Mateus 24

Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Iesui tuwẽtem Tupana mõtypot yat pyi hawyi ipotmu'eria tõ'ẽ howawi te'ero'e hamo — Mehĩ uruimo­herep teran meiẽwat Tupana mõtypot yat nu kawiat iwato rakat i'atu'e.
1 Jesus saiu do templo e, enquanto caminhava, seus discípulos aproximaram-se dele para lhe mostrar as construções do templo.
2 — Ta'i iwato kahato ti nu kawiat to'otote tote rakat iwato'in nakaria e Iesui. Ma'ato ti are'e ehepe pywo pe ti meiũran ti aru to'otiat to'otiat rakaria yt wẽtup i topyhu'at e. Meiũran ti aru wanĩ­kaptia hytpok yne nu wato ko'i e.
2 "Vocês estão vendo tudo isto? ", perguntou ele. "Eu lhes garanto que não ficará aqui pedra sobre pedra; serão todas derrubadas".
3 Mi'i hawyi toto Uriweira ypia eyity'ok kape. Mi'i itote ta'apyk hawyi ipotmu'eria tõ'ẽ howawi 12 ok takaria. Mi'i hawyi apo'i'atu'e Iesui pe — Karãpe aru ta'atu­pugha meiẽwat Tupana mõtypot yat i'atu'e. Karãmuo aru put'ok'e e'aipok mesuwat yi kapiat hap e'at i'atu'e. Karãpe aru yi kahuro hap put'ok'e i'atu'e. Kat ko'i kat ko'i aru tuwe­mo­herep mesuwe put'ok'e hap e'yianmete i'atu'e.
3 Tendo Jesus se assentado no monte das Oliveiras, os discípulos dirigiram-se a ele em particular e disseram: "Dize-nos, quando acontecerão essas coisas? E qual será o sinal da tua vinda e do fim dos tempos? "
4 — Pyno eiwe'eg wo o uiwyria'in katu­pono tõ'ẽ tõ'ẽ kahato ti aru eima'at reran haria e.
4 Jesus respondeu: "Cuidado, que ninguém os engane.
5 Uhet ero'ok hap kaipyi ti aru mio tã i'atu'e — Uito ti Tupana mipo'oro eipo­rekuat nuat i'atu'e.
5 Pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo! ’ e enganarão a muitos.
6 He'at ete i ti aru aikotã aikotã ne'i eweikuap wuat'i kaipyi wo'o'auka hap wu'uka hap ti aru eweikuap yne tama kaipyi e. Pyno mekewat sehay eweikuap hawyi o yt eiwa­nẽtup tei'o gyt'ei'e hamuat hap kape ne'i e. Katu­pono pywo ti aru put'ok'e he'at mi'i tã hamuat hap e. Ta'i mi'i hap ti eipy'a­setpe eweikuap yne hamo e. Ma'ato ti aru yt he'at ete i te wyti e.
6 Vocês ouvirão falar de guerras e rumores de guerras, mas não tenham medo. É necessário que tais coisas aconteçam, mas ainda não é o fim.
7 Mi'i turan ti aru wẽtup ok wẽtup ok more­kuaria emiit'in ti aru tu'uka tu'uka to'ope to'ope yi wato hap ok tã e. Mekewat e'at pe ti aru yt kat i hin i mi'u topyhu'at mesu­wa­rote e. I'ewyte ti aru yi tyry'e kahato mekewat e'at pe aikope aikope wẽtup tawa pe wẽtup tawa pe tyry'e e. Mi'i hawyi ti aru tõ'ẽ tõ'ẽ kahato wẽki'a sari nupi'a ape'i ko'i aiko u hamuat. Mi'i hawyi yt kat i mi'u topyhu'at e. Mi'i hawyi topap kahato miit'in sy'at pyno.
7 Nação se levantará contra nação, e reino contra reino. Haverá fomes e terremotos em vários lugares.
8 Mi'i hap ko'i ti aru pyno ha'awynug hap ta'yn wyti mi'i tã ta'atunug ta'yn e. Ma'ato ti yt ho'opot hap sese i te e.
8 Tudo isso será o início das dores.
9 Mi'i hawyi ti aru eima'at haria ehum na'yn ho'opot hamuat hawe ei'auka hamuat kape e. Mekewat e'at pe ti aru yne i'atu­py'ahak ehete. Yt i'atu­wese o ehete are katu­pono eipe uimohey haria pote e.
9 "Então eles os entregarão para serem perseguidos e condenados à morte, e vocês serão odiados por todas as nações por minha causa.
