Mateus 26
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH
1 Iesui ti'atumu'e yne ra'yn hawyi to'e topotmu'eria pe
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 — Mũki'ite e'ihot'ok hawyi ai'ywaniaria tuwat ra'yn yne ienuk hap nug hamo mekewat ahewanĩkaptia sa'awy'iwuat Esitu'in miaria po pywiat ho'opot hap kaipywiat ahenõ'ẽ hap kapiat watetup hap e'at ta'atunug irane hamo tuwat itote e. Pyno to'iro uhowawi e katupono Eheyke'et auka hamuat e'at put'ok'e ra'yn e. Uhewanĩkaptia po pe ui'auka aria'yp posak etiat hamuat e'at put'ok'e ra'yn e Iesui.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Mi'i turan pa'i ko'i te'eruwa'atunug na'yn. Wẽtup ok pa'i po'og iwato rakat Ka'iwa e hap hat rakat yat pe te'eruwa'atunug. Pyno yne yne tõ'ẽ tõ'ẽ pa'i kororia irania'in wywo.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Mi'i hap tote to'oehay to'ope to'ope aikotã Iesui waku ta'atupytyk hawyi ta'atu'auka yt uwe mikuap mo i ti e hap ete to'oehay to'oehay.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Yt naku i o som watopytyk ahenuk koro hap e'at pe i'atu'e. Yt naku i o som sehamo watopytyk i'atu'e katupono mi'i pote wo'o'auka hap ne'i topyhu'at miit'in sem e hap tote i'atu'e.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Mi'i hawyi Iesui put'ok'e tawa Petania pe temiit'in nywo. Mi'i hawyi tuwehyt'ok Simãu yat pe sa'awy'itewuat hepihi pihi rakat yat pe.
6 — ausente —
7 Itotiat i'atuenuk turan wẽtup ok haryporia tut mohag hy ikap takat hekat rakat mohag hy wywo. Heiam nu Arapatu kawiat wywo ikahu kahato rakat i'ewyte ihy ikamhig se kahato rakat wywo. Mi'i hawyi put'okto'e hawyi toi'okpun yne Iesui asap ete henuk turan.
7 — ausente —
8 Mi'i tã haryporia tunug pote hemiit'in yt i'atuwese i haryporia minug hap ete. Yt kan hamo i toi'okpun i'atu'e to'ope.
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Waku po'og mi'i watiweneru hawyi watum ha'up yt hekat i rakaria pe i'atu'e. Yt kat hamo hin i wyti saĩke toi'okpun howoity rakat saĩke i'atu'e. Waku ti saĩke watiweneru mi'i hawyi ha'up iwato'in nakat watum yt hekat i rakaria pe i'atu'e to'ope hemiit'in.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Mio tã i'atu'e hap Iesui tikuap hawyi to'e i'atuepe — Yt eipy'ahak tei'o mana ete katupono wakuap ti uhepe tutunug e. Mi'i tupono eiwẽpohep to mi'i hap ete e. Katupono ti ikahu kahato ti iminug atipuẽti e.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Katupono yt hekat i rakaria i ti aru tukupte'en wuat'i e'at pe mesuwat yi tote eiwywo eimipowyro ko'i wuat ma'ato Uito aru yt mot'i areĩne'en eipy'asetpe e temiit'in me.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Aikotã ai'ywania tikã'ã iku'uro rakat mohag ikap takat wywo hap ewy ti meiũwat haryporia tunug uhete uiku'uro hap e'yianmete e.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Mi'i tupono are'e pywo ti aru meiũran wuat'i yi wato hap ok tã aikotã haryporia minug waku uhetiat hap ta'atuhenoi henoi e. Wuat'i ywania ti aru ikuap wakuap uhetiat iminug hap e.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Mi'i hawyi wẽtup hemiit 12 ok hap Iuta Ikarioti sa'yru toto ra'yn pa'i kororia kape.
