Mateus 24
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH
1 Iesui tuwẽtem Tupana mõtypot yat pyi hawyi ipotmu'eria tõ'ẽ howawi te'ero'e hamo — Mehĩ uruimoherep teran meiẽwat Tupana mõtypot yat nu kawiat iwato rakat i'atu'e.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 — Ta'i iwato kahato ti nu kawiat to'otote tote rakat iwato'in nakaria e Iesui. Ma'ato ti are'e ehepe pywo pe ti meiũran ti aru to'otiat to'otiat rakaria yt wẽtup i topyhu'at e. Meiũran ti aru wanĩkaptia hytpok yne nu wato ko'i e.
2 Então ele disse:
3 Mi'i hawyi toto Uriweira ypia eyity'ok kape. Mi'i itote ta'apyk hawyi ipotmu'eria tõ'ẽ howawi 12 ok takaria. Mi'i hawyi apo'i'atu'e Iesui pe — Karãpe aru ta'atupugha meiẽwat Tupana mõtypot yat i'atu'e. Karãmuo aru put'ok'e e'aipok mesuwat yi kapiat hap e'at i'atu'e. Karãpe aru yi kahuro hap put'ok'e i'atu'e. Kat ko'i kat ko'i aru tuwemoherep mesuwe put'ok'e hap e'yianmete i'atu'e.
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 — Pyno eiwe'eg wo o uiwyria'in katupono tõ'ẽ tõ'ẽ kahato ti aru eima'at reran haria e.
4 Jesus respondeu:
5 Uhet ero'ok hap kaipyi ti aru mio tã i'atu'e — Uito ti Tupana mipo'oro eiporekuat nuat i'atu'e.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 He'at ete i ti aru aikotã aikotã ne'i eweikuap wuat'i kaipyi wo'o'auka hap wu'uka hap ti aru eweikuap yne tama kaipyi e. Pyno mekewat sehay eweikuap hawyi o yt eiwanẽtup tei'o gyt'ei'e hamuat hap kape ne'i e. Katupono pywo ti aru put'ok'e he'at mi'i tã hamuat hap e. Ta'i mi'i hap ti eipy'asetpe eweikuap yne hamo e. Ma'ato ti aru yt he'at ete i te wyti e.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Mi'i turan ti aru wẽtup ok wẽtup ok morekuaria emiit'in ti aru tu'uka tu'uka to'ope to'ope yi wato hap ok tã e. Mekewat e'at pe ti aru yt kat i hin i mi'u topyhu'at mesuwarote e. I'ewyte ti aru yi tyry'e kahato mekewat e'at pe aikope aikope wẽtup tawa pe wẽtup tawa pe tyry'e e. Mi'i hawyi ti aru tõ'ẽ tõ'ẽ kahato wẽki'a sari nupi'a ape'i ko'i aiko u hamuat. Mi'i hawyi yt kat i mi'u topyhu'at e. Mi'i hawyi topap kahato miit'in sy'at pyno.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Mi'i hap ko'i ti aru pyno ha'awynug hap ta'yn wyti mi'i tã ta'atunug ta'yn e. Ma'ato ti yt ho'opot hap sese i te e.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Mi'i hawyi ti aru eima'at haria ehum na'yn ho'opot hamuat hawe ei'auka hamuat kape e. Mekewat e'at pe ti aru yne i'atupy'ahak ehete. Yt i'atuwese o ehete are katupono eipe uimohey haria pote e.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ta'i mekewat e'at pe ti aru ipoity'i kahato sa'awy'iwuat uimohey haria ma'ato ti aru wemõti uipupiat haria e. Mi'i hawyi ti aru eiwo'o'atoiat atoiat wyti aru. Mekewat e'at pe eweikupte'en eiwo'ope are ma'ato ti yt yne i ti aru ma'ato e.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Mi'i hawyi ti aru wẽtup ok tuwemowato — Uito ti meiũ Tupana mipo'oro tehay enoi hanuat e ti aru aikowo aikowo tuwemowato ma'ato ti aru yt pywo pe ti aru e. I'atu kahato ti aru mio tã e haria e. I'ewyte ipotmu'eria ti aru i'atu kahato e.