10 Ta'i mekewat e'at pe ti aru ipoity'i kahato sa'awy'iwuat uimohey haria ma'ato ti aru wemõti uipupiat haria e. Mi'i hawyi ti aru eiwo'o'atoiat atoiat wyti aru. Mekewat e'at pe eweikupte'en eiwo'ope are ma'ato ti yt yne i ti aru ma'ato e.
10 Naquele tempo muitos ficarão escandalizados, trairão e odiarão uns aos outros,
11 Mi'i hawyi ti aru wẽtup ok tuwe­mo­wato — Uito ti meiũ Tupana mipo'oro tehay enoi hanuat e ti aru aikowo aikowo tuwe­mo­wato ma'ato ti aru yt pywo pe ti aru e. I'atu kahato ti aru mio tã e haria e. I'ewyte ipotmu'eria ti aru i'atu kahato e.
11 e numerosos falsos profetas surgirão e enganarão a muitos.
12 Mi'i hawyi po'og na'yn yt naku i nug hap ko'i topyhu'at mesu­wa­rotiat. Mi'i tupono irania'in uimohey haria sa'awy'i uiky'e haria wo'owese haria wyti aru ira'ak takaria iperup takaria te'ero­pyhu'at. Yt ta'atu­ky'esat i po'og uiky'e hap kai. Katu­pono sa'ag nug hap yn ta'atu­ky'esat irane e. Mi'i hawyi ti aru yt uiky'e i i'ewyte yt irania'in ky'e i haria te'ero­pyhu'at e.
12 Devido ao aumento da maldade, o amor de muitos esfriará,
13 Ma'ato uwe yt ipun i uiky'e hap at ka'ap mekewat e'at kape mi'i haria ti aru te'ero­pyhu'at uimie­ha­kyera'at ko'i wuat e.
13 mas aquele que perseverar até o fim será salvo.
14 Mekewat e'at pe ti aru uhehay wakuat aikotã Tupana topyhu'at Morekuat no wuat'i miit'in muo yi wato hap ok tã tuwe­mo­herep eimi­mu'eria pe. Mi'i hap kaipyi ti aru yne ywania tikuap ta'yn uhetiat e. Mi'i hap ko'i toran na'yn hawyi ti aru he'at sese ra'yn put'ok'e e. Mi'i ti aru ikahuro hap e'at sese ra'yn e Iesui.
14 E este evangelho do Reino será pregado em todo o mundo como testemunho a todas as nações, e então virá o fim.
15 Aikotã sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Tanieu e hap ewy put'ok'e ra'yn mio tã e hap — Meiũran ti aru tuwe­mopoĩ'ãm Tupana mõtypot yat wato pe po'og yt nakuat i wuat'i kawiat rakat — Uito ti Tupana to'e hat e. Eweikuap to kat som Tupana ihay mesuwat iwan me e.
15 "Assim, quando vocês virem ‘o sacrilégio terrível’, do qual falou o profeta Daniel, no lugar santo — quem lê, entenda —
16 Mekewat yt nakuat i sese wemopoĩ'ãm hat ewei'akasa ra'yn hawyi o eiko­hyeput ra'yn yi Iuteu pyi yity'ok ko'i kape e.
16 então, os que estiverem na Judéia fujam para os montes.
17 Eihyha ra'yn o. Yt ewei'aipok i ra'yn o ei'yat kape ehekare'en sat hamo. Yt pya i ei'yat kai eweikupte'en wen ma'ato o yt era'aipok i ra'yn ei'yat kape. Eiko­hyeput yity'ok ko'i kape yn na'yn e.
17 Quem estiver no telhado de sua casa não desça para tirar dela coisa alguma.
18 Ta'i eipotpap eiko etiat ko'i turanuat pote o yt ewei'aipok i ra'yn ei'yat kape ehesokpe pag hamo e.
18 Quem estiver no campo não volte para pegar seu manto.
19 Ta'i mekewat e'at pe ti aru niatpo kahato imẽpyt rakat ete hupi'a rakat ete e.
19 Como serão terríveis aqueles dias para as grávidas e para as que estiverem amamentando!
20 Pyno o ewehẽtup Tupana pe — Yt etipo'oro tei'o uruepiat ho'opot hap e'at i'aman mot e'at pe waku ewehẽtup. I'ewyte yt etipo'oro tei'o uruepiat ho'opot hap e'at emõtypot hap e'at pe katu­pono yt uruko­hyeput kuap i mekewat e'at ewei'e o Tupana pe.
