Mateus 12
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NVT
1 Mi'i hawyi wẽtup e'at pe Iesui toto topotmu'eria wywo awati ypia sakpo mekewat yt motpap i hap e'at pe. Mi'i hap tote hemiit'in ho'opik ta'yn awati ta'atuesy'at hap monik hamuat.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Ma'ato irania'in mekewat seko wuat wo'omu'e haria pote te'eraha'at kahato hawyi wãi'i'atu'e Iesui pe — Wãi'ere ro emiit'in me Uhyt i'atu'e katupono yt aheko ewy i ta'atuho'opik awati yt aipotpap i hap e'at pe i'atu'e. Yt naku i Mehĩ mi'i tã watunug mesuwat e'at pe. Yt naku i awati watipirik katupono Tupana mõtypot hap e'at ti koity'i e'at i'atu'e seko moherep haria Iesui pe.
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Mi'i pote ma'ato Iesui — U pãi e yt karãpe i apo mekewat miwan miat eweimowẽpap are aikotã sa'awy'i aiporekuat Tawi tesy'at kahato tesurara'in wywo hap e.
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Aikotã teke Tupana mõtypot yat pe hawyi mekewat Tupana mõtypot yat piat man ne'i ra'yn toimõ'ẽ tesurara'in me hawyi ta'atu'u ra'yn yt aheko yt ewy hin i mi'i morekuat Tawi tunug itote hap e. Ta'i pa'iria mi'u wuat ko'i yn waku rakat toimõ'ẽ tesurara'in me. Mi'i tã ti aipotypot sa'awy'iwuat Tawi tunug e.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Yt karãpe i apo eiwemu'e mekewat Tupana ehay enoi hat Musei miwan ete aikotã yne Tupana mõtypot hap e'at pe pa'iria i'atupotpap at ka'ap ne'i Tupana mõtypot yat apykok hap ete miit'in powyro hap ete ma'ato yt uwe i wãi'e i'atuepe. Ta'i pa'iria mi'iria wen ma'ato te'eruwepotpap at yt aipotpap i hap e'at pe Tupana mõtypot hap yat apykok hamo pytkai yt uwe i wãi'e pa'iria pe e.
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Mi'i hap ewy wyti urupotpap mesup pãi e. Pywo pe ti wẽtup ok toĩne'en na'yn eipy'asetpe po'og po'og Tupana mõtypot hap topyhu'at mekewat to'yat nu kawiat kai e tuwepe seko moherep haria pe.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Kat pote ti eweikat kahato uruepiat aparap hap aheko ehay upi yt kat i urutunug sa'ag pytkai e. Yt naku i eipy'a pe eweikat at ka'ap irania'in miat i'aparap hap ko'i katupono nimo te ti mio tã e Tupana ahepe — Pywo pe ti yt uimowepit hin i ti eheko eiminug ko'i e. Yt uimowepit hin i ti eihũria wuk hap ko'i mekewat eimiium uimõtypot hamuat hap ko'i are katupono uimowepit hap sese ti sehaky'e'i haria irania'in hatek takaria ihaky'e'i hap uimowepit sese hap e Tupana. Uimowepit sese hap ti eiwewy'inug irania'in yt miky'e i ko'i wo hap e. Mi'i ti uimowepit sese hap e. Atiky'esat ehehaky'e'i hap uimowepit hap e Tupana sa'awy'i miwan me e Iesui wãi'e haria pe. Mi'i e hap ewetunug hawyi yt urumohit teran i katupono eweikuap ta'yn yt kat i urutunug sa'ag e Iesui wãi'e yn hap nug haria pe.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Yt naku i ehemiit'in Uhyt ewei'e katupono ta'atuho'opik awati Tupana mõtypot e'at piat pote ewei'e ma'ato Uito waku kahato uhemiit'in are. I'ewyte meiũran aru karãpe kat som waku kat som yt naku i miit'in minug ahenoi Tupana pe mi'i hap e'at pe waku kahato mi'iria are Tupana pe. Tupana ui'airo Miit'in Eyke'et sese wo wuat'i e'at piano e. I'ewyte wuat'i e'at Ka'iwat wo uinug. Mi'i pote Tupana mõtypot e'at Ka'iwat areĩne'en i'ewyte. Mi'i pote kat som waku watunug kat som yt naku i watunug Tupana mõtypot hap e'at pe e hano i'ewyte Tupana uinug e Iesui wãi wãi'e haria pe.
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Mio tã to'e hawyi Iesui toto towyria'in upi awati ypia sakpo ra'yn. Mi'i totepyi toto hawyi teke ra'yn Tupana ehay enoi hawe.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Mi'i pe toĩne'en ipo kĩ'ã rakat i'atuwywuat pe. Mi'i hawyi irania'in itotiaria ima'at reran Iesui haype — Waku apo watuwepotpap mesuwat e'at pe miit'in moehãite hap ete sio yt i'atu'e tope katupono ta'atukat yt naku i e hap haype.
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Mi'i hawyi toi'atuwesat — Waku apo mesup e'at pe watiõtem aihũ yi ka'a pyi i'okhyt'at rakat sio yt e. Ta'i aihũ Uweuria ta'at yi ka'a pe Tupana mõtypot hap e'at pe pote ti meremo watihep aihũ e. Atikuap ti Tupana mõtypot hap e'at ewetiõtem eihũ yi ka'a piat at hat e. Tupana mõtypot hap e'at piat at hat yi ka'a piat meremo eweihep yt eweipotpap i hap e'at pe yt eweiky'esat iku'uro hap pote e.
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Mehĩ'in mana'in are kat som po'og Tupana wanẽtup hawe sio aihũria sio aito e. Ta'i watikuap ti aito po'og po'og Tupana miky'e aihũ ko'i kai e. Mi'i pote waku wati'atumoehãite miit Tupana mõtypot hap e'at pe e Iesui toma'at reran haria pe.
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Mi'i hawyi to'e ra'yn ipo kĩ'ã rakat pe — Uiwy e etitorok to e'yke uhowawi e. Mi'i hawyi meremo toitorok topo kĩ'ã hap wuat'i ehamo hawyi waku pe ra'yn topyhu'at kokawiat ewy te ihãite ra'yn.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Mi'i tã Iesui tunug Tupana mõtypot hap e'at yt ta'atueko ewy i pote seko etiat wo'omu'e haria tuwat itote pyi hawyi ta'atukat kahato aikotã waku Iesui auka hamuat.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Iesui tikuap ta'yn to'auka hamuat ta'atukat hap hawyi toto pya i'atue'yatypepyi wẽtup hy kape toto. Typy'i kahato tuwat Iesui upi. I'ewyte i'ahu rakaria tuwat upi. Mi'i pote mu'ap upi toi'atumoehãite kahato miit'in i'ahu rakaria.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Toi'atumoehãite torania hawyi to'e tomimoehãite ko'i pe. — Yt ewehenoi henoi tei'o irania'in me eimoehãite uhepiat hap ko'i e.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Toi'atumoehãite kahato i'ahu rakaria aikotã sa'awy'i Tupana ehay enoi hat Isaia to'e hap ewy.
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 Mio tã e Tupana — Meiũran ti aru atipo'oro Uhemiit sese ehowawi e. Pywo pe ti Uheropat kahato hat topyhu'at e. Uimiky'e kahato ti Mi'i Miit e. Uimowepit sese hat ti Uimipo'oro e. Eweheha'at ro uimiky'esat nug hat kape e katupono Mi'i Miit ri Uipã'ãu eiam sese wo topyhu'at e. Mi'i Miit wyti aru imoherep uhepe uwe waku uwe yt hap e. Atimohey kahato Mi'i Miit katupono uiwanẽtup hap ewy yn tuwanẽtup e. Mi'i pote ihay upi ati'atuehakyera'at reran wuat'i ywania yi totiaria. I'ewyte iwẽ pyi ati'atu'apiheg irania'in yt imohey i haria wuat'i ywania yi totiaria e. Mi'i hawyi uwe uwe topyhu'at uimi'apiheg wuaria wo uwe uimiehakyera'at wuaria wo hap moherep hanuat Mi'i e. Mi'i Miit po wo ati'atupohari ahiag po pyi imimoehaky'e'i ko'i e.
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Pywo pe Uimipo'oro wyti aru perup'i puo kahato miit'in mu'e e. Yt tuwemowato hin i tehay wo miit'in me. Ma'ato ti topotehakyera'at kahato e. Yt topot'uka hin i tehay wo miit'in ete. Yt ihay pirik hin i rakat paa'e kahato rakat topyhu'at e.
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Miit'in yt uwe miky'eria i ky'e hat uhemiit e. I'ahu kahato rakaria hatek takaria ihaky'e'i rakaria aikotã akuara pok'e rakat watomog hawyi tuwepy ihay se i ra'yn hap ewy kahato toi'atumog miit'in yt tuwehum kuap i po'og nakaria ete. I'ewyte yt iwẽ po hep hin i uhehay hãpyk takat moherep hap ete e. Mi'i Miit ti'atu'akit aru wuat'i miit'in ma'at haria e. Mi'i hawyi miit'in pyhyp haria toi'atumoma yne e Tupana.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Meiũran ti aru Mi'i Miit yn ni miit'in miekatup mo topyhu'at mesuwat yi tote e. Ta'i Mi'i Uimipo'oro topyhu'at aru wuat'i ywania mimohey wo e Tupana yianmete Iesui etiat Isaia miwan me tohenoi.
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Mi'i hawyi itotiaria terut Iesui kape ahiag ipiit piat rakat. Mi'i miit i'ewyte yt ihapytig i i'ewyte yt ihay kuap i. Yt toikuap i sehay katupono yt hewaure i rakat toĩne'en. Yt naku i kahato tuete. Mi'i hawyi meremo Iesui timohapytig. I'ewyte toimoehay i ra'yn mekewat miit. Mi'i hawyi ihay kuap i ra'yn ihapytig i ra'yn hewaure ka'a i ra'yn ipiit toikuap yne i ra'yn.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Mi'i hawyi miit'in sem itotiaria te'eraha'at kahato imoehãite hat kape hawyi te'ero'e to'ope — Iesui apo Tupana Mipo'oro Aiporekuat nuat mekewat sa'awy'iwuat aipotypot Tawi saipepiat apo'i'atu'e to'ope. Ta'i morekuat Tawi ewywuat kahato ha'yru sese pote i'atu'e.
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Mi'i e hap i'atu'akagnia tikuap ta'yn hawyi — Wãi nei'o i'atu'e. Mi'i Miit yt Tupana Mipo'oro hin i i'atu'e. Ahiag mipo'oro Mi'i i'atu'e. Ahiagnia porekuat saipepiat Iesui i'atu'e. Mekewat ahiagnia akag Peusepu saipepiat i'atu'e. Mi'i pote ahiagnia toi'atusytpok kuap katupono ti sa'awy'i ti ahiag tum ni tesaika hap tope. Mi'i pote toi'atuporera'at kuap kahato mã'ãu sa'ag ko'i i'atu'e te'eruwanẽtup hawe Iesui etiat.
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Ma'ato i'atuwanẽtup sa'ag hap Iesui tikuap ta'yn topy'a pe hawyi to'e i'atuepe — Pywo pe ti are'e ehepe ahiag koro yt ti'atusopo teran hin i ti topã'ãu sa'ag ko'i miit'in myi pãi katupono ahiag koro yt tu'uka teran hin i temiit'in ahiagnia ete are katupono to'ope to'ope tu'uka ahiag hawyi meiũran te'eruwemoma ra'yn. Aikotã aikotã wẽtup setawa piaria to'o'auka to'o'auka hawyi meiũran yt uwe kuap i tukupte'en hap ewy ahiag mipo'ororia e. Aikotã to'o'auka to'o'auka wẽtup getap wiaria to'ywot toty tomẽpyt'in nywo to'o'auka hap ewy meiũran to'o'atoiat ra'yn hawyi yt uwe i ra'yn itote tukupte'en hap ewy e.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Mi'i hap ewy kahato ti aru ahiag topyhu'at toi'atusopo topã'ãu ko'i temiit'in myi hawyi ti aru yt uwe i tukupte'en imipo'ororia e. Atikuap kahato ra'yn eiwanẽtup hap e.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Ahiagnia morekuat ehay pyi toi'atusopo mã'ãu sa'ag miit'in myi ewei'e uhepe hap ma'ato yt mi'i tã hin i e. Eipe i'ewyte ewei'atumu'e kahato ti eipotmu'e mã'ãu sa'ag ko'i sytpok hap ete eipe ma'ato koitywy ati'atusopo kahato ahiagnia eimiky'esat ewy ma'ato wãi'ewei'e uhepe e. Kat poteĩ — Ahiagnia porekuat Peusepu ehay pyi ti toi'atusopo mã'ãu sa'ag ewei'e uhetiat e. Yt eiwe'eg hin i eipe e Iesui wo'omu'e haria akagnia pe seko moherep haria pe.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Eweikuap teran apo aikope pyi tut uhesaika hap ahiagnia sopo hamuat hap e. Pyno ahenoi aikope pyi uhesaika hap tut hap e. Ta'i Tupana Pã'ãu esaika hamo yn ti ati'atusopo mã'ãu sa'ag ko'i miit'in kaipyi e. Tutum yne ra'yn tesaika hap uhepe meimuẽwuat ko'i porenõtem hamuat e. Mi'i tupono ti koitywy Tupana topyhu'at ra'yn miit'in Porekuat no mesuwat yi tote katupono miit'in porekuaria ahiagnia urui'atuporenõtem mesup pote are katupono ati'atu'akit ne'i ra'yn ahiag i'ewyte ahiagnia pãi e Iesui wãi'e haria pe.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Yt uwe i mesuwe teke kuap ipy'ahak takat yat pe hekare'en etiat ipohari hamo are ma'ato toipo'i po'i haity wo hawyi teke kuap hesaika rakat yat pe hekare'en etiat ipohari hamo e. Mi'i hap ewy kahato ti atunug ahiag porekuat ete Uito e.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Mehĩ'in eiwe'eg wo o uihoiro hap pupi are katupono uwe uwe yt uhemiit i topyhu'at mi'i hat yt uikawiano i topyhu'at e. I'ewyte uwe uwe yt ikaykay i miit'in uhowawi mi'i haria tukupte'en uhowawiat miit'in pyhyp hanuaria wo e. Eiwe'eg wo o uipun iũte'en hap pupi ui'ywania e. Yt pote Tupana ewanĩkaptia wo aru eweikupte'en e.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Eiwe'eg wo o Tupana Pã'ãu pun ehepiat hap pupi e. Pywo pe ti Tupana timohãpyk kuap kahato yne yne wyti ehehay sa'ag ko'i eiminug sa'ag ko'i toi'atumoweityk kuap torania are ma'ato wẽtup ehehay sa'ag ni yt karãpe i toimohãpyk kuap i Tupana e. Karãpe Tupana Pã'ãu pywuat sese kaipyi ihay ehepe turan uhetiat ehehakyera'at hat mi'i hawyi — Eso kahato ewei'e Tupana Pã'ãu me mi'i e hap wyti aru yt karãpe i Tupana timohãpyk kuap e Iesui.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 I'ewyte kat ewei'e kat ewei'e sa'ag uimoweuka'i hap Eheyke'et ete Eikywyt ete uhete mi'i hap ko'i sa'ag ti Tupana timohãpyk kuap te ma'ato uwe uwe Tupana Pã'ãu pywuat sese rakat ehay pe — Eso kahato rat e mi'i hat wyti aru yt karãmuo i ra'yn Tupana timohãpyk kuap wuat'i e'at piat ra'yn e Iesui — Ahiag ehay pyi eti'atusopo ahiagnia e haria pe.
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 Pywo pe ti aimikoi ypia yt ihãite i hawyi yt tuweium kuap i ahepe e. Ta'i aimikoi yt haat rakat i yt karãmuo i hum kuap tosaat ahepe mekewat aimikoi saat he kahato rakat pote watikuap ta'yn yt naku i rakat. Ma'ato tuweium kahato ahepe aimikoi ywa ko'i pote wakuat kahato yp hap watikuap e.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Mi'i hap ewy kahato ti eipe seko enoi haria ypia yt ipiit i rakat ewy yt haat i rakat ewy yt hewo i rakat ewy eipe e. Yt kat i ei'e hap he rakat toĩne'en eikaipywiat are katupono ti eiwẽ pyi ti sehay haiug nakat miit'in mosaty'i saty'i hamuat sehay sa'ag yn tuwẽtem na'yn eiwanẽtup saiwot hap kaipyi. Yt naku i kahato aikotã moi wo'o'auka hat wanẽtup hap ewy ti eiwanẽtup hap pãi e.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Mi'i hap ewy kahato eipe aikotã ahekare'en i'apyp takat ewy eipe e. Karãpe miit'in terut ahowawi ikahu kahato rakat ta'atuium mi'i hawyi — Waku aito watum aimiium ikahu kahato rakat wy wato'e. Ma'ato yt naku i watum ahekat pot'i yt ikahu rakat i irania'in miium waku ha'up mo wato'e e. Mi'i tã watunug pote yt hegyi'at i rakaria i watoĩne'en wato'e aiwo'ope e. Mi'i hap ewy waku e hap tuwanẽtup hawe wyti waku e hap ete wanẽtup hat ti toĩne'en na'yn ma'ato uwe uwe i'atunug tuwepe sehay sa'ag tuwanẽtup hawe mi'i hat wyti yt naku i rakat nuat ti toĩne'en na'yn e. Pyno ti waku wati'atunug ahekat waku rakaria ewy aiwanẽtup hawe e. Mi'i hawyi wahenoi kuap irania'in me ahekat aiwanẽtup hap wakuat ko'i e wo'omu'e haria akagnia pe.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Eiwe'eg wo o ehehay ko'i ko'i Tupana Pã'ãu etiat uhetiat uhemiit'in etiat hap pupi are wyti ehepe katupono karãpe Tupana tut urumoweuka'i haria apiheg hamo mi'i hap e'at pe — Kan hamo ten mi'i tã ewei'e eimikyry'i wo uhete uhemiit'in ete e aru ehepe e. Mi'i hawyi kat ewei'e aru Tupana pe ei'apiheg hap e'at pe e.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 — Ta'i yt nakuaria i kahato eipe e Tupana ehepe tut turan. Ehehay sa'ag uhete wyti i'ewyte uimohey haria ete i'ewyte wy Tupana Pã'ãu wakuat ete pote yt naku i ewetunug e. Pywo ti ehehay sa'ag hap ete Tupana to'e aru — Woroho'okuap kahato pote mesup uimi'apiheg nuaria wo eweipyhu'at eipe katupono Uha'yru ete eiwekyry'i kahato eipe e aru ehepe ma'ato irania'in me — Wakuaria kahato eipe katupono yi tote eweikupte'en turan ei'e hap kaipyi atikuap Uha'yru mõtypot haria wo eweikupte'en e aru Tupana uimohey haria pe e. — Woroho'okuap imohey haria eipe ehehay kaipyi eweikupte'en yi tote turan e aru Tupana uimõtypot haria pe e Iesui yt to'oksat'i i haria pe.
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Mi'i hawyi itotiaria wãi'e hap enoi haria te'ero'e Iesui pe — Etomoherep to uruepe esaika hap atipy kaipywiat merep'e hap ewy yt miit'in mikuap i hap ko'i ewy i'atu'e. Mi'i tã etunug mote ti aru meremo ra'yn uruimohey En Tupana Mipo'oro ma'ato yt pote yt i'atu'e.
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 — U pãi e Iesui yt atunug neran i wyti iwato hap merep hap ewy miit'in uimohey hamuat are katupono yt naku i nug haria yt timohey kuap i ti mi'i pote — Tupana i'atu'e eremoherep uhepe uimo'akasa iwato rakat kape atipy kaipyi mi'i hawyi woromohey En i'atu'e. Mi'iria wyti yt Tupana mohey i haria pote ra'yn mio tã i'atu'e. Ta'atuky'esat Tupana iã'ãkap ko'i ta'atumimohey ko'i wo heremo pote. Yt nakuaria i ra'yn nyti mi'i tã iky'esat e. Mesup ti eweiky'esat atunug iwato rakat uipo wo ehepiat kuap hamo ma'ato yt atunug neran hin i ehehay pyi e. Meiũran ti aru ma'ato atunug wẽtup iwato rakat uimohey ehepiat hamo. Iwato'in nakat atunug aru miit'in mowanẽtup kahato hamuat katupono mekewat e'at pe ti aru Uito Eheyke'et Eikywyt ti toĩne'en i hamuat tosyp hawyi mye'ym e'at yn toĩne'en tosyp hawe hawyi tuwẽtem i ra'yn gu'uro pyi e. Mi'i yn ni iwato sese rakat atimoherep ei'akasa hamo uimohey hamo ehepiat e.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Aikotã mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Iuna toĩne'en pira wato ymyẽ pe mye'ym e'at mye'ym ewãtym mi'i hawyi tuwẽtem i ra'yn pira wato ymyẽ pyi. Mi'i hap ewy kahato ti aru arepyhu'at Uito yi pe hawyi arẽtem i ra'yn uisyp hawyi ase'i Iuna toĩne'en i hap ewy e. Mi'i yn atunug iwato hap aremoherep ehepe Tupana Mipo'oro sese Uito hap mohey hamuat. Ma'ato mi'i yn ni aru atimoherep ehepe yt miit'in minug kuap ko'i i uimohey hamuat ma'ato arẽtem gu'uro pyi pytkai yt uimohey i aru eipe hap atikuap ta'yn e.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Pyno toĩne'en koitywy wẽtup ok Iuna ewywuat eipy'asetpe ewei'akasa hamo ma'ato ti Mi'i Miit ti po'og Tupana ehay moherep hat Iuna kawiat hat ma'ato yt uimohey i eipe e. Sa'awy'i te ti tawa wato Niniwe kape toto Iuna hawyi toimoherep Tupana ehay i'atuepe. Mi'i hawyi paa'i'atu'e. Te'eruwemorem kahato Tupana kape yt naku i nug hap kaipyi mekewat Iuna mienoi upi are ma'ato mesup ti wẽtup ok po'og Tupana ehay moherep hat aha'ase'i Iuna kawiat rakat toĩne'en eimu'e hat koro ehehamo ma'ato ahenoi henoi Tupana ehay ehepe pytkai yt eiwemorem neran hin i eiminug sa'ag hap kaipyi Tupana kape e. Pyno eipe po'og yt nakuaria i mekewat tawa Niniwe piaria kai hamuat e. Karãpe Tupana tut uwe tomi'apiheg wuaria enoi hamo mi'i hap e'at pe ti aru tawa Niniwe piaria pe — Waku rakaria eipe e aru Tupana i'atuepe. Ma'ato ehepe ti aru — Yt nakuaria i eipe katupono po'og po'og Iuna kawiat toĩne'en eipy'asetpiat eimu'e hat Uimipo'oro ma'ato uimipo'oro ehay pun haria ne'i ti eipe e aru ehepe e Iesui wo'omu'e haria pe.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Sa'awy'i morekuat wato haryporia kawiat tut pya pyi at wẽtem hap moran kaipyi tut aipotypot sa'awy'iwuat we'eg hap kuap hamo tut e. Ma'ato koitywy ti wẽtup ok ti toĩne'en eipy'asetpe po'og we'eg morekuat Sarumãu kawiat hat ma'ato iwe'eg hap pun haria ti eipe e Iesui tuweete. Mi'i pote ti aru — Yt naku i kahato eipe e aru Tuana ehepe katupono Uimipo'oro po'og we'eg nakat ehay pun haria eipe e mi'i pote woroho'o'apiheg kahato eipe e aru ehepe mekewat ei'apiheg hap e'at pe e Iesui tehay pun haria pe.
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 Mi'i hawyi po'og Iesui tohenoi ahiag ko'i etiat. Eiwe'eg wo o mã'ãu sa'ag mupi e katupono karãpe wẽtup mã'ãu sa'ag tuwẽtem wẽtup ok miit piit pyi mi'i hawyi kowo'i kowo'i hewyry kahato aikope aikope yahig upi aikope aikope ga'apy pe teiam kat hamo tuwemohy teran haype ma'ato yt toipuẽti i teiam itote hawyi ti aru tuwanẽtup i ra'yn tosaipe toĩne'en sa'awy'iwuat hap kape i e.
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Mi'i hawyi ti ta'aipok teiam mot'i kape i ra'yn. Mi'i hawyi ti yt uwe i toipuẽti teiam mot'i pe hawyi waku te teiam mo topainug me toipuẽti hawyi toĩne'en i ra'yn temiit sa'awy'iwuat ahiag ipiit piat rakat e.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Mi'i hawyi — Pãi e waku kahato uheiam mo te i ra'yn mesuwat uhemiit e. Mi'i hawyi — To'iro ahiagnia e watuwehyt'ok meiẽwuat miit pe uheiam mot'i pe e 7 ok takaria towyria'in me ahiagnia pe po'og sa'ag tokawiat mã'ãu ko'i pe. Mi'i hawyi ti tuwehyt'ok ta'yn mi'i miit pe hawyi po'og yt naku i rakano mekewat ipiit piat rakat sa'awy'iwuat kai. Sa'awy'i yt naku i tuwete ahiag ipiit pe toĩne'en mote. Ma'ato ahiag ta'aipok 7 wo hawyi po'og yt naku i mekewat miit ete sa'awy'iwuat kai e. Mi'i hap ewy ti aru eweipyhu'at eipe yt kat i Tupana Pã'ãu eweipag eipiit pe pote katupono mã'ãu sa'ag toto hawyi ta'aipok towyria'in wywo hawyi eipuẽti eipe waku pe te eiwepainug turan waku te ei'yat toipuẽti ewehywytip we toipuẽti eipe. Mi'i hawyi mã'ãu sa'ag ko'i tuwehyt'ok eipiit pe yt uwe i itote pote. Mi'i hawyi ahiag sem eiam eweikupte'en yt uimohey i pote. Yt uwe i Tupana Pã'ãu eipiit piat pote meiũran po'og sa'ag na'yn eweikupte'en sa'awy'iwuat kai e Iesui itotiaria pe.
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Mio tã e Iesui turan ity iywyt'in nywo yt pya i aikope toĩne'en hap kai hawyi te'eruwẽpowat — Uruehay teran ewywo Uimẽpyt Urueyke'et i'atu'e. Eriot ro uruewawi oken kape i'atu'e.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Mi'i hawyi toto wẽtup ok henoi hamo — Iuẽ ety eywyt'in ekaykay Mehĩ e. I'atuehay teran ewywo Uhyt e Iesui pe.
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Mi'i pote Iesui to'e — U pãi are uwe uity uwe'in uheywyt'in uwe'in uheinyt'in e.
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Eweha'at ro uipotmu'eria meiũpiaria kape are katupono uwe uwe uhehay nug haria mi'iria tukupte'en ni uity'in no uheywyt'in no uheinyt'in no e.
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Katupono ti uwe uwe Ui'ywot atipy piat miky'esat nug haria yn ni tukupte'en uity'in uheywyt'in uheinyt'in tukupte'en uiwanẽtup hawe e Iesui itotiaria pe iwanẽtup haria pe.
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.