Atos 13

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ako a lotuongare a rem ako a Antiok nge, God ile riong elnga pelie na patoralinga pelie or ako ru o voth. Areko oion a Barnabas na Simeon ako iion aininga a Niger ako i mirenga ve, ni pokukurutnga, na Lusius ako ini Sairini anga. Na Manain (ako ithanga a Herot ako i theal pen epee ako), na Sol mun.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Ma o lotu nge a Toko Pomnga na o sem nge aning. Na God Ioni Riringa i ria or vene, “Thomu o ateal a Barnabas ome a Sol nge omaing ako tho ateal or paini ve aro o oma i.”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Vene na o sem nge aning na o nong, ma o ronga omeni a or paini nge, ma o pake or paini la.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Ma God Ioni Riringa i pake a Barnabas ome a Sol ma o es a Selusia. Ma or paini o ro a imot nge. Ma imot i pasong or paini a Saiprus la.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Mako o velpol ol a rem pomnga a Salamis, ma or paini o panongpol nge a God ile riong a Judare ole lotuonga a vel, ma Jon Mak i voth tomo nge or paini mo aro i opoal or paini.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Ma or paini o es a pen elonga ako ru a mtho aken. Makola mulal nge rem ako iion a Papos. Ako ru a Papos o thepolo toko omole ako iion a Barjisas. Ini toko nong tungtangonga na ini toko Juda na ini riong elnga le apaltetonga.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 I voth tomo nge ithanga ako ini mtho aken a mukalinga e, iion a Sergius na iion mun a Paulus. Ini toko ako ile mire i aolonga. Ma i leng a Barnabas ome a Sol me. Eneke ia pun ako ve, aro i nongpol a God ile riong.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Aveto toko nong tungtangonga aken i kelelal or paini. (Iion nge Grikre okei ini Elimas) Ma ia pun ako ve, i eksing mukalinga ilemi mo i mothong tova ilemio nge.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Aveto Sol ako o apet mun i a Pol, ako God Ioni Riringa i vual a i nge. Ma i the rinrin toko nong tungtangonga aken, ma i ri ve,
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 “Wong ini a Satan itun! Wong ini ngarang nge vothung vengvenga elonga. Na vothung kerenga i vual a wong nge. Na wong kene ong ri ve wong eksing a Toko Pomnga ile Panongpolong Sivenga mo ini riong le apaltetonga.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Ponange re ake Toko Pomnga imeni aro i esa inga a wong nge, naro thekum pros mo wong thepol ol nang ile toong avele, aro wong voth ol palolo ol avele.”
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Ma mukalinga i thepol ur aken, ma ilemio nge a Jisas, eneke i kukuk nge patoraling ako nge a Toko Pomnga.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Na Pol tomo nge areko o panes i, o losa a Papos. Ma imot i el or a Perga ako a epee a Pampilia. Aveto Jon Mak i lolel or ma i lo werer a Jerusalem la.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Ma o losa a Perga ma o es ma o velpol a Antiok ako a epee a Pisidia. Ma nge nang rialonga o eso a Judare ole lotuonga a vel ma o men nge.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Lama lotu a mukalingare o titalpot a Moses ile patorong. Na God ile riong elngare ole riong. Ma o pasong ol okei nge a Pol ome i thangangaere. Ma o ri ve, “Titeikre aro ve lomu riong e ako aro o paengeng toko na seng olemi nge, aro thomu o ripot i.”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Ma Pol i mita, ma i osea imeni mo o poreng. Ma i ri ve, “Thomu Israelre na thomu areko thomu ini Judare avele ako o lotual a God, thomu o nongpol tho.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 God ako ini Israelre ole, i ateal titevimemre, ma i oma or ma o velpol mo o pom, nge wop lemi ako o menalo a Isip ako nge kinong. Na nge ile engenging aolonga i el werer or a Isip ma o es me.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Na o voth pen polpolnga ma i pavurvur nge tovu po or mule pa penel. Ma God i el matheong nge ole vothung nge ole esong aken.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Na nge wop lemi aken i pavus net or limai ako ini Judare avele nge ulue epee ako o apet i ve ini a Kenan ma i sungu i a ile tokokoere nge ma ini ole ol.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Ma ur alavusnga ake i mulal nge tovu po or 450.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Nge wop lemi ako o nina ol nge nepes e. Ma ina God i sungu ol a Sol ako ini a Kis itun a or nge ma ini nepes ol. Ma ini a Benjamin ile net ma i voth ini nepes i pavurvur nge tovu po or mule pa penel.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Aveto God i eltetpot i, ma i ateal a Devit ve ini nepes ma i ri nge a Devit ve, ‘Tho thepol a Devit ako ini a Jesi itun, na ini toko ako i engeng ve aro i panes lemik alavusnga, naro i oma ur alavusnga areko tho sis ve aro i oma i.’
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 “Na nomenga ako God i kin ile riong tomo nge Israelre ve aro i pake toko e ako ini a Devit ilenga mo aro i pamimi or. Toko aken i velpol lale ini a Jisas.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Na Jisas i patea ile omaing rongan, na nge wop lemi aken Jon i panongpol Israelre ve aro o modop ole vothung kerenga na o el paninuong.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Totho ol ako aro Jon aro i pavus ol ile omaing, ma i ria or ve, ‘Thomu o rivenga tho ini ao? Tho ini toko aton ru thomu o men tetal i, kene avele. Aveto thomu o nongpol! Toko aton i ako ru i rumongal me. Na tho pavurvur aro tho es totho a ilo sei mo aro tho inospot ile esonga a we, kene avele.’
