Romanos 9
Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs NAA
1 Erau lala, nagane sineun nesape nevisayu e lepas nene nap̃a ita le Yu lala, tesape ita na yeririna kiena ne Ntewa lala, ana ita mokliu nap̃a pe sinelan re Yesu poli. Ana yoko ve sanapen la nene? Pogaga, tap̃atete nevisokan, monar nevisawal van amiu e sitomena wo lap̃asia nap̃a Ninuna Wa kian pan inu e lepas nene rui,
1 Digo a verdade em Cristo, não minto, e a minha consciência confirma isso por meio do Espírito Santo:
2 ana lelaga, visena la nene, akila sane kiau sineyeena a kiau naloge viowaena keviu pap̃isi, pe pito re nena tano poli.
2 sinto grande tristeza e tenho incessante dor no coração.
3 Nanene komin nagane, kiau malena sikol amio Yesu rui, ana nepisu sane namratava tap̃ena na Yu la nap̃a ita kuruta taaga, kiela malena pe sikol ruru re amio naga poli wa. Visae nekilia nourelua in sina vena la akilia aimi akus leleu, yoko nekekara ga, ana tap̃atete ve sanene.
3 Porque eu mesmo desejaria ser amaldiçoado, separado de Cristo, por amor de meus irmãos, meus compatriotas segundo a carne.
4 Asitomyuli sur wo la nap̃a Ntewa kila pan ita le Yu la rui, nap̃a la na sanini:
4 São israelitas. A eles pertence a adoção, assim como a glória, as alianças, a promulgação da Lei, o culto e as promessas.
5 ita ke narui nap̃a tepio yermarua wa nasumo lala, sane Epraam, Aisak, amio Sekop, ape kata apua lala,
5 Deles são os patriarcas, e também deles descende o Cristo, segundo a carne, o qual é sobre todos, Deus bendito para sempre. Amém!
6 Nane la nap̃a pe asikol la ruru re amio Kristo poli, a pona yeririna lap̃asa asitom asape suri nene kila sane navisaarena nap̃a Ntewa mlap̃esania pe m̃alivi re sa nap̃a naga pisa poli, komin nap̃a naga pisaar sape yoko kiena navisa ruruena su make amio lus kiena ne le Yu lala. Ana pe sa re nene poli, komin sur tap̃ena tai nap̃a pa sanini, sape la nap̃a amolue akome lus kiena Sekop, nap̃a tepio la le Israel lala, pe la make re nap̃a Ntewa sape la ape kiena yeririna la poli.
6 E não pensemos que a palavra de Deus falhou. Porque nem todos os de Israel são, de fato, israelitas,
7 Pona tevisa si visena nene kome mrapa tap̃ena, tevisave la nap̃a apisape la kala apua Epraam, pe la make re nap̃a tesape la amolue e kiena lus nena napo poli. Visena tai nap̃a sike e Visena Wa pisa sanene rui, nap̃a Ntewa pis pa Epraam, e lepas na narina lua nene Ism̃ael amio Aisak, pisape
7 nem por serem descendentes de Abraão são todos filhos. Pelo contrário: “Por meio de Isaque será chamada a sua descendência.”
8 Ana visena nene, kana kinasia sape la nap̃a Ntewa pisu sane asike loyum̃a e p̃egas nen lus kiena ne Epraam kemua lelaga, la ape ai? Pe yeririna make re nap̃a amolue e lus kiena ne sisi tap̃ena la nap̃a naga p̃ar la poli, ana la nap̃a amolue e lus na nisisi nap̃a Aisak, nap̃a Ntewa kilologia naga, pisaaria sape yoko kiena navisa ruruena lala sike e la.
8 Isto é, não são os filhos da carne que são filhos de Deus, mas os filhos da promessa é que são contados como descendência.
