes vengveng ilemi ako nomenga i ri nge lale ve aro i sungu i a menumu na thomu o oma i ranga ve ako ilemi mire nge ako aro thomu o oma i a i nge, ako thomu o sungu i a toko le vothung kerengare omeni mo o pamona i a won ngoronga nge mo o pun rin i.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Aveto God i pamimi werera i ma i eltetpot rinong a sisisong a i nge. Eneke rinong i pavurvur aro ile mong i avele.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Na Devit kene i ri vene nge i,
25 David nati orot isan eo,
26 Maken lemik sivenga nge ur ake
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Eneke aro wong mothong lel onik
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Wong pathengal tho nge mimiong a so lale.
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 “Titeikre tho ritet vengveng a thomu nge, nge titevir a Devit ako ini nepes. Ako i rin lale ma o tetun i, na ia vuvepun i voth tomo nge it nomenga ma me i pavurvur ponange.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Devit ini a God ile riong elnga nomenganga, na ilemi mire nge ur areko God i kin ile riong nge ve i nunganga, ve aro panen God aro i pavelpol itevinga e mo aro i velpol ini nepes ranga ve ini i.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Nomenga Devit i thepol ur areko lale ako aro God i oma i panen. Ma i ri nge toko ako God i ateal i ve aro i el werer or, ako nge ile los wereraing, nge ile riong ako i ritet nge nomenga ve, ‘God aro i mothong lel i mo ini peti i plot a rinrinongare ole pen avele.’
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Na them vusnga them thopol ako God i palos werera Jisas ake lale.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Na God i ela Jisas lale ma i men ol a God ilo sei a imeni sivenga nge anga. Ma i el Oni Riringa ako Itema i pator i nge. Na ur ako thomu o thepol i na o nongpol i ini sungong ako Jisas i paru i a them nge.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Eneke Devit i esa a Pen a Urvet avele, aveto i ri vene,
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 i pavurvur ako aro la
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 “Vene na thomu Israelre, aro lomumu mire senu nge ake. Nge a Jisas aton thomu o pamona i a won ngoronga nge, ake ini toko ako God i ateal i ma God i pavelpol i ako ini Toko Pomnga.”
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 O nongpol i ma riong aken i pun oopo. Ma o ria Pita tomo nge pakeke pelie ve, “Titeikre aro them vova ol?”
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Ma Pita i ria or ve, “Thomu omole omole aro kimomu lelalpot lomu vothung kerenga na o el paninuong nge a Jisas Krais iion. Maken God aro ilemi simikal lomu vothung kerenga. Naro i sungu ol Ioni Riringa a thomu nge.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Eneke nomenga God i kin ile riong tomo nge thomu na nge tutumuere na areko o voth gat i pavurvur nge areko ar Pomnga a God aro i leng or a i nge.”
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Pita i panongpol engeng or ma i tor mun or nge riong pulua ve, “Aro thomu o naktet thomu mo aro God i pamimi thomu nge ile paomelaling ako i es a toko kerengare nge.”
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Make tokokoere olemio nge a Pita ile riong. Mako o el paninuong. Nge nang aken tokokoere or 3,000 o eksing ole mimiong ma o rong esa mun toko lemioongare oa titaling.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Ma o engeng nge pakekere ole riong nongpolnga, na nge ole men pathunong, na nge ole an tomoing nge bret ako o rek rek i, na nge ole nongong.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Na God i oma pakukukaling na pathepolong pulua a pakekere omeni. Ma or alavusnga o papomnga or tomo nge ngangeong.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Ma toko lemioongare o men pathunal pel nge nang elonga. Na ole ur elonga ake ini or vusnga oa ol.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Ma aro o sungpot ole ulue na ole ur elonga nge toko e ako mo i ol i, ma o el umtun nge ma o thomreu umtun aken nge tokokoe areko o poor nge ur elonga.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Nge nang elonga o es tomo e pel a Lotu Tepun a Vel. Ma o es a ole vel omole omole ma o an tomo nge bret ako o rek rek i. Ma olemi i ngo pis ma o vual nge lemi sivengaing.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Evelelnga o risea a God iion. Ma toko na seng olemi sivenga ol nge or. Nge nang elonga God i ela mun toko na seng areko i pamimi or ma i rong esa mun toko lemioongare oa titaling nge la.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.