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 Mi'i hawyi — Kat aru Iesui puẽti hap sa'up ewetum uhepe ahenoi ehepiat ipytyk hap pote e.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Mi'i hawyi Iuta pe ta'atuium 30 ape Iesui enoi hap sa'up mo. Mi'i hawyi Iuta tuwanẽtup aikotã waku tutunug ima'at hamuat hap ete. Toikat kahato aikotã miat ipytyk hamuat.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Mi'i turan howakai te wuat man teneg u hap ete irania'in hemiit'in apo'i'atu'e — Aikope som waku watunug meiũ aheman teneg u hap i'atu'e. Aikope aru watenuk i'atu'e.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Mi'i hawyi Iesui to'e — Pyno eweiwat ro tawa wato kape e. Put'ok'ei'e hawyi ti aru eweipuẽti wẽtup ok miit itote e. Mi'i pe ewehenoi — Uruka'iwat e'at ti put'ok'e ra'yn ti ewei'e ran o e. Uiku'uro hamuat e'at yt pya hin i ra'yn wyti e ti Aika'iwat ewei'e o e. Mi'i pote ti tenuk teran temiit'in nywo e'yat pe ewei'e o mekewat man u hamo getap ka'iwat pe e.
18 Ele respondeu:
19 Mi'i hawyi tuwat ra'yn Iesui ehay wywo tuwat hawyi aikotã Iesui mienoi ewy yne ra'yn ta'atupuẽti. Mi'i hawyi ta'atuporokpun itote ienuk hap imiky'esat ewy ra'yn.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Mi'i hawyi wãtym i turan toto ra'yn Iesui temiit'in kape i'atuwywo tenuk hamo. Mi'i hawyi te'era'apyk itote mekewat mesa ypyke.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Mi'i hawyi i'atuenuk turan Iesui to'e — Pywo pe ti are'e wẽtup ok ti meiũpe aiwywuat ui'auka kary hanuat hat e.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Mio tã e pote ipotmu'eria te'eruwanẽtup kahato hawyi i'atunik kahato ra'yn haty kahato i'atuete mio tã e hap ihay. Mi'i hawyi apo'i'atu'e — Uito apo'e wẽtup ok i uito apo'e.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Mi'i hawyi Iesui to'e — Ta'i mekewat uiwywuat man puka mi'u moi miat hat wyti aru ui'auka kary hat e irania'in me Iuta etiat.
23 Jesus respondeu:
24 Ta'i tohenoi yne sa'awy'i miwan me aikotã Eheyke'et auka hamuat etiat hap e. Ma'ato ti mekewat uima'at hat Tupana ti'uhu kahato ti aru e. Ta'i Eheyke'et wyti miit'in mi'auka wo ra'yn topyhu'at aikotã sa'awy'iwuat e hap ewy. Ma'ato ima'at hat ti po'og yt naku i pe topyhu'at hamuat aru e. Ta'i po'og waku iku'uro toty ymyẽpe te uima'at rẽ e. Po'og waku yt karãpe i ra'yn toĩne'en e.
24 Pois o
25 Mi'i hawyi tokosap ta'yn Iuta irania'in saipepe to'e hamo — Uito apo ema'at hanuat hat uiKa'iwat e. Mi'i hawyi Iesui tiwesat — Ta'i e'e hap ewy mehĩ e Iesui Iuta pe apo'e hawyi.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Mi'i hawyi Iesui tat man hawyi waku e Tupana pe hawyi toipikpik ta'yn. Mi'i hawyi tutum temiit'in me hawyi to'e — Ewetat ro mesuwat man mehĩ'in e. Eweitu'u ro mi'i ti uipiit e.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Mi'i hawyi totat ihy kui'a piat. Mi'i hawyi waku e Tupana pe. Mi'i hawyi toimõ'ẽ temiit'in me hawyi to'e i'atuepe — Eiwe'y'u ro e.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Mi'i ti uhuu at hap miit'in wehik Tupana etiat hamuat yn i'atuminug sa'ag miwaure Tupana piat hamuat e.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Mi'i hawyi ti aru yt karãmuat i ra'yn aresapohy'u eiwywo mesuwe ma'ato meiũran aru karãpe Ui'ywot topyhu'at Morekuat nuat mi'i turan aresapohy'u eiwywo i ra'yn aru e.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Mi'i hawyi Te'eruwepy hawyi tuwat ra'yn Uriweira ypia e'yity'ok kape.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e itote hawyi to'e Iesui i'atuepe — Ta'i mesuwat ewãtym ni aru ui'atoiat yne eipe. Eiwesytpok aikowo aikowo aikotã miwan miat to'e hap ewy — Ati'ahyk hawyi iku'uro I'atuka'iwat hawyi ihũria tuwesytpok yne e hap ewy tuwat tuwat kowo'i kowo'i ihũria e miwan me. Mio tã e hap ewy ti aru mesup ewãtym ui'atoiat yne ra'yn eipe e.