9 Tekilia tesape sanene, komin nanua sumo Epraam mla sisi pa kiela sira na kilavanen yo m̃ala nap̃a Aka, ana sisi nene pe naga re nap̃a Ntewa sape yoko lus kiena ne Epraam napo la amolue akome poli. Ana Ntewa piranar ruru sina ga amio Epraam, pisape “Epraam, yoko nekila van ko omio wom̃a Sera, sane e kas na sirau, e pogos na sanini, yoko amiu lua awar narimiu tai, ve yerm̃ene.” Ana siraunia, sanena nap̃a Ntewa pisaaria, ana narina ne Epraam nene, Aisak, naga ke narui nap̃a ita lus kiena ne le Yu lala tomolue tokom ea.
9 Porque a palavra da promessa é esta: “Por esse tempo voltarei, e Sara terá um filho.”
10 A pogos nap̃a tepisu Aisak pimi keviu, naga narina tai, a maran taaga ke sina ga, wona nap̃a Repeka naga p̃ar kaora Sekop amio Esau,
10 E isto não aconteceu somente com ela, mas também com Rebeca, ao conceber de um só, de Isaque, nosso pai.
11 a pogos nap̃a lalua pe apaeme re poli wa, Ntewa pisawal ya nap̃a maplar pe kiela lalua. Naga pe sitom re sape kila taveve kiela yum̃aena lalua poli, sape lalua akila suri piowa pona po, ana kila ga taveve ya nap̃a sinenania.
11 E os gêmeos ainda não eram nascidos, nem tinham feito o bem ou o mal — para que o propósito de Deus, quanto à eleição, prevalecesse, não por obras, mas por aquele que chama —,
12 Ana pogos nap̃a lalua apaeme, Esau na paeme p̃esa a Sekop paeme maro, ana Ntewa pisa pa kala auia, pisape
12 quando foi dito a Rebeca: “O mais velho será servo do mais moço.”
13 A sur nene merarava po pap̃isi e lepas kiena kaora lalua nene, komin nap̃a visena tap̃ena sike e Nasiriena Wa rui, nap̃a Ntewa pisape
13 Como está escrito: “Amei Jacó, porém desprezei Esaú.”
14 Pogaga, Ntewa pisawal kiena sitomena merarava ruru sanene, ana yoko tevisa si ya narui? P̃isi na tekilia tevisave p̃elaga kiena ne Ntewa nene piowa ga, pona naga kila pe mesmes re e lepas kiena lalua nene poli yo? Ana peraga, tap̃atete tevisa kare Ntewa sanene.
14 Que diremos, então? Que Deus é injusto? De modo nenhum!
15 Nanene sa ke sina visena tap̃ena tai nap̃a pisa pa Mosis nanua sumo rui, nap̃a sape
15 Pois ele diz a Moisés: “Terei misericórdia de quem eu tiver misericórdia e terei compaixão de quem eu tiver compaixão.”
16 Sanene na Ntewa sum̃a pisa plan kiena yeririna lala, pe taveve re nap̃a la ga apisape naga monar visa plan la, a pe komin re nap̃a la ap̃ion asape akila sur lap̃asa nap̃a sane pona naga kekaran la vanon yo, ana naga pisa plan yar lala taveve ga kiena sineyeena e yar la nap̃a asum̃a amloge ke piowa.
16 Assim, pois, isto não depende de quem quer ou de quem corre, mas de Deus, que tem misericórdia.
17 P̃elaga kiena ne Ntewa nene, nap̃a kila ke pa yaru taveve ga kiena sitomena, tepisu naga kila m̃ena pa P̃arin Sup̃e Pero nae Isip, e pogos kiena Mosis nanua sumo. Pero nene naga yaru tai nap̃a naga kawe ke yeririna kiena ne Ntewa, ana Ntewa pisalua naga m̃ena ga vena kilaen kiena yum̃aena tai, sa nap̃a Nasiriena Wa pisape, nap̃a Ntewa pis pa Pero, sape
17 Porque a Escritura diz a Faraó: “Foi para isto mesmo que eu o levantei, para mostrar em você o meu poder e para que o meu nome seja anunciado em toda a terra.”
