Lucas 17
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NVT
1 Wẽtup e'at pe hawyi Iesui to'e temiit'in me — Mesuwarotiat eikupte'en turan wyti aru ehã'ãg haria sem put'ok'i'atu'e ehete hawyi ta'atuky'esat aru ehepiat uimohey hap hep hamuat yt naku i nug hamo e. Yt waku pe hin i aru mi'iria tukupte'en aru katupono po'og Tupana mi'apiheg ko'i wo tukupte'en wuat'i e'at pe aru are e.
1 Jesus disse a seus discípulos: “Sempre haverá o que leve as pessoas a cair em pecado, mas que aflição espera quem causa a tentação!
2 Yt waku pe hin i mi'iria tukupte'en aru aikotã wuat'i e'at piat y'y wato pe nu wato ete saity ete min'i'atu'e yt ahen'i'atu'e kuap i hap ewy ta'atuho'opot aru eima'at reran haria uimohey hap ehepiat hep teran haria e. Mi'i hap ewy kahato ti uhemiit'in hirakaria iã'ãg iã'ãg i haria ete e. Tupana mi'apiheg ko'i aru tukupte'en aikotã y'y wato piat ahaity ete nu wato ãpe'ok etiat Mi'i hap ewy kahato ti hirakaria ma'at sa'ag nug hamuat haria ete Tupana mi'apiheg ko'i aru tukupte'en wuat'i e'at pe ho'opot kahato rakaria wo te'eropyhu'at. Yt naku i sese eweihep uimohey hap hirakat py'a pyi are.
2 Seria melhor ser lançado no mar com uma pedra de moinho amarrada ao pescoço que fazer um destes pequeninos pecar.
3 Ewe'eg wo eima'at reran haria pupi e. Karãpe wẽtup ok ahã'ãg yt naku i nug hamo mi'i hawyi — Yt naku i mio tã watunug mehĩ mana waku wato'e aima'at reran hat are ma'ato — Yt uiwepyi i mehĩ mana to'e ahepe — Pyno waure wo areĩne'en uima'at hap kai mehĩ mana waku wato'e tope.
3 Portanto, tenham cuidado! “Se um irmão pecar, repreenda-o e, se ele se arrepender, perdoe-o.
4 Yt naku i ipy'ahak aima'at haria etiat rakaria wo watopyhu'at e. Waku wati'atuwesat aima'at haria pytkai e. Waku he'ihot'ok he'ihot'ok pe i — Yt uiwepyi i e — Yt uiwepyi i e 7 wo to'e i to'e i ahepe pote waku — Uito waure wo areĩne'en wato'e i wato'e i 7 wo are.
4 Mesmo que ele peque contra você sete vezes por dia e, a cada vez, se arrependa e peça perdão, perdoe-o”.
5 Mi'i hawyi 12 ok takaria ipotmu'eria tõ'ẽ Iesui ewawi hawyi te'ero'e Iesui pe — Uruka'iwat uruimohey kahato po'og neran Tupana wuat'i nug hamo ete. Pyno etimowato o uruepiat imohey hap i'atu'e Iesui pe.
5 Os apóstolos disseram ao Senhor: “Faça nossa fé crescer!”.
6 Mi'i tã i'atu'e pote Iesui ti'atuwesat — Uiwyria'in watomohey Tupana pote tutunug yne aimiẽtup e. Yt uheso hin i eimimohey yt iwato hin i pytkai ehã'ãg no imohey hawyi tutum eimimohey ok tã e. Ga'apy pe ti toĩne'en aria'yp koro ko'i po'og torania kai ma'ato iã'ỹi kurin kahato hap ok tã yt heremo hin i hap ewy wasere upi topopy rakaria iã'ỹi tuwemoherep mekewat aria'yp koro ko'i e. Waku mi'i iã'ỹi ewy eweimohey Tupana. Aimimohey watikoi hawyi iwato topyhu'at aru kurin kahato sa'awy'i pytkai katupono Tupana ti aimiẽtup nug hat pote e. Tupana mohey hap wywo ewei'e Wasere yp pe — Motoro ga'apy pyi hawyi erekoi ro ihyemui'a wato tote wato'e hawyi Tupana mohey hap wywo pote meremo tutunug ai'e hap ewy e. Mi'i hawyi Wasere yp toto meremo hawyi ihyemui'a wato py'asetpe tuwekoi itote hap ewy eweimohey Tupana hawyi are. Ta'i yt aiminug kuap i ko'i Tupana tunug kuap meremo e Iesui ahepe.