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ma'ato areĩne'en i ra'yn gu'uro pyi hawyi ti aru woroho'opuẽti i te ra'yn yi Karireia pe e. Ehe'yianmete areto. Mi'i hawyi ti itote ra'yn wato'opuẽti aru e.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Mi'i pote Peteru to'e — Uito aru yt karãmuo hin i aremõti epupi e wen. Yt karãmuo hin i aru woro'atoiat En e Peteru.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Mi'i pote Iesui to'e — U pãi mesuwat ewãtym ti aru — Yt atikuap i ra'yn Iesui ere ra'yn mye'ym muat waipaka ehay e'yianmete — Yt atikuap i wyti uito ere ti aru.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 — Ta'i yt hin i aru ma'ato ui'auka ti aru ewywo uito irania'in ma'ato ti aru yt woro'atoiat hin i aru e Peteru. I'ewyte irania'in hemiit'in Peteru ehay ewy te te'ero'e Iesui pe.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Mi'i hawyi put'okta'atu'e mikoi ypia Kesemani e hap tote. Mi'i hawyi to'e topotmu'eria pe — Ewei'apyk to meiũpe. Mi'i hawyi ti Uito kuepuo areĩne'en uhehay Tupana wywo turan e.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Mi'i hawyi totioto Peteru i'ewyte typy ok Sepeteu sa'yru'in totioto yt pya i irania'in kai. Itote hawyi tohaty u kahato topy'a pe. Tuwanẽtup ho'opot hap kape yn.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Itote iwanẽtup hap yt he hin i ra'yn. Itote i'arot yn toĩne'en. Mi'i hawyi to'e topotmu'eria pe mye'ym ok takaria pe — Ta'i ahaty'u hap porap ui'auka e. Paa'ui'e hap wyti e. Mi'i tupono ewehẽtup are Tupana pe uipowyro hamuat hap e. Pyno uhekatuwy wo ro eweikupte'en meiũpe e. Yt eweiket rei'o. Eweheha'at ro e Iesui mye'ym ok takaria pe.
38 e disse a eles:
39 Mi'i hawyi toto porap'i hawyi porog'e yi tote to'owapuo hawyi to'e — Ui'ywot e etat meikowat kui'a uipo pyi are ma'ato — Etu'u ro ere pote atu'u emiky'esat ewy e Iesui To'ywot pe.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Mi'i hawyi ta'aipok i ra'yn temiit'in mye'ym ok takaria kape. Mi'i hawyi toi'atupuẽti i'atuket turan ne'i ra'yn. Mi'i hawyi to'e Peteru pe — Yt ehẽtup kuap i apo wẽtup eura i wyti uhupi e.
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Ewe'eg wo o. Ehẽtup o Tupana kape — Urumoesaika kahato uruiã'ãg hap pupi Uruka'iwat atoiat hap pupi ewei'e ro Tupana pe e. Ta'i atikuap ti eweiky'esat kahato Tupana miky'esat nug hap ma'ato ti yt put'ok'e i ehesaika hap inug hamo e Iesui topotmu'eria mye'ym ok takaria pe.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Mi'i hawyi ta'aipok To'ywot kapiat tehay hamo hawyi to'e — Ui'ywot yt etihep kuap i pya uikai meikowat kui'a uipo pyi ho'opot hap e mi'i pote waku atu'u emiky'esat ewy e.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Mi'i hawyi ta'aipok i ra'yn temiit'in kape. Mi'i turan te'eroket i ra'yn. Yt mehit'i'atu'e kuap i sese yt te'eroket teran i pytkai.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Mi'i hawyi ta'aipok i ra'yn mye'ym mo ra'yn tehay Tupana kapiat hamo. Mi'i hawyi i'ewyte te tohẽtup.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Mi'i hawyi ta'aipok i temiit'in kape. Mi'i turan iwyria'in te'eroket i ra'yn. Mi'i hawyi to'e — Uiwyria'in pyno eweiket re apo'are. Put'ok'e ra'yn ti koitywy uima'at hat. Eheyke'et ti koitywy yt nakuaria i po pe ra'yn topyhu'at.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Ei'ãpe'ok'am no katupono ti uima'at hat ti tut ra'yn e temiit'in me.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Mio tã e turan Iuta put'ok'e ra'yn. Tõ'ẽ tõ'ẽ Iuta upi typy'i kahato aria'yp ãkun wywo kyse'yp ko'i wywo Iesui kape ipak pak hamo. Pa'i kororia nagnia akag ko'i tõ'ẽ tõ'ẽ Iuta wywo.