Atos 21
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Them paioal or ma vus lama them losa ma them thoteta ol a imot nge, ma them mon vengveng a mtho ako iion a Kos. Ma erangu mun na them mon ma them velpol a mtho aolonga ako iion a Rodes. Lamako them plosa ma them velpol a rem ako iion a Patara.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Nge rem aken them thepolo imot mun ako i monsi nge esong a Ponisia. Mako them thoteta ol nge ma them mon ol la.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Ma them mon la ma them velpolpot nge wop ako them thopolpot ol a mtho a Saiprus. Ma them mon telek a menimem kerenga nge anga ma them velpol a Siria, mako them otuno ol a rem a Tair, mo ako aro o eltetpot ur elonga a imot lemi me.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Ma them thepol toko lemioonga pelie nge. Na them voth tomo nge or nge nang or limai. Na nge Oni Riringa ile engenging ma o ri engeng a Pol ve aro i mothong tova i es a Jerusalem la.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Aveto lemem vothong tomo nge or i vus, ma them lospot ol ma them es ol nge wop ako aro them es ol nge la. Ma or alavusnga tomo nge oewo sengengaere na otutunre o los tomopot ol nge them a rem pomnga na o mitpot ol them a thev wo la. Na them alavusnga them koru evemem na them nong ol a God nge.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Lamako them mitu ol pel ma o ri ve, “Thomu o nak ol i.” Ma them ri ve, “E, aro thomu o voth ol venen.” Mako them thoteta ol a imot nge, nako o lo wererpot ol a ole la.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Mako them losa a Tair ma them otuno a Tolemes. Ma them pathokeal toko lemioongare ma them voth tomo inga nge or nge nang omole.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Na nge erangunga them lospot ma them velpol a Sisaria. Ma them eso a vel ako ini a Pilip ile. Ini toko ako i panongpol nge Panongpolong Sivenga na ini toko omole nge toko or limai aton ako o ateal or a Jerusalem mo o opoesal pakekere.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Ma Pilip itun sengenga or penel ako o peange rongan o voth na or ini a God ile riong elngare.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Ma them voth a Sisaria nge nang pelie ma God ile riong elnga ako iion a Agabus i esu a epee a Judia me.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Ma i es a them nge me ma i ela Pol ia let ma i kin isivenga ieve na imeni nge ma i ria ve, “Oni Riringa i ri ve, ‘Judare ako ro a Jerusalem aro o kintun let ake tokoninga ranga ve ake ru tho kin tho nge. Naro o sungu i a tokokoe areko or ini Judare avele omeni.’”
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Ma them nongpol ake, ma them tomo nge toko pelie ako them ri engeng a Pol ve, i mothong tova i es a Jerusalem la.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Aveto i olal lemem riong ve, “Thomu o vova ake? Lomu tanging na lomu riong aro i palemi kerere lemik. Tho monsi ol inga ako aro o paeso tho a mang a midenga lemi na tho monsi ol mun ako nge rinong ako ro a Jerusalem tova ve ur ake i paaolonga a Jisas iion.”
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Ma nge lemem thopolong a i nge veno ako i pavurvur aro them eksing ol ilemi avele, mako them porengu ol, ma them ria ve, “Aro te panes inga Toko Pomnga ilemi ol inga.”
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Ma them voth nge nang pelie, mako them monsi lemem ur elonga ma them esa a Jerusalem la.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Ma toko lemioonga pelie ako a Sisaria o es tomo nge them ma o wol them a Nason ile vel mo aro them voth nge. Ini toko Saiprus anga ako ile lemioong i engeng nomenga vet ako nge a Jisas.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Ma them velpol a Jerusalem ma toko lemioongare o nongpoo them tomo nge lemi sivengaing.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Ma nge erangunga Pol i es tomo nge them mo them thopol a Jems. Na lotu a mukalingare o voth tomo mun.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Ma Pol i pathokeal or, mako i ritetu or, nge ur alavusnga ako God i oma i nge tokokoe areko or ini Judare avele ako nge ile omaing.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Ma o nongpol a Pol ile riong ma i vus ma o risea a God nge. Lamako o ria Pol ve, “Teik, thopol vet, pulua mengmenga vet avele ako ini Judare o velpol ini toko lemioongare, ma or alavusnga o engeng nge a Moses ile patorong panesnga.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Na o nongpola ako wong patoral Judare ako o men tomo nge areko or ini Judare avele a ole rem, ve aro o lel ol okime nge a Moses ile patorong panesnga mo o mothong tova o is ol otutunre ole na o mothong tova o kis ol ar pompomere ole vothung mun.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Na lemir mire ako ve, o nongpola ako ong velpol lale, naro te oma ol neke?