6 O Senhor respondeu: “Se tivessem fé, ainda que tão pequena quanto um grão de mostarda, poderiam dizer a esta amoreira: ‘Arranque-se e plante-se no mar’, e ela lhes obedeceria.
7 Mi'i hawyi wẽtup sehay i tohenoi — Karãpe wata'aipok i ai'yat kape ahesy'at kahato hap wywo hawyi meremo wato'e aheropat haria pe — Arewei hawyi meremo uipoi ro hawyi meremo uhe'yni ãti ro. Arenuk kahuro hawyi waku areket uhero pote wato'e aheropat haria ai'yat piaria ahetama pe morekuaria watoĩne'en pote. Yt karãpe i wato'e aheropat hat pe — Mesup atunug eimi'u hawyi waku erewei hawyi woroho'opoi yt wato'e i aheropat haria pe e.
7 “Quando um servo chega do campo depois de arar ou cuidar das ovelhas, o senhor lhe diz: ‘Venha logo para a mesa comer conosco’?
8 Mio tã wato'e — Ewetunug no uimi'u hawyi arenuk teran wato'e aheropat haria pe. — Aresapohy'u hawyi areket hawyi waku wato'e ahetama pe morekuaria aito pote. Uheropat hap kahu hawyi waku eweinuk eweiket wato'e.
8 Não, ele diz: ‘Prepare minha refeição, apronte-se e sirva-me enquanto como e bebo. Você pode comer depois’.
9 Yt karãpe i morekuaria koro ko'i te'ero'e ta'atueropat haria pe — Eiperia po'og uikai uheropat kahato haria eiperia pote yt i'atu'e i katupono morekuat ekat kaipyi tukupte'en mote. Ta'i morekuat mi'u kaipyi te'erenuk te'erosapo'u. Morekuat sokpe kaipyi te'eruwepainug. Ta'i morekuat sa'up ete i'atupotpap pote — Waku kahato eipe yt i'atu'e i morekuaria ta'atupotpap nug haria pe ahetama pe e Iesui.
9 E acaso o senhor agradece ao servo por fazer o que lhe foi ordenado?
10 Pyno waku kahato watopyhu'at Tupana eropat kahato haria wo are. Waku Tupana miky'esat ewywuat yn watunug are. Waku watuwepotpap kahato imiky'sat nug hap ete aikotã morekuat eropat haria akag ko'i ewy. Yt naku i wato'e Tupana pe — Yt ewese hin i kat pote yt karãpe i uheropat yt karãpe i uimiky'esat ewy etunug i'ewyte yt karãpe i uipoi yt naku i wato'e Tupana pe. Po'og waku wato'e Tupana pe — Arehum ewawi pote eropat hano areĩne'en waku wato'e Tupana pe. — Atunug neran po'og hãpyk emiky'esat ko'i katupono yt naku i te areĩne'en emiky'esat nug hap ete waku wato'e Tupana pe e Iesui temiit'in me.
10 Da mesma forma, quando vocês obedecem, devem dizer: ‘Somos servos inúteis; apenas cumprimos nosso dever’”.
11 Mi'i hawyi Iesui toto hãpyk kahato yi Karireia yi Samaria sakpo tawa wato Ierusarẽi kape.
11 Dirigindo-se a Jerusalém, Jesus chegou à fronteira entre a Galileia e Samaria.
12 Mi'i hawyi mu'ap upi Iesui toto wẽtup tawa hit kapiat turan 10 ok takaria hepihi pihi rakaria tõ'ẽ howawi. Ta'atu'ahu pote yt tukupte'en kuap i irania'in wywo.