20 Orem para que a fuga de vocês não aconteça no inverno nem no sábado.
21 Mi'i hawyi ti aru po'og po'og topyhu'at ho'opot hap wuat'i e'at piat kai e. Ta'i mekewat e'at pe ti aru po'og satek hap e'at Tupana piat yi nug sa'awy'ite hap ok tã mesup ahe'at kape e. Ma'ato mekewat ho'opot hap e'at tokosap ta'yn hawyi ti aru yt kat i ira'yn i'ok tã nakat ho'opot hap e.
21 Porque haverá então grande tribulação, como nunca houve desde o princípio do mundo até agora, nem jamais haverá.
22 Pyno mekewat e'at pe ti aru iwato kahato hamuat ho'opot hap topyhu'at e. Mi'i hap ti aru Tupana timõ­pytu'u e. Ma'ato yt toimõ­pytu'u i mekewat pote ti topap yne miit'in e. Mi'i tupono ti tomiky'e tomi'ai­roria etiano yn toimõ­pytu'u e. Yt toiky'esat i tomohey haria topap hap haype e.
22 Se aqueles dias não fossem abreviados, ninguém sobreviveria; mas, por causa dos eleitos, aqueles dias serão abreviados.
23 Ma'ato mekewat e'at tokosap ta'yn hawyi ti aru te'ero'e irania'in ehepe — Meiẽ put'ok'e ra'yn Tupana mipo'oro aipo­rekuat nuat i'atu'e ti aru ma'ato o yt ewei'atu­mohey tei'o eima'at hap e.
23 Se, então, alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo! ’ ou: ‘Ali está ele! ’, não acreditem.
24 Ta'i — Eheso i rat ewei'e yn o are katu­pono Tupana mipo'oro eipo­rekuat nuat ra'yn uruto e haria ti aru te'eru­we­mo­herep e. I'ewyte — Tupana mipo'oro tehay enoi hamuat ko'i ti uruto ti i'atu'e yt pywo pe i e. Mi'iria ti aru ta'atu­mi­sepap iwato kahato inug wy miit'in miat ta'atuehay mohey hamuat e. Meremo ti aru iwato kahato atipy kaipywiat ewy e. Ma'ato mi'iria miit'in ma'at hamuat haria e. I'ewyte ti Tupana mi'airoria imohey sese haria ma'at reran haype e. Ma'ato ti aru porap ta'atuma'at ma'ato yt e.
24 Pois aparecerão falsos cristos e falsos profetas que realizarão grandes sinais e maravilhas para, se possível, enganar até os eleitos.
25 Pyno eiwe'eg wo o mi'iria pupi katu­pono ahenoi ra'yn yianmete ra'yn i'atuetiat e.
25 Vejam que eu os avisei antecipadamente.
26 Mio tã i'atu'e ti aru — Yahig kape iuẽpe ra'yn ti tuwe­mo­herep Tupana mipo'oro aipo­rekuat nuat i'atu'e ti aru ehepe pote yt eweiwat rei'o mi'iria eima'at teran haria upi are'e. — Ta'i toĩne'en ni iheg me pote eweiwat hawyi ti aru uruimo­herep ehowawi i'atu'e ti mi'iria e. — Pãi an yt uruho'o­mohey hin i ti ewei'e o are e Iesui temiit'in me.
26 "Assim, se alguém lhes disser: ‘Ele está lá, no deserto! ’, não saiam; ou: ‘Ali está ele, dentro da casa! ’, não acreditem.
27 Katu­pono Uito Eheyke'et sese ti aru ariot turan wuat'i miit'in ui'akasa hamuat ariot e. Mi'i ti aru aikotã merep'e hap ewy aremo­herep wuat'i puo e. Pyno aikotã wãtym muo merep'e hap ewy yn tuwe­mo­herep Eheyke'et e. Mi'i ti aru heremo yne at wẽtem hap totepyi yne at min'e hap kape e. Ta'i mi'i hap ewy ti aru ara'aipok e.
27 Porque assim como o relâmpago sai do Oriente e se mostra no Ocidente, assim será a vinda do Filho do homem.
28 Aikotã i'okpuk kape Urupu ko'i tõ'ẽ tõ'ẽ hap ewy e.
28 Onde houver um cadáver, aí se ajuntarão os abutres.
29 Mi'i hawyi mekewat e'at tokosap ta'yn ho'opot hap hawyi ti aru at i'ypyryp ta'yn i'ewyte waty i'ypyryp ta'yn i'ewyte ti aru waikiru hewo hewo teiam myi e. I'ewyte atipy ti aru mi'i turan yt iheg i ra'yn huruk'e ra'yn e. Mi'i hap e'at turan ti aru tuwe­mo­herep ta'yn Uito Eheyke'et atipy kaipyi wuat'i te'era'a­kasa hamo e.