11 Então muitos falsos
12 Mi'i hawyi po'og na'yn yt naku i nug hap ko'i topyhu'at mesuwarotiat. Mi'i tupono irania'in uimohey haria sa'awy'i uiky'e haria wo'owese haria wyti aru ira'ak takaria iperup takaria te'eropyhu'at. Yt ta'atuky'esat i po'og uiky'e hap kai. Katupono sa'ag nug hap yn ta'atuky'esat irane e. Mi'i hawyi ti aru yt uiky'e i i'ewyte yt irania'in ky'e i haria te'eropyhu'at e.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Ma'ato uwe yt ipun i uiky'e hap at ka'ap mekewat e'at kape mi'i haria ti aru te'eropyhu'at uimiehakyera'at ko'i wuat e.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Mekewat e'at pe ti aru uhehay wakuat aikotã Tupana topyhu'at Morekuat no wuat'i miit'in muo yi wato hap ok tã tuwemoherep eimimu'eria pe. Mi'i hap kaipyi ti aru yne ywania tikuap ta'yn uhetiat e. Mi'i hap ko'i toran na'yn hawyi ti aru he'at sese ra'yn put'ok'e e. Mi'i ti aru ikahuro hap e'at sese ra'yn e Iesui.
14 E a boa notícia sobre o
15 Aikotã sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Tanieu e hap ewy put'ok'e ra'yn mio tã e hap — Meiũran ti aru tuwemopoĩ'ãm Tupana mõtypot yat wato pe po'og yt nakuat i wuat'i kawiat rakat — Uito ti Tupana to'e hat e. Eweikuap to kat som Tupana ihay mesuwat iwan me e.
15 E Jesus continuou:
16 Mekewat yt nakuat i sese wemopoĩ'ãm hat ewei'akasa ra'yn hawyi o eikohyeput ra'yn yi Iuteu pyi yity'ok ko'i kape e.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Eihyha ra'yn o. Yt ewei'aipok i ra'yn o ei'yat kape ehekare'en sat hamo. Yt pya i ei'yat kai eweikupte'en wen ma'ato o yt era'aipok i ra'yn ei'yat kape. Eikohyeput yity'ok ko'i kape yn na'yn e.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ta'i eipotpap eiko etiat ko'i turanuat pote o yt ewei'aipok i ra'yn ei'yat kape ehesokpe pag hamo e.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Ta'i mekewat e'at pe ti aru niatpo kahato imẽpyt rakat ete hupi'a rakat ete e.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Pyno o ewehẽtup Tupana pe — Yt etipo'oro tei'o uruepiat ho'opot hap e'at i'aman mot e'at pe waku ewehẽtup. I'ewyte yt etipo'oro tei'o uruepiat ho'opot hap e'at emõtypot hap e'at pe katupono yt urukohyeput kuap i mekewat e'at ewei'e o Tupana pe.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Mi'i hawyi ti aru po'og po'og topyhu'at ho'opot hap wuat'i e'at piat kai e. Ta'i mekewat e'at pe ti aru po'og satek hap e'at Tupana piat yi nug sa'awy'ite hap ok tã mesup ahe'at kape e. Ma'ato mekewat ho'opot hap e'at tokosap ta'yn hawyi ti aru yt kat i ira'yn i'ok tã nakat ho'opot hap e.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Pyno mekewat e'at pe ti aru iwato kahato hamuat ho'opot hap topyhu'at e. Mi'i hap ti aru Tupana timõpytu'u e. Ma'ato yt toimõpytu'u i mekewat pote ti topap yne miit'in e. Mi'i tupono ti tomiky'e tomi'airoria etiano yn toimõpytu'u e. Yt toiky'esat i tomohey haria topap hap haype e.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Ma'ato mekewat e'at tokosap ta'yn hawyi ti aru te'ero'e irania'in ehepe — Meiẽ put'ok'e ra'yn Tupana mipo'oro aiporekuat nuat i'atu'e ti aru ma'ato o yt ewei'atumohey tei'o eima'at hap e.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Ta'i — Eheso i rat ewei'e yn o are katupono Tupana mipo'oro eiporekuat nuat ra'yn uruto e haria ti aru te'eruwemoherep e. I'ewyte — Tupana mipo'oro tehay enoi hamuat ko'i ti uruto ti i'atu'e yt pywo pe i e. Mi'iria ti aru ta'atumisepap iwato kahato inug wy miit'in miat ta'atuehay mohey hamuat e. Meremo ti aru iwato kahato atipy kaipywiat ewy e. Ma'ato mi'iria miit'in ma'at hamuat haria e. I'ewyte ti Tupana mi'airoria imohey sese haria ma'at reran haype e. Ma'ato ti aru porap ta'atuma'at ma'ato yt e.