18 Sanene, tepisu yar nap̃a Ntewa sinenan sape ve lemam vania, yoko monar ve sa nene, ana visae yar tai ve sa Pero nene nap̃a Ntewa sinenan sape kila kiena sitomena m̃arera vania, ana monar ve sa ga nene narui.
18 Logo, Deus tem misericórdia de quem quer e também endurece a quem ele quer.
19 Nepisa sanene, yoko monar sitomena tai va metava nap̃a yaru kilia viun sanene, visave “Visae e yaru lap̃asia, Ntewa ve lemam van la, a e yar tap̃ena lala, naga sum̃a kila ke nap̃a kiela sitomena m̃arera, yoko ve sanape narui? Visae Ntewa naga ga narui nap̃a sum̃a kila sape teim towo pona teim teviowa, ana pe pon re naga lip̃ere ita si poli. A visae Ntewa sinenan kila van ita taveve ga kiena nasinenanena, yoko tap̃atete tevisalup̃ar tevisave ve kila re.”
19 Mas você vai me dizer: “Por que Deus ainda se queixa? Pois quem pode resistir à sua vontade?”
20 Ana yoko nevisatam̃e visena la nene, nevisave: Peraga M̃ara, ko na ope yaru ga, ko ope sur tai nap̃a Ntewa siia, ana ve okilali re nap̃a ovisatam̃e kiom̃a visena tometavan si naga. Naga sa nap̃a visae yaru tai sum̃a yum̃aen porotano ve piaki. Pogos na yum̃aen pae porotano ve piaki p̃isi, ana piaki na porotano nene tap̃atete kilia sum̃alu vis sina vania, visave, “Ei, komin ya ne omiyum̃aen kare in ga sanene?”
20 Mas quem é você, caro amigo, para discutir com Deus? Será que o objeto pode perguntar a quem o fez: “Por que você me fez assim?”
21 Ana tap̃atete ve sa nene, komin yar nap̃a miyum̃aen piaki nap̃a e porotano, sike e naga kilia yum̃aen taveve kiena sitomena. Visae la narin porotano tai, kilia yum̃aen piaki tap̃ena ve lua ea. Tai, piaki nowo tai nap̃a popon p̃ap̃agena lala, a tap̃ena, naga piaki tai na um̃a ga. Yeririna miyum̃aenen piaki naga kila ga taveve kiena sitomena|alt="Potter potting his pot" src="46_Rom 9_21 Potter.tif" size="col" copy="Gordon Thompson" ref="9:21"
21 Será que o oleiro não tem direito sobre a massa, para do mesmo barro fazer um vaso para honra e outro para desonra?
22 Ana Ntewa m̃ena ga kila sa ke nene, naga m̃ena ga kiena sur lua nap̃a naga sinenan sape kila. Naga sinenan sape kila yar la avisu kilale nap̃a naga sinen kar ke kiela mlamulen viowa lala, vano-o yoko kilia la ruru nakoaena van la amio kiena nam̃areraena. Na konua rui, naga kila kiena sitomena piavi pan la, ana nagane sike ga e naga kilia kila van la ya nap̃a naga sinenania.
22 Que diremos, se Deus, querendo mostrar a sua ira e dar a conhecer o seu poder, suportou com muita paciência os vasos de ira, preparados para a destruição,
23 A sur tap̃ena nap̃a naga sinenan sape kipian la, naga kiena p̃elaga wo la nap̃a naga sinenan sape kila van ita la nap̃a naga pe lemam pan ita. Nanene naga sane nakonua rui, naga kila ruru kiena navisa ruruena nowo lala, a nagane miyum̃aen ita sa nap̃a pias nen sur nap̃a kon la vito ea.
23 a fim de que também desse a conhecer as riquezas da sua glória nos vasos de misericórdia, que de antemão preparou para glória?
24 Naga kila po pan ita sanene komin ita ke narui nap̃a naga pio ita, nap̃a ita lap̃asa tomolue e lus kiena ne le Yu lala, a ita lap̃asa pe tomolue re e lus kiena le Yu la poli.