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Naro ong panes inga nekenga ako aro them ria ong nge. Ma toko or penel ake ru o voth tomo nge it, kene o kin ole riong tomo nge a God.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Naro ong es tomo nge toko areke naro ong oma mun vothung ako i pariri or a God itheki naro ong sung umtun mo i pavurvur nge vothung aken iolonga moro aken aro o theku ol opounga thoing. Na aro ve wong oma venen aken, aro puluangare aro olemi mire ako ve, riong alavusnga ako o nongpol i nge wong kene i nunganga avele, mo ako olemi ako ve, nge sivengom ako nge lom mimiong ong panes a Moses ile patorong alavusnga.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Na nge tokokoe areko or ini Judare avele ako o velpol ini toko lemioonga, them wat malueng a or nge lale. Ako lemimem ve o mothong tova o an aning ako o sung tel i a avalare nge. Na o mothong tova o an mekerem ako ia mla i te a ilemi. Na o mothong mun tova o an mla. Na o lel okime nge vothung ako nge toko na seng aomnga.”
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Na nge erangunga Pol i es tomo nge toko or penel aken ma i oma vothung ako i pariri isivenga a God itheki tomo nge or. Lamako i es ol a Lotu Tepun a Vel mo i sung ritetong nge nang kathnga ako vothung ako nge paririong aken aro i vusu nge, na nge nang aken aro o oma toko penel aken ole sungong omole omole nge.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Na vothung aken i pavurvur nge nang or limai ma i toth nge ile vusong ma toko Juda pelie ako ole a epee ako a Esia o thopol a Pol ako ru a Lotu Tepun a Vel a lok lemi. Ma o pavurpola tokokoe alavusnga areken olemi ma o rere a Pol.
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 Ma o pres ve, “Thomu toko Israelre opoesal them, toko ake i re aton ru i esu esa a pen elonga ma i oma riong kerenga nge it toko Israelre na nge a Moses ile patorong tomo mun nge Lotu Tepun a Vel ake, na e mun nge ako i wol tokokoe areko or ini Judare avele a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ako o pavothal nge, ma i paakop pen riringa ake.”
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 (Na o ri vene aken, eneke o thepol tel a Tropimus ako ini Epesus anga i voth tomo nge a Pol a rem pomnga, ma olemi ve ava Pol i wolu mun i lale a Lotu Tepun a Vel a lok lemi, aveto avele.)
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Ma lemi otunong aolonga i velpol a pen alavusnga ako ru a rem pomnga, na a ur e avele na tokokoere o veliloalo pel, mako o rere a Pol ma o titpopot i a lalanga la, nako o pupalo lok thekia elonga.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Na o mostun a Pol ipunrinnga, mako riong i kimapot a Rom a punongare oa pomnga ve, tokokoe alavusnga areko ru a Jerusalem o toth ako aro o pun pel.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 A ur e avele na oa pomnga aken i wol punongare ole mukalinga pelie tomo nge punongare ma o songu a or nge la. Ma tokokoere o thopol ako i es tomo nge punongare, mako o modopu ol a Pol isisonga.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Mako punongare oa pomnga i es ol ma i rereu ol a Pol, mako i ria ol or ve aro o kin ol i nge sen or aini. Lama i nina or ve, “Toko ake ini anga, na i oma neke?”
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Na pelie o pres nge ur e, na oa pelie o pres mun nge ur relnga mun, ma oa pomnga aken i el senu riong e avele, eneke nge ole pasisaling, mako i ria or ve, “Thomu o wol a Pol a punongare ole vel lemi la.”
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Ma Pol i es ma i patuno inga papalinga, mako punongare o potuna i la, eneke nge tokokoere ole lo vurong nge ipunrinnga.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Na tokokoere ako o paneses or o presa ve, “O pun rin i.”
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Ma punongare o toth ako aro o paesa a Pol a ole vel lemi, mako Pol i ria oa pomnga ve, “I pavurvur ako aro tho ria tel riong e a wong nge?”
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Na ong ini toko Isip anga aton avele ako i patea punong nge gavman nomenga mun tie, na i wolpot toko punongare or 4,000 ako o el bainat a pen polpolnga la?”
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Ma Pol i olal ile riong ve, “Tho ake ini toko Juda, lek rem tepun ako ini a Tarsus ako a epee a Silisia ako ini rem ako i pomnga. Ken i sivenga ako aro som wompot tel tho mo tho ri tel a tokokoe areken nge.”
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Mako oa pomnga i nongala ile riong, ma Pol i mita a papalinga ma imeni vutun or mo o poreng, mako o poreng ma i ria or nge la nge Hibrure okei ve,
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.