29 "Imediatamente após a tribulação daqueles dias ‘o sol escurecerá, e a lua não dará a sua luz; as estrelas cairão do céu, e os poderes celestes serão abalados’.
30 Mi'i hawyi yne ywania miit'in to'okak'i katu­pono Eheyke'et ut hap e'at pe ti heremo ywyhig muo meremo tut e. Yne ti aru te'era'a­kasa mi'i tesaika wuat hut hap kape e. Tomõ­typot hawiat hut hap e'at kape meremo tut e.
30 "Então aparecerá no céu o sinal do Filho do homem, e todas as nações da terra se lamentarão e verão o Filho do homem vindo nas nuvens do céu com poder e grande glória.
31 Mi'i hawyi ti aru temiit'in atipy piaria toi'atu­po'oro huhu'i'atu'e hamo e. Mi'i hawyi ti ta'atu'a­tunug tuwe­wawi tomi'ai­roria e. Ta'atu'a­tunug ni aru aikope pyi aikope pyi wasere tut hap kaipyi at wẽtem hap kaipyi at min'e hap kaipyi yne yne kaipyi ta'atu'a­tunug imi'airoria howawi yi sasat hap kaipyi aikope aikope miit'in tukupte'en hap kaipyi.
31 E ele enviará os seus anjos com grande som de trombeta, e estes reunirão os seus eleitos dos quatro ventos, de uma a outra extremidade dos céus.
32 Pyno eweikuap ta'yn Wiku yp ete. Wiku i'yhop kyt hap kaipyi eweikuap ta'yn merep hamuat ra'yn haat hap e'at yt pya hin i ra'yn hap.
32 "Aprendam a lição da figueira: quando seus ramos se renovam e suas folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Mi'i hap ewy ti aru karãpe ewei'akasa yne ra'yn ui'e hap ko'i hawyi eweikuap ta'yn yt pya i ra'yn oken'ypy kapiat uhut hap e.
33 Assim também, quando virem todas estas coisas, saibam que ele está próximo, às portas.
34 Mekewat e'at piat ieĩne'en haria te'era'a­kasa yne wyti aru ui'e hap ewy. Ta'atuieĩne'en ne turanuat yt ta'atu­ku'uro i te turanuat tote te'era'a­kasa.
34 Eu lhes asseguro que não passará esta geração até que todas essas coisas aconteçam.
35 Pyno waikiru at yi tuweityk yne ma'ato uiat uimienoi uhehay yt sake i tuweityk e Iesui.
35 O céu e a terra passarão, mas as minhas palavras jamais passarão".
36 Yt uwe i ti uhut hap kuap uhut hap e'at kat ewãtym uhut hap kuap hat yt uwe i pãi e. Ta'i Uito yt atikuap i wy. Yi totiaria atipy piaria i'ewyte yt uwe i ti ikuap e. Ma'ato wẽtup yn ikuap hat pãi. Ui'ywot atipy piat yn ikuap karãpe aru ara'aipok meikowo hap e'at e Iesui.
36 "Quanto ao dia e à hora ninguém sabe, nem os anjos dos céus, nem o Filho, senão somente o Pai.
37 Sa'awy'i te aha'ase'i Nu'e e'at pe hap ewywuat tukupte'en aru miit'in uhut hap e'at pe turan e.
37 Como foi nos dias de Noé, assim também será na vinda do Filho do homem.
38 Mi'i hap e'at pe iwato kahato ienuk hap itote. Wuat'i ta'atu'u sapo mi'u to'okyi'at kyi'at itote e. Mi'i pytkai Nu'e teke ra'yn yara wato tominug me.
38 Pois nos dias anteriores ao dilúvio, o povo vivia comendo e bebendo, casando-se e dando-se em casamento, até o dia em que Noé entrou na arca;
39 Iheg nakat pe hawyi meremo i'aman kahato ra'yn sa'awy'iwuat yt ewywuat i ra'yn. Ta'i mi'i ti yi ãpymin hamuat ra'yn i'aman wato. Mi'i hawyi yt kat i yi heremo rakat. Y'y yn na'yn topyhu'at yi tote hawyi topap topap kahato yne yi totiaria katu­pono yt ta'atu­mohey hin i ma'ato Nu'e'in yt topap i. Ta'i mekewat turanuat ewy te irane ti Eheyke'et ut hap e'at turan e.