24 Estes vasos somos nós, a quem também chamou, não só dentre os judeus, mas também dentre os gentios,
25 A p̃elaga nene sane visena kiena ne Ntewa tai nap̃a Navisawalena Osea pisawal e kiena tus, nap̃a Ntewa pisa sanini, sape
25 como também diz em Oseias: “Chamarei de ‘meu povo’ ao que não era meu povo; e de ‘amada’ à que não era amada.
26 A yam si tai, Osea pisawal tap̃enan si visena kiena ne Ntewa tai, nap̃a pisape
26 E no lugar em que lhes foi dito: ‘Vocês não são o meu povo’, ali mesmo serão chamados ‘filhos do Deus vivo’.”
27 A visena tap̃ena pisa ke m̃ena sanene, nap̃a sike e tus nap̃a Navisawalena Aisea siriyuia. E yo nene, naga mloge piowagan le Israel, pisape
27 Mas Isaías clama a respeito de Israel: “Ainda que o número dos filhos de Israel seja como a areia do mar, o remanescente é que será salvo.
28 Ana e pogos na lip̃ereena, yoko naga la nakoaena va yeririna lala na yomarava. Yoko kilapel ga la ve moki nap̃a pe amlelaga re poli.” Ais 10:22,23
28 Porque o Senhor cumprirá a sua palavra sobre a terra, de forma plena e em breve.”
29 A nanene yoko ve sa ga visena tap̃ena nap̃a Aisea siriyu nanua sumo rui, nap̃a pisayu pogos na lip̃ereena nap̃a yoko imi, nap̃a visae Ntewa ve sinen ye re yaru, yoko la punu ga akokovio. Visena nene pisa sanini, sape
29 Como Isaías já disse: “Se o Senhor dos Exércitos não nos tivesse deixado descendência, nós nos teríamos tornado como Sodoma e semelhantes a Gomorra.”
30 Pogaga, visena la nene kana kinasa sanini, sape la nap̃a pe ape Yu re poli, pe ap̃i re yon nap̃a ataveve navisaluaena kiena ne Ntewa poli vena amesmesu e marana, ana siraunia, pogos nap̃a amlelaga e Yesu, Ntewa kila la ga apim amesmesu e marana na wa.
30 Que diremos, então? Que os gentios, que não buscavam a justificação, vieram a alcançá-la, a saber, a justificação que decorre da fé,
31 Ana le Yu lala, ap̃ionli nap̃a aimi alogear navisaluaena vena aimi amesmesu e marana Ntewa, ana akila p̃ele nena yonia, ana la apiowa ga narui.
31 e que Israel, que buscava a lei de justiça, não chegou a atingir essa lei.
32 Nepisape piowa pan la sanene, komin nap̃a la ap̃ilion nap̃a aimi amesmesu e marana Ntewa, ana la akom e mrapa tap̃ena, apa amlor ruru nena ea. La akome mrapa nap̃a asitom ke sape kiela yum̃aen wo lala kilia kila aim awo amio Ntewa, ana pe sa re nene poli. Monar tesum̃al ga tese e ya nap̃a Yesu kila, naga ke nene narui kieta mrapa naimen towo si temio Ntewa.
32 Por quê? Porque não a buscou pela fé, mas como que por obras. Tropeçaram na pedra de tropeço,
33 Visena si tai sike e tus kiena Aisea, nap̃a Ntewa pisawal p̃akaiwa tai, nap̃a pisayu kilavaru na p̃eren yum̃a tai, ana kilavaru nene naga Yesu, sane Navisaarena nap̃a Ntewa mligan naga pimi. Visena nene pisayu sa nap̃a yar lap̃asa pe sinelan re kilavaru nene poli, ana lap̃asa amlelaga ea, ana pisa sanini, pisape
33 como está escrito: “Eis que ponho em Sião uma pedra de tropeço e rocha de ofensa, e aquele que nela crê não será envergonhado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.