Romanos 3
Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs VC
1 Nepis ke sanene, pona naviunena tai m̃alivi yo, viun sanini, visave “Visae yere Yu maran ve taaga ga amio yar tap̃ena lala, sa nap̃a osum̃a opisa ke ne, komin ya ne kia nap̃a Yu naga po, a tesitom ke tesape ita na tepe sur tai? Nap̃a tekila p̃aviu e ita, vena teim teve le Yu kemua lelaga, ana pona pe sur koren ga yo?”
1 Em que, então, se avantaja o judeu? Ou qual é a utilidade da circuncisão?
2 Naviunena nene mesmes ga, ana nevisatam̃ea nesape, Peraga, top̃ar kia na Yu, naga pe pupia sur wa tai nap̃a po manene laa pan ita. Lus kiena yeririna ai sina nap̃a Ntewa mligan kiena visena wa sike e limala? Pe yar tap̃ena kar re la poli, ana ita le Yu ga lala.
2 Muita, em todos os aspectos. Principalmente porque lhes foram confiados os oráculos de Deus.
3 Pe lelaga nap̃a kieta yeririna la p̃asa pe amlogear re visena kiena ne Ntewa nene poli, ana naviunena sike na sape: Sanape, pona yoko Ntewa ve visa ruru ita re sina sa nap̃a naga pisaaria sape yoko kila? Ana pe sa re nene poli. Pe sur koren ga nap̃a lap̃as pe apuarar ruru re visena kiena ne Ntewa poli, ana pe Ntewa purmatan li re kiena navisaaren e ita pogos tai poli wa.
3 Mas então! Se alguns deles não foram fiéis, acaso a sua infidelidade destruirá a fidelidade de Deus?
4 Pona ita yeririna lala ita tepisokan lue ga, ana Ntewa naga pe lelaga lue ga, sa nap̃a P̃arin Sup̃e Tepet pisa e kiena Tus na Yauena lala, nap̃a pisa sape
4 De modo algum. Porque Deus há de ser reconhecido como veraz, e todo homem como mentiroso, segundo está escrito: Assim, serás reconhecido justo nas tuas palavras e vencerás, quando julgares {Sl 50,6}.
5 Kieta napiowaena lala apioyowa ga, ana sur tai nap̃a po towe laa ga, napiowaena la nene akila merarava e maran yeririna lala asape navisaluaena kiena ne Ntewa la nap̃a apisalup̃ar ke napiowaena la nene, apo na apo. Nepisa sanene, pona visae