39 e eles nada perceberam, até que veio o dilúvio e os levou a todos. Assim acontecerá na vinda do Filho do homem.
40 Mi'i turan ti aru typy ok Tupana tipuẽti ta'atuko tote. Mi'iria ti aru wẽtup ok totioto hawyi wẽtup ok topyhu'at aru e.
40 Dois homens estarão no campo: um será levado e o outro deixado.
41 I'ewyte ti aru hary­poria'in typy ok mani pe wat haria mi'iria toi'atu­puẽti. Mi'iria ti aru wẽtup ok totioto ma'ato wẽtup ok tuweran topyhu'at aru pãi e.
41 Duas mulheres estarão trabalhando num moinho: uma será levada e a outra deixada.
42 Mi'i tupono o eiwe'eg wo o katu­pono yt eweikuap i kat e'at put'ok'e Eheyke'et hap e. Seha'at uhut hap kapiat hap ewy o eweikupte'en e.
42 "Portanto, vigiem, porque vocês não sabem em que dia virá o seu Senhor.
43 Pyno eweikuap o uhã'ãkap e. Sa'awy'i so toĩne'en hekat rakat to'yat ikahu rakat pe ma'ato meiũran wãtym muo put'ok'e sero'ok'e hat hawyi totero'ok yne hekare'en iket kai e. Ma'ato toikuap hut hap pote yt toket i e. Mi'i hap ewy ti are'e ehepe.
43 Mas entendam isto: se o dono da casa soubesse a que hora da noite o ladrão viria, ele ficaria de guarda e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Mi'i tupono o eiwe'eg wo o uhut hap kape e. Katu­pono ti sero'ok'e hat ewy ti aru Eheyke'et tut e. Yt uwe mikuap mo i put'ok'e Eheyke'et aikotã sero'ok'e hanuat ewy put'ok'e hap ewy.
44 Assim, também vocês precisam estar preparados, porque o Filho do homem virá numa hora em que vocês menos esperam.
45 Uwe uwe som pyno topyhu'at uhemiit sese meiũpiat ipotpap pot'i rakat iwe'eg kahato hat. Pyno uwe ewywuat mi'i ahenoi teran. Mi'i ti toka'iwat aipok i hap ekatup hat — Tut ti aru uika'iwat e yn hat ewy — Mi'i pote waku ati'atupoi wuat'i e'at pe hemiit'in mi'u wo e. Waku i'atue­hãite yn put'ok'e turan e. I'ewyte waku pe yn i'yat hut turan toka'iwat ut hap e'at ekatup hat e.
45 "Quem é, pois, o servo fiel e sensato, a quem seu senhor encarrega dos de sua casa para lhes dar alimento no tempo devido?
46 Mi'i tã nug hat wyti aru iwepit kahato toka'iwat put'ok'e turan katu­pono wakuap nug turan ika'iwat tipuẽti tut turan.
46 Feliz o servo a quem seu senhor encontrar fazendo assim quando voltar.
47 Mi'i hat pe ti aru — Pyno woronug en yne uhekare'en ko'i apykok hamo e inug hat pe.
47 Garanto-lhes que ele o encarregará de todos os seus bens.
48 Ma'ato irania'in wyti aru — Ta'i yt tut i ra'yn i'atu'e. Mi'i turan ti aru put'ok'e e.
48 Mas suponham que esse servo seja mau e diga a si mesmo: ‘Meu senhor se demora’,
49 Mi'i haype ti aru ta'atu'ahyk ahyk ne'i ta'atu­ka'iwat emiit'in ko'i. Mi'i haype ti aru mi'i tã e haria te'eru­wemo'ok kahato hemiit'in mi'u wo mahy wo iwat hemiit'in hesy'at turan.
49 e então comece a bater em seus conservos e a comer e a beber com os beberrões.
50 Mi'iria ti aru yt i'atuwe'eg wuat turan hin i put'ok'e e.
50 O senhor daquele servo virá num dia em que ele não o espera e numa hora que não sabe.
51 Mi'i hat ete put'ok'e hawyi haiwot kahato. Mi'i hawyi ti aru tutum surara'in me — Eweiku'iku'i ro meimẽwat yt we'eg i kahato hat e ti aru put'okto'e hawyi. Mi'i hawyi ti aru typy ihay rakaria eiam me ra'yn tohytmoi aikope miit'in te'eruwak kyry'et kyry'et'i'atu'e ta'atuiãi ete hap kape ra'yn aru toi'atu­hytmoi e Iesui.
51 Ele o punirá severamente e lhe dará lugar com os hipócritas, onde haverá choro e ranger de dentes".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.