Atos 17

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ma Pol ome a Sailas o es a rem pomnga a Ampipolis na Apolonia makola o reletun a Tesalonaika. Na Judare ole lotuonga a vel ako i voth nge.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Na Pol i panes ile vothung ako ranga ve i oma i opisleonga ako i eso a Judare ole lotuonga a vel. Ma nge nang rialonga or me i ri tomo nge or nge erere nomenganga.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Mako i panineu or nge a God ile riong mirenga ako toko ako God i ateal i, aro i el sisisong naro i rin mo aro i plos werera mun. Ma Pol i ria ve, “Jisas ake ini toko ako tho panongpol thomu nge, ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer it.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Ma riong aken i pun Juda pelie oopo. Ma o eksing olemi. Mako o panes ol a Pol ome a Sailas. Ma ine Grik pulua mun ako o lotual a God, o paneso mun or paini. Ma seng kimanga pulua mun tie o oma mun venen aken.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Aveto Judare o thopol puluare ako o lopot a or nge ma olemi ngo senu avele. Mako o ri ololo toko kerenga pelie ako o voth polpol a rem lemi mo o mit tomo nge or. Ma o pavurpola tokokoere ako ru a rem pomnga lemi ma or alavusnga o mat rupalo a Jeson ile pen, mo o wolpot or paini a toko na sengre nge la.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Aveto o thepol or paini avele. Ma o wetepot a Jeson na toko lemioonga pelie ako ru a rem alumlumnga a mukalingare nge, mo o mit nge riong, na o pres ve, “Tokokoe areke o oma vothung kerenga a pen elonga. Na or ol ake o es ol a ler pen me.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Ma ina Jeson i nongpoo or a ile vel. Na toko areken alavusnga o wathalal ine nepes a Sisar ile patorong. Ma o ri ve nepes relnga e ako i voth ma iion a Jisas.”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ma ine toko na seng pulua tomo nge mukalingare o nongpol riong aken ma o ri pompom nge.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Vene, mako mukalingare o oma i ma Jeson ome toko lemioongare aro o olu ole korpotong nge umtun moro aken aro o modop or mo o es.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Na nge pemliknga aken toko lemioongare o pakepot a Pol ome a Sailas, ma o es a Beria. Ma or paini o velpol nge, ma o eso a Judare ole lotuonga a vel.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Ma Beria angare olemi nine ma o mukal nge Tesalonaika angare. Ma olemi sivenga nge riong nongpolnga. Ma evelelnga o tital erere nomenganga mo aro olemi mire senu nge riong ako Pol i ri nge, i nunganga eve avele.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Vene, make Judare pulua olemio nge a Jisas. Na seng kimanga pulua mun ako ini Grik olemio mun nge. Na toko Grik pulua mun.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Lamako Juda areko o voth a Tesalonaika o nongpola ako Pol i panongpol a God ile riong a Beria mun. Mako o es mun a rem aken la, mako o pasulung mun toko na sengre olemi, mako o pavurpola olemi nge a Pol ipunnga.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Mako toko lemioongare o pakepot a Pol a rua wo la. Aveto Sailas ome a Timoti o voth a Beria.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Mako tokokoere o mit a Pol a sovengalo ma o mulal a Atens. Ma nge ole lo wererong a Beria la, Pol i riu or ve, “Aro Sailas ome a Timoti o es viri viri a tho nge me.”