12 Ao entrar num povoado dali, dez leprosos, mantendo certa distância,
13 I'atupe nem mote pya Iesui kai te'eropyhu'at hawyi te'erowẽpowat haty wo — Uru'akag eraha'at ro uruewawi hawyi uruehakyera'at i'atu'e.
13 clamaram: “Jesus, Mestre, tenha misericórdia de nós!”.
14 Mi'i hawyi Iesui ta'akasa i'atuewawiat hawyi toikuap i'atuehay hawyi to'e i'atuepe — Eweiwat ro pa'i ko'i kape eipiit moherep i'atuepiat hamo ehehãite hap moherep hamo e i'atuepe. Tohenoi hawyi hepihi pihi rakaria tuwat ra'yn pa'i ko'i kape yt ta'atuehãite hin mywo i te tuwat ma'ato mu'ap upiat tuwat hap tote i'atuehãite ra'yn ta'atuehepihi kã'ã ra'yn i'atupe kahuria ra'yn.
14 Ele olhou para eles e disse: “Vão e apresentem-se aos sacerdotes”. E, enquanto eles iam, foram curados da lepra.
15 Mi'i hawyi wẽtup ok ta'aipok Iesui kape hawyi to'e tehay pirik wo — Waku kahato Tupana pe katupono mesup ta'yn uimoehãite i ra'yn e.
15 Um deles, ao ver-se curado, voltou a Jesus, louvando a Deus em alta voz.
16 Put'okto'e Iesui ete hawyi porog myi ihay — Waku kahato uhete etunug Uika'iwat e. Uimoehãite ra'yn En e Iesui pe. Mi'i miit aipok hat yt Iesui ywania kaipywiat hat i ma'ato yi Samaria ywania kaipywiat sut hat. Samaria ywania yt ta'atuky'e hin i Iesui ywania pytkai meiũwat Iesui mimoehãite tuwepỹ'ãtutuk — Waku kahato En e hamo.
16 Lançou-se a seus pés, agradecendo-lhe pelo que havia feito. Esse homem era samaritano.
17 Mi'i hawyi mekewat Iesui mimoehãite yi Samaria kaipywiaria Iesui py ywytpe hawyi Iesui to'e tope — Pyno 10 ok takaria ati'atumoehãite mesup ma'ato en yn era'aipok uhowawi epihi kã'ã moherep hamo — Waku e hamo e.
17 Jesus perguntou: “Não curei dez homens? Onde estão os outros nove?
18 — Aikope pyno irania'in 9 ok takaria uimimoehãite ko'i aikope tuwat mi'iria kat poteĩ yt tõ'ẽ i uhowawi — Waku ta'atu'e uhepiat hamo e.
18 Ninguém voltou para dar glórias a Deus, exceto este estrangeiro?”.
19 Mi'i hawyi to'e — Waku era'aipok e'yat kape mehĩ e. Mesup waku pe ereĩne'en i ra'yn katupono uimohey hawyi emoehãite hap toĩne'en mesup e Iesui tomimohãite pe.
19 E disse ao homem: “Levante-se e vá. Sua fé o curou”.
20 Mi'i hawyi tõ'ẽ miit'in Iesui ma'at reran hanuaria meimuẽwat Tupana ehay miwan etiat kuap kahato rakaria. Mi'i hawyi — Mehĩ i'atu'e uruikuap teran ehay i'atu'e. Karãpe aru put'ok'e mesuwat yi tote Tupana Aiporekuat nuat hap i'atu'e. Aikope aru pyno tuwemoherep Aipotypot no Tuapana i'atu'e. Mi'i hawyi Iesui ti'atuwesat — Pywo ti rat yt heremo i hap ewy Tupana topyhu'at yi Porekuat no tuwemoherep mesuwarotiaria pe e.
20 Certo dia, os fariseus perguntaram a Jesus: “Quando virá o reino de Deus?”. Jesus respondeu: “O reino de Deus não é detectado por sinais visíveis.