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 “Titeikre, na thomu ako ini a Abraham ititeviere, na thomu tokokoe areko or ini Judare avele ake ru o lotual a God, panongpolong ako i ri nge pamimingera, aken God i sungu i a it nge me lale.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Na toko na seng areko o voth a Jerusalem tomo nge oa pompomere or alavusnga olemi mire senu avele ako Jisas ini toko ako aro i el werer or. Na olemi rum senu nge a God ile riong elnga nomengangare ole riong areken avele, ako o tital i na o nongpol i evelelnga a Judare ole lotuonga a velre. Aveto o teltun ia. Ma o oma i vene ake ranga ve ako God ile riong elnga nomengangare o ri nge ve aro o oma i.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Ma o thepol vet vothung kerenga e ako i oma i mo o so rin i nge, kene avele. Aveto o nong a Pailat nge ve aro i so rin i.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Ma o oma ur alavusnga areken ranga ve ako nomenga God ile riong elnga nomengangare o wat i nge i, lama nge aken o eltetu i a won ngoronga nge, mako o paeso ol i a vuvepun.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Aveto God i palos werera i e rinong.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Nge nang pulua ako i velpoltun tokokoe areko o es tomo nge i a Galili ako a Jerusalem. Na ponange o panongpol nge i a toko na seng areko or ini Israelre.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 “Na them panongpol thomu nge Panongpolong Sivenga vene: Ur ake kene nomenga God i kin ile riong ve aro i sungu i a titevirre nge.
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 Make ponange i sungu i a it nge ako ini titevirre otutunre, nge ako i palos werera a Jisas nge rinong. Ako ranga ve voing aininga ako i voth a Buk Song i ri nge. Ma i ri ve,
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Ma God i ri nge ako i palos werera i nge rinong naro i pavurvur aro i rin mun avele. Make Toko Pomnga i ri nge nomenga ve,
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Na nge erere epee mun e i ri nge ve,
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 “Na nge aken ina Devit i oma omaing ranga ve ako God i ria i nge, nge wop lemi ako rongan i mimi. Lamako i rin ol. Ma o tetunu i a ititeviere olo sei. Ma ini peti i plotu ako ru a vuvepun.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Aveto toko ake ini a Jisas ako Toko Pomnga i palosa i nge rinong kene i plot avele.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 “Na thomu titeikre aro lomumu mire senu ako ve, them panongpol thomu nge Panongpolong Sivenga ve, Jisas i pavurvur ako aro i eltetpot lomu vothung kerenga.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 Ina Moses ile patorong i pavurvur aro pavthopot thomu nge lomu vothung kerenga avele. Aveto aro ve lomumuo nge a Jisas, aro i pavthopot thomu nge lomu vothung kerenga.
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Vene na thomu o nakalal thomu, eneke ur areko ine God ile riong elnga nomengangare o ri nge, aro vene mo i velpol a thomu nge. Na o ri vene:
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 ‘Nongpol! Thomu toko kelelalongare,
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Pol ile riong i vus lama Pol ome a Barnabas o toth ako aro o korpot a Judare ole lotuonga a vel aken, lama toko na sengre o ria mun or paini ve, “Nge nang rialonga mun e ako, aro thomu paini o es mun me mo o panongpol mun them nge ur aken.”
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Lama or alavusnga o korpot a Judare ole lotuonga a vel aken. Ma Juda pulua tomo nge toko rereli mun pulua ako o eso nge Judare ole lotu, o panes a Pol ome a Barnabas, ma or paini o paengeng mun or, mo o krim bibim a God ile themosaling aken.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Nge nang rialonga rumongalinga aken, i toth ako aro toko na seng alavusnga aken ru a rem pomnga aken, o velilo pel mo o nongpol a Toko Pomnga ile riong.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Aveto Juda mun pelie ako o thepol toko na seng pom ako o velilo pel, ma olemi i ngo tangatun. Na olemi kling na o wathalal a Pol ile riong ma o kelelal i.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Aveto Pol ome a Barnabas o ngeip avele, ma o ri engeng a or nge ve, “I sivenga ako them paini them sung tel a God ile riong a thomu nge. Aveto thomu o lelpot kimomu nge riong ake. Ma sivengomu o ri ve, ‘Them pavurvur avele ako aro them el mimiong ako aro ile vusonga avele.’ Na ponange aro them paini aro them pamu a tokokoe areko or ini Judare avele.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Eneke Toko Pomnga i pator them paini ve,
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Ma toko na seng areko or ini Judare avele, o nongpola ma olemi sivenga ma o risea nge a Toko Pomnga ile riong. Na toko na seng areko God i ateal or ve aro o el mimiong ako aro ile vusonga avele, o velpol ini toko lemioongare.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Ma Toko Pomnga ile riong i esa a pen alavusnga ako a epee aken.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Aveto Judare o ri ololo mukalingare nge rem aken tomo nge seng areko or ini seng kimangare na o lotual a God mo aro o pakerenga a Pol ome a Barnabas. Ma o pakealalpot or paini a ole pen la.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Ma or paini o tepluspot oeve a vuvus. Ako i paateal ako ve, o oma vothung kerenga nge or paini. Lamako o es ol a rem ako ini a Aikoniam.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Ma toko lemioongare ako a Antiok o vual nge lemi sivengaing na nge a God Ioni Riringa.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.