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Ma Pol rongan i men tetal or paini a Atens. Ma i thepolo a rem alumlumnga aken i vual nge ur vivinga ma ilemi ngo senu avele.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Mako i eso a Judare ole lotuonga a vel, ma i ri tomo nge Judare na areko or ini Judare avele ako o lotual a God, mako i panine olemi. Ma nge nang elonga i esu a pathunonga a pen. Ma i ri tomo mun nge areko o velpol.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Na toko lemi mireonga pelie ako o apet or ve ini Epikurian na Stoik o pun pel nge riong tomo nge a Pol. Mako pelie o ria ve, “Toko lemi aulunga ake i ri neke aken?” Ma pelie o ri ve, “Ava i panongpol nge a god ako ini rem relngare ole.” O ri venen aken, eneke Pol i panongpol nge a Jisas nge ile los wereraing nge rinong.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Ma o wol a Pol ma o velpol nge tete ako mukalingare o pathun nge, ako iion a Areopagus. Na o ria i ve, “Them ri ve lemimem mire senu tel nge patoraling ponganga aken ru wong ri nge.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Eneke them nongpol lom riong ma them rov i ma i rel. Make them ri ve lemimem mire senu nge riong aken mirenga.”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Ma toko alavusnga ako ini Atens angare tomo nge rem relnga pelie ako o voth a Atens o oma ol omaing pelie ol e avele. Ma o rerestun ol inga rurumong nge ur ponganga ako o nongpol i.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Ako a Areopagus, Pol i mita ako ru a mukalingare otheki. Na i ria a or nge ve, “Thomu toko Atens angare tho thepol i ako ve, thomu ini tokokoe areko lomumu i aolonga nge lotu.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Na tho eso a lomu rem alumlumnga lemi ma tho thepolo ur areko thomu o lotual ir. Ma tho thepolo sungong a lekleka ako o wato nge ve, ‘Ake ini a god ako lemimem mire nge avele ile.’ Na God ake lomumu mire nge avele, aveto thomu o lotual polpol inga i. Na ponange tho panongpol thomu nge i.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 “God ako i oma ulue tomo nge ur alavusnga ako ru i voth nge, ini a God ako ini nepes ako i theal a Pen a Urvet na ulue. Na i pavurvur aro i voth nge lotuonga a vel ako toko i oma i nge imeni avele.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Na i kene i oror nge ur e avele mo ako te sungu ur pelie a i nge. Toko e i pavurvur aro i opoesal i avele. Ienga inga ako i sung mimiong na ur alavusnga a toko alavusngare nge.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Na nge toko omole inga ako i pavelpol toko alavusnga, ma i pamen or a pen alavusnga ake ru a ulue. Na i oma toko rongan, aveto i paateal nang ako aro o mimi nge na oa ulue wopoalnga a rumrem ako ru o voth nge.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 I oma venen aken mo ako aro o ortet i, ma eve o engeng nge iortetnga mo aro o thopol ol i eve avele. Aveto i voth mela nge it omole omole avele.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Toko e ako i ri vene, ‘Ienga inga ako ini mimiong tepun, make te esu esa na te velpol ini toko.’ I ranga ve ini lomu toko watinga i ri nge ma i ri vene, ‘Na it alavusnga ini itutunre.’
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 “Na it ini a God itutunre. Mo te mothong tova te ri ve God ini ur vivinga ako o oma i nge gol na silva na anral ako toko i oma i nge imeni nge ile mire.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Nomenga olemi mire nge a God avele. Na God kene i ri pompom nge ur areko o oma i nomenga avele. Aveto ponange i ri engeng tokokoere a rumrem elonga ve aro o lel okime nge ur alavusnga ako i kerenga.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Eneke i rongu nang omole ako aro toko ulue anga alavusngare aro o mit nge riong. Na i ateal toko omole ako lale ve aro i mukal nge riong nongpolnga aken. Ma ile nongpolong aken aro i vengveng rintet. Ma i pathengal ur aken a toko alavusngare nge, nge ako i palos werera riong nongpolnga aken nge rinong.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Ma o nongpola ia riong ako toko i los werera nge rinong. Ma pelie o ri sililal nge a Pol. Na toko mun pelie ako o ria i ve, “Them sis ako ve, them nongpol mun wong ako aro wong ri mun nge riong aken.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Taro ake Pol i losa nge ole pathunong aken ma i es.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Aveto toko pelie ako o panes i ma olemio nge a Jisas. Na oa omole ako iion a Dionisius ini mukalinga ako ru a Areopagus. Na seng e ako iion a Damaris tomo nge toko na seng mun pelie.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.