21 Yt uwe i ikuap are e. Yt naku i ewei'e — Meiẽ Tupana toĩne'en aiporekuat nuat. Yt naku i ewei'e — Ewei'akasa ro iuẽpe toĩne'en na'yn Tupana aiporekuat nuat yt naku i mio tã ewei'e katupono yt heremo i tuwemohep Eiporekuat nuat e i'atuepe. Ta'i eipy'asetpe yt heremo i hap ewy tuwemoherep Tupana Eiporekuat nuat mesup ma'ato yt heremo hin i ehepe e tuwepe.
21 Não se poderá dizer: ‘Está aqui!’ ou ‘Está ali!’, pois o reino de Deus já está entre vocês”.
22 Mi'i hawyi Iesui to'e topotmu'eria pe tomohey haria pe — Uiwyria'in e mesup ta'yn Tupana toĩne'en Eiporekuat nuat eipy'asetpe e. Mesup ta'yn Eheyke'et toĩne'en eiwywo heremo kahato hap ewy ma'ato yt mot'i i areĩne'en eiwywo e. Areto hawyi ti aru ehehat'at kahato — Waku kahato sa'awy'i karãpe Aheyke'et Aikywyt toĩne'en aiwywo hap ewei'e aru uhepiat e. Waku kahato nimuat Aiwy toĩne'en aiwywo hap e'at ewei'e aru uhepiat e. Ehehat'at kahato mekewat e'at hawyi — Watiky'esat kahato wẽtup e'at po'og Aheyke'et wywo Aikywyt wywo i ra'yn hap watiky'esat ewei'e aru uhepiat pe eiwo'ope ma'ato mi'i hawyi ti aru yt uipuẽti hin eipe hawyi uhehat'at kahato are e Iesui.
22 Então ele disse a seus discípulos: “Aproximam-se os dias em que desejarão ver o tempo do Filho do Homem, mas não o verão.
23 Mi'i hap e'at pe aru irania'in te'ero'e ehepe eima'at hamo — Pywo ti rat ta'aipok ta'yn Aheyke'et Aikywyt kuepe ra'yn toĩne'en i ra'yn i'atueso ehepe. — Pyno to'iro Aheyke'et Aikywyt ewawi i'atu'e aru ehepe irania'in eima'at hamo ma'ato yt eweiwat rei'o mi'iria upi uikat hamo katupono yt pywo pe i mio tã i'atu'e ehepe ma'ato eima'at hamo mio tã i'atu'e ehepe aru e.
23 Dirão a vocês: ‘Vejam, lá está!’ ou ‘Aqui está ele!’, mas não os sigam.
24 Katupono Uito Miit'in Eyke'et ut hap e'at pe turan merep e hap ewy ariot atipy kaipyi are e. Heremo sese hap ewy ariot atipy kaipyi are e. Wuat'i mikuap ewy uhẽtyhot kahato puo ariot Wuat'i Miit'in Potypot no ariot aru atipy kaipyi e Iesui tomohey haria sese pe.
24 Porque, assim como o relâmpago lampeja e ilumina o céu de uma extremidade a outra, assim será no dia em que vier o Filho do Homem.
25 Ma'ato koitywy mesuwarotiaria yt uimohey haria i tukupte'en e. Pywo ti rat koran te ti mesuwarotiaria irania'in Eheyke'et Eikywyt pun haria te'eropyhu'at are e. Yt ta'atuky'esat hin i uimohey hap pãi e. Aho'opot kahato irane ta'atumikyry'i hap upi e.
25 Mas primeiro é necessário que ele sofra terrivelmente e seja rejeitado por esta geração.
26 Pyno areto hawyi ara'aipok i mesuwe i ra'yn e. Sa'awy'i sese te mekewat i'aman at ka'ap 40 e'at piat hap turanuat mekewat aha'ase'i pot Nu'e toĩne'en hap e'at piat turanuat yt uwe i aha'ase'i pot Nu'e mohey hat toĩne'en e. Mi'i hap ewy kahato ti aru miit'in tukupte'en wyti aru Eheyke'et ut hap e'at pe wyti aru are e.