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Pyno eiwe'eg wo o mi'iria pupi katupono ahenoi ra'yn yianmete ra'yn i'atuetiat e.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Mio tã i'atu'e ti aru — Yahig kape iuẽpe ra'yn ti tuwemoherep Tupana mipo'oro aiporekuat nuat i'atu'e ti aru ehepe pote yt eweiwat rei'o mi'iria eima'at teran haria upi are'e. — Ta'i toĩne'en ni iheg me pote eweiwat hawyi ti aru uruimoherep ehowawi i'atu'e ti mi'iria e. — Pãi an yt uruho'omohey hin i ti ewei'e o are e Iesui temiit'in me.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Katupono Uito Eheyke'et sese ti aru ariot turan wuat'i miit'in ui'akasa hamuat ariot e. Mi'i ti aru aikotã merep'e hap ewy aremoherep wuat'i puo e. Pyno aikotã wãtym muo merep'e hap ewy yn tuwemoherep Eheyke'et e. Mi'i ti aru heremo yne at wẽtem hap totepyi yne at min'e hap kape e. Ta'i mi'i hap ewy ti aru ara'aipok e.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Aikotã i'okpuk kape Urupu ko'i tõ'ẽ tõ'ẽ hap ewy e.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 Mi'i hawyi mekewat e'at tokosap ta'yn ho'opot hap hawyi ti aru at i'ypyryp ta'yn i'ewyte waty i'ypyryp ta'yn i'ewyte ti aru waikiru hewo hewo teiam myi e. I'ewyte atipy ti aru mi'i turan yt iheg i ra'yn huruk'e ra'yn e. Mi'i hap e'at turan ti aru tuwemoherep ta'yn Uito Eheyke'et atipy kaipyi wuat'i te'era'akasa hamo e.
29 Jesus disse:
30 Mi'i hawyi yne ywania miit'in to'okak'i katupono Eheyke'et ut hap e'at pe ti heremo ywyhig muo meremo tut e. Yne ti aru te'era'akasa mi'i tesaika wuat hut hap kape e. Tomõtypot hawiat hut hap e'at kape meremo tut e.
30 Então o sinal do
31 Mi'i hawyi ti aru temiit'in atipy piaria toi'atupo'oro huhu'i'atu'e hamo e. Mi'i hawyi ti ta'atu'atunug tuwewawi tomi'airoria e. Ta'atu'atunug ni aru aikope pyi aikope pyi wasere tut hap kaipyi at wẽtem hap kaipyi at min'e hap kaipyi yne yne kaipyi ta'atu'atunug imi'airoria howawi yi sasat hap kaipyi aikope aikope miit'in tukupte'en hap kaipyi.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Pyno eweikuap ta'yn Wiku yp ete. Wiku i'yhop kyt hap kaipyi eweikuap ta'yn merep hamuat ra'yn haat hap e'at yt pya hin i ra'yn hap.
32 Jesus disse ainda:
33 Mi'i hap ewy ti aru karãpe ewei'akasa yne ra'yn ui'e hap ko'i hawyi eweikuap ta'yn yt pya i ra'yn oken'ypy kapiat uhut hap e.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Mekewat e'at piat ieĩne'en haria te'era'akasa yne wyti aru ui'e hap ewy. Ta'atuieĩne'en ne turanuat yt ta'atuku'uro i te turanuat tote te'era'akasa.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Pyno waikiru at yi tuweityk yne ma'ato uiat uimienoi uhehay yt sake i tuweityk e Iesui.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Yt uwe i ti uhut hap kuap uhut hap e'at kat ewãtym uhut hap kuap hat yt uwe i pãi e. Ta'i Uito yt atikuap i wy. Yi totiaria atipy piaria i'ewyte yt uwe i ti ikuap e. Ma'ato wẽtup yn ikuap hat pãi. Ui'ywot atipy piat yn ikuap karãpe aru ara'aipok meikowo hap e'at e Iesui.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Sa'awy'i te aha'ase'i Nu'e e'at pe hap ewywuat tukupte'en aru miit'in uhut hap e'at pe turan e.