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Katupono sa'awy'i ti Iuta ti'atumu'e mu'e surara'in yianmete — Put'ok'ui'e hawyi ti aru Iesui ra'yn ati'ãpysig e i'atuepe. Mi'i turan o ewetopytyk ta'yn e.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Mi'i hawyi put'okto'e hawyi tokosap Iesui kape hawyi to'e — Wãtym Uimu'e hat e. Mi'i hawyi ti toi'ãpysig na'yn.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Mi'i pote Iesui — Kat hamoĩ eriot uiwy e. Mi'i pote hupiat õ'ẽ haria topytyk ta'yn.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Mi'i pote wẽtup ok ipotmu'e i'yatypiat hat tekyse'yp towope pyi totekyi hawyi wẽtup ok pa'i emiit toi'ahape hep ta'yn.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Mi'i pote Iesui to'e — Etopag i ro ekyse'yp ewope pe mehĩ e temiit Peteru pe. Katupono uwe uwe tuwepyk mi'i hat wyti miit'in mipoepyk wo hawyi iku'uro rakano topyhu'at e. Uwe uwe ti'auka miit mi'i miit miit'in mi'auka wo aru tapyhu'at.
52 Aí Jesus disse:
53 Katupono atiky'esat pote ti yt niatpo hin i ahẽtup Ui'ywot kape atipy kaipyi uipowyro hamuat. Meremo tõ'ẽ uipowyro hamo po'og typy'i kahato wuat sakpuaria surara'in sem e.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Katupono sa'awy'ite ui'auka hamuat yn ta'atuhenoi miwan me. Mi'i pote yt ahẽtup kuap i atipy kape uipowyro hamuaria surara'in sem e.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Mi'i hawyi Iesui to'e õ'ẽ haria pe — Kat hamoĩ eweĩ'ẽ uhowawi kyse'yp ko'i wywo aria'yp ãkun ko'i wywo. Pyno sero'ok'e hat apo Uito. Mi'i pote apo eweĩ'ẽ uhowawi. Sa'awy'i te kue areĩne'en wuat'i e'at pe Tupana mõtypot yat pe eimu'e haype ma'ato kue eipe yt kat ewei'e hin i. Yt uipytyk i eipe pãi e.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ma'ato apo koitywy eweikuap pyno katupono uipyhik ta'yn eipe mesup e. Pyno ahenoi ehepe. Ta'i sa'awy'itewuaria Tupana ehay enoi haria henoi henoi meikotã hamuat hap yn. Mi'i hawyi aru i'atu'e ta'atumiwan me mi'i hap ewy ra'yn meiũ e. Mi'i hawyi ti ipotmu'eria ikohyeput Iesui yatypepyi ta'atu'atoiat yne.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Mi'i hawyi ipytyk haria tioto ra'yn Iesui pa'i koro sese Ka'iwa e hap yat kape ra'yn. Aikope tukupte'en iwan miat Tupana ehay enoi haria kape nagnia ehay enoi haria te'eruwa'atunug hap kape.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Meiũran Peteru toto ma'ato pya i'atukai yt heremo i ma'ato. Mi'i hawyi put'ok'e mekewat pa'i wato yat ete hawyi tokosap i'yat pyhyp hap surara e'oken'ypy kape. Mi'i hawyi ta'apyk itote pa'i kororia emiit'in ywytpe. Ta'akasa teran aikotã ta'atunug Iesui ete hap kape.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Mi'i hawyi itote pa'i kororia tikat kahato sehay sa'ag yne kaipyi nagnia wo'onãpin haria ko'i wywo. Kat pote yt pywo pe hin i ta'atukuasa sa'ag i'auka hamuat.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Ma'ato yt aikotã hin i ta'atupuẽti sehay sa'ag Iesui etiat. Katupono ta'atuhenoi yt to'o'ewy'ewy i. Mi'i pote yt to'osat'i i'atuwanẽtup hap ko'i. Mi'i turan ni ma'ato put'ok'i'atu'e typy ok henoi hanuaria hawyi te'ero'e
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 — Ta'i meiẽwat Miit wyti ihay uruehamo — Atipugha ti aru meiẽwat Tupana mõtypot yat e ti i'atu'e. Mi'i hawyi — Mye'ym e'at pe yn atimopoĩ'ãm i e i'atu'e.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Mio tã i'atu'e pote pa'i koro ipoĩ'ãm na'yn hawyi to'e Iesui pe — Yt eti'atuwesat i apo mio tã i'atu'e pytkai e. Eti'atuwesat ro e.
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ma'ato yt kat e hin i. Mi'i hawyi pa'i koro to'e i — Ehenoi ro Tupana kaipywiat En hap Miit'in Porekuat nuat eut hap sio apo yt Mi'i i En e.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Mi'i hawyi to'e Iesui pa'i koro pe — Ta'i mehĩ mio tã e'e hap ewy ti mehĩ e. Ta'i meiũran ti aru ewei'akasa miit'in Eyke'et Tupana po sese kai mekewat po'og hesaika rakat po sese kai apyk pe tut atipy kaipyi ywyhig me ewei'akasa ti aru. Ta'i mi'i hap ti aru ewei'akasa e Iesui pa'i koro pe.
64 Jesus respondeu:
65 Mio tã e pote pa'i koro tuwekamisa wato hiot hawyi to'e i — Ta'i heso kahato ti Tupana ete tuwepehik pehik topy'ahak haype. Pyno koitywy watikuap kahato sese ra'yn heso hap. Ta'i tuwekuasa kahato ra'yn ti tehay wo. Ahehamo kahato ra'yn tuwema'at sese ra'yn. Pyno watikuap ta'yn koitywy. Toran na'yn ahehay e pa'i koro irania'in me.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Mio tã to'e hawyi apo'e irania'in me — Pyno aikotã wato'e aru koitywy meiũwat Miit ete e. Mi'i hawyi ta'atuwesat — Ta'i mio tã e hat auka potiat ne'i waku i'atu'e.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Mi'i hawyi kuitu'i'atu'e Iesui owa ete. Ta'atu'ahyk ta'atupo'ok. Irania'in howapetek ta'atupopep mo.
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 — Pyno koitywy pywuat Tupana Mipo'oro En pote ehenoi ro uwe uwe piat ewapetek haria set ko'i i'atu'e.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Mi'i turan Peteru ta'apyk mekewat getap e'okipyke. Mi'i hawyi wẽtup ok makuptia pa'i koro eropat hat put'ok'e Peteru ete — An e worokuap kahato en. Iesui emiit en yi Karireia piat en e.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Mi'i pote Peteru tiwesat — U yt uito i rat e. Yt atikuap i ehay e.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Mi'i hawyi Peteru toto mekewat oken'ypy wato kawianuat og kape ra'yn. Tokosap mekewat haryporia hit yatypepyi. Mi'i hawyi itote wẽtup ok i ra'yn i'atueropat hat re haryporia kawiat to'e towyria'in me — Atikuap ti uito meiẽwat. Mekewat tawa Nasare piat turanuat Iesui wywuat ieĩne'en hat wyti e.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Mi'i hawyi Peteru to'e itotiaria pe — Yt rat e yt atikuap i ti uito Mi'i Miit e. pywo ti yt uheso i rat. Tupana tikuap kahato yt uheso i hap e Peteru.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Mi'i hawyi irania'in tokoka'at Peteru kape mi'i hawyi te'ero'e — Ta'i uruikuap ti en. En ni wyti wẽtup ok Iesui potmu'e ti rat katupono yi Karireia piaria ehay ewy ra'yn ehay i'atu'e.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Mio tã i'atu'e pote toiwesat sa'ag ne'i ra'yn — Yt atikuap i ti uito Mi'i Miit tupono. Yt atikuap i kahato rat Mi'i Miit. Uheso pote aru waku ra'yn Tupana ui'apiheg e. Ma'ato yt uheso i rat e turan waipaka ihay ra'yn.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Mi'i pote so hot'ok'e ra'yn Iesui ehay kape — Waipaka ehay e'yianmete ti aru — Yt atikuap i wyti Mi'i Miit ere ra'yn uhepiat pe mye'ym mo e Iesui hap kape iwatetup ta'yn. Mi'i hawyi tuwepik ta'yn itote pyi tuwak kahato ra'yn Peteru tominug sa'ag hap upi.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.