26 “Quando o Filho do Homem voltar, será como no tempo de Noé.
27 Nu'e ieĩne'en hap e'at turan te'erenuk hap ko'i kape yn ta'atuwanẽtup mesuwat yi tote are e. Mahy u hap kape yn te'eruwewanẽtup at ka'ap e. Ta'i i'atuwary wary kahato itote e. Wo'owaire waire hap kape yn ta'atuwanẽtup e. Yt te'eruwanẽtup hin i mekewat Tupana ehay Nu'e mimoherep kape i'aman koro tut irane e hap kape yt te'eruwanẽtup teran hin i sa'awy'i e. Mi'i hawyi Nu'e teke ra'yn mekewat yara wato sese pe to'yat piaria wywo hawyi i'aman koro kahato ra'yn Tupana e hap ewy ra'yn hawyi y'y wato ta'am kahato yi tote hawyi y'y koro hap ewy yn toĩne'en yi tote hawyi yt imohey i haria y'y koro ti'atu'atu'uka kahato torania mesuwat yi totiaria e miwan me e. Mi'iria ewywuat aru tukupte'en miit'in uhut hap e'at pe e Iesui.
27 Naqueles dias, o povo seguia sua rotina de banquetes, festas e casamentos, até o dia em que Noé entrou na arca e veio o dilúvio, que destruiu a todos.
28 Ta'i sa'awy'i sese Tupana to'e ase'i Iro pe — Eiwenõ'ẽ ro tawa wato Sutuma pyi katupono ati'atuwuk tawa Sutuma piaria i'atuminug sa'ag upi e. Mekewat e'at pe Iro tuwẽtem turan mi'i hap e'at pe Tupana tiwuk ta'yn itotiaria e miwan me e. Mekewat e'at pe te'erenuk at ka'ap hap ko'i kape yn te'eruwanẽtup e. I'atu'yat nug hap kape yn te'eruwanẽtup e. Ta'atueko nug hap kape yn ta'atuwanẽtup e. Te'eruwesapo mahy u hap ko'i kape yn te'eruwa'atunug e. Weneru'i weneru'i hap ete wo'owaire waire hap kape yn ta'atuwanẽtup hawyi Iro tuwẽtem na'yn mekewat tawa pyi to'yat piaria hupi hawyi aria ra'yn hewo hewo itote atipy kaipyi hawyi yt te'eruwanẽtup teran i Tupana e hap kapiaria wuk hamo e miwan me e. Mi'i hap ewy kahato ti aru mesuwarotiaria tukupte'en aru ara'aipok hap e'at pe.
28 “E o mundo será como no tempo de Ló. O povo se ocupava de seus afazeres diários, comendo e bebendo, comprando e vendendo, cultivando e construindo,
29 Ma'ato mekewat e'at pe karãpe Iro'in tuwẽtem na'yn tawa sa'ag Sutuma pyi hawyi aria hewo hewo ra'yn atipy kaipyi nukara ewywuat ko'i Tupana minug. Mi'i haria tawa Sutuma piaria Tupana ehay pun haria aria mi'u wo yn tukupte'en e.
29 até o dia em que Ló deixou Sodoma. Então fogo e enxofre ardente caíram do céu e destruíram a todos.
30 Mi'i hap ewy kahato ti aru miit'in tukupte'en Eheyke'et ut hap e'at pe hamuat turan acre e. Yt uwe i Tupana ehay kape te'eruwanẽtup mekewat e'at pe e. Ta'atuminug ko'i kape yn te'eruwanẽtup e. Uhut hap kape yt te'eruwanẽtup hin i mekewat e'at pe hawyi ariot e Iesui ahepe.
30 Sim, tudo será como sempre foi até o dia em que o Filho do Homem for revelado.
31 Mekewat uhut hap e'at pe eweinõ'ẽ ro tawa Ierusarẽi myi meremo are e. Ehe'yni toĩne'en ei'yat pe pote yt ewei'aipok i ehekare'en ko'i sat hamo are e. Meremo eweinõ'ẽ ro tawa Ierusarẽi myi are e. Eiko totiat eweikupte'en mote uhut turan mote yt ewei'aipok tei'o ei'yat kape ehekat sat hamo e.
31 Nesse dia, quem estiver na parte de cima da casa, não desça para pegar suas coisas. Quem estiver no campo, não volte para casa.
32 Ase'i Iro ehary'i ta'aipok teran tawa Sutuma kape hawyi teha'at tawa Sutuma kape ta'aipok teran haype hawyi nu ukyt kawiat mana Iro ehary'i topyhu'at itote e. Pyno yt ewei'aipok tei'o tawa Ierusarẽi kape Iro ehary'i ewy are katupono tuwenõ'ẽ tawa Sutuma pyi turan Tupana to'e Iro'in me — Yt eweiweha'at tei'o tawa kape eweiwenõ'ẽ hawyi e ma'ato Iro ehary'i teha'at i ra'yn tosaipe hawyi ipiit nu ykyt kawiat topyhu'at iha'at turan hawyi e. Toiky'e kahato toieĩne'en hap Sutuma totiat pote e.
32 Lembrem-se do que aconteceu à esposa de Ló!
33 Pyno eheĩne'en hap mesuwarotiat eweiky'e kahato ewei'apykok kahato pote yt put'ok'ewei'e i eheĩne'en hap ehehakyera'at wuat'i e'at piat hamo are e. Ma'ato yt eweiky'e kahato i eheĩne'en hap mesuwarotiat pote ma'ato Tupana miky'esat ewywuat hap upiat eweiwanẽtup hawyi pywo pe ti eweipuẽti wyti aru eheĩne'en hap sese ehehakyera'at hap hamuat e Iesui ahepe.
33 Quem se apegar à própria vida a perderá; quem abrir mão de sua vida a salvará.
34 Mekewat wãtym me Eheyke'et Eikywyt ut hap e'at pe turan tukupte'en aru typy ok te'eroket ne'i wyti aru getap wiat to'okipy pe e. Mi'i hawyi wẽtup ok yt uwe i ra'yn Tupana tioto hawyi ma'ato wẽtup yt uimohey hat i pote Tupana toiat ra'yn itote e.
34 Naquela noite, duas pessoas estarão dormindo na mesma cama; uma será levada, e a outra, deixada.
35 Mekewat e'at pe turan uhut hap e'at typy haryporia wemi'utok haria tukupte'en irane hawyi wẽtup haryporia yt uwe i wyti aru Tupana tioto hawyi ma'ato wẽtup ok totoiat ra'yn itote yt uimohey hat i pote e.
35 Duas mulheres estarão moendo cereal no moinho; uma será levada, e a outra, deixada.
36 I'ewyte wyti aru typy ihainia ta'atuko tote tukupte'en wẽtup ok wyti aru yt uwe i ra'yn Tupana tioto hawyi ma'ato wẽtup ok totoiat itote mekewat e'at pe e. Yt uimohey hat i wyti aru totoiat e Iesui ahepe.
36 Dois homens estarão trabalhando juntos num campo; um será levado, e o outro, deixado”.
37 Mi'i hawyi iwyria'in apo'i'atu'e Iesui pe — Uruporekuat i'atu'e aikope aikope aru eriot eut hap e'at pe i'atu'e. Mi'i hawyi toi'atuwesat — Pyno mekewat uhut hap e'at pe put'ok'e hawyi meremo eweikuap uhut hap are. Ta'i karãpe wat'akasa Uruwu ko'i te'erepopy hawyi meremo watikuap i'okpuk takat toĩne'en itote i'atumi'u wo te'eruwa'atunug kahato itote pote e. Ta'i yt niatpo hin i watikuap aikope toĩne'en hap. Mi'i hap ewywuat yt niatpo hin i eweikuap aikope ariot hap e Iesui topotmu'eria pe ahepe.
37 “Senhor, onde isso acontecerá?”, perguntaram os discípulos. Jesus respondeu: “Onde estiver o cadáver, ali se ajuntarão os abutres”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.