37 A vinda do
38 Mi'i hap e'at pe iwato kahato ienuk hap itote. Wuat'i ta'atu'u sapo mi'u to'okyi'at kyi'at itote e. Mi'i pytkai Nu'e teke ra'yn yara wato tominug me.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Iheg nakat pe hawyi meremo i'aman kahato ra'yn sa'awy'iwuat yt ewywuat i ra'yn. Ta'i mi'i ti yi ãpymin hamuat ra'yn i'aman wato. Mi'i hawyi yt kat i yi heremo rakat. Y'y yn na'yn topyhu'at yi tote hawyi topap topap kahato yne yi totiaria katupono yt ta'atumohey hin i ma'ato Nu'e'in yt topap i. Ta'i mekewat turanuat ewy te irane ti Eheyke'et ut hap e'at turan e.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Mi'i turan ti aru typy ok Tupana tipuẽti ta'atuko tote. Mi'iria ti aru wẽtup ok totioto hawyi wẽtup ok topyhu'at aru e.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 I'ewyte ti aru haryporia'in typy ok mani pe wat haria mi'iria toi'atupuẽti. Mi'iria ti aru wẽtup ok totioto ma'ato wẽtup ok tuweran topyhu'at aru pãi e.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Mi'i tupono o eiwe'eg wo o katupono yt eweikuap i kat e'at put'ok'e Eheyke'et hap e. Seha'at uhut hap kapiat hap ewy o eweikupte'en e.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Pyno eweikuap o uhã'ãkap e. Sa'awy'i so toĩne'en hekat rakat to'yat ikahu rakat pe ma'ato meiũran wãtym muo put'ok'e sero'ok'e hat hawyi totero'ok yne hekare'en iket kai e. Ma'ato toikuap hut hap pote yt toket i e. Mi'i hap ewy ti are'e ehepe.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Mi'i tupono o eiwe'eg wo o uhut hap kape e. Katupono ti sero'ok'e hat ewy ti aru Eheyke'et tut e. Yt uwe mikuap mo i put'ok'e Eheyke'et aikotã sero'ok'e hanuat ewy put'ok'e hap ewy.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Uwe uwe som pyno topyhu'at uhemiit sese meiũpiat ipotpap pot'i rakat iwe'eg kahato hat. Pyno uwe ewywuat mi'i ahenoi teran. Mi'i ti toka'iwat aipok i hap ekatup hat — Tut ti aru uika'iwat e yn hat ewy — Mi'i pote waku ati'atupoi wuat'i e'at pe hemiit'in mi'u wo e. Waku i'atuehãite yn put'ok'e turan e. I'ewyte waku pe yn i'yat hut turan toka'iwat ut hap e'at ekatup hat e.
45 Jesus disse ainda:
46 Mi'i tã nug hat wyti aru iwepit kahato toka'iwat put'ok'e turan katupono wakuap nug turan ika'iwat tipuẽti tut turan.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Mi'i hat pe ti aru — Pyno woronug en yne uhekare'en ko'i apykok hamo e inug hat pe.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Ma'ato irania'in wyti aru — Ta'i yt tut i ra'yn i'atu'e. Mi'i turan ti aru put'ok'e e.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Mi'i haype ti aru ta'atu'ahyk ahyk ne'i ta'atuka'iwat emiit'in ko'i. Mi'i haype ti aru mi'i tã e haria te'eruwemo'ok kahato hemiit'in mi'u wo mahy wo iwat hemiit'in hesy'at turan.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Mi'iria ti aru yt i'atuwe'eg wuat turan hin i put'ok'e e.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Mi'i hat ete put'ok'e hawyi haiwot kahato. Mi'i hawyi ti aru tutum surara'in me — Eweiku'iku'i ro meimẽwat yt we'eg i kahato hat e ti aru put'okto'e hawyi. Mi'i hawyi ti aru typy ihay rakaria eiam me ra'yn tohytmoi aikope miit'in te'eruwak kyry'et kyry'et'i'atu'e ta'atuiãi ete hap kape ra'yn aru toi'atuhytmoi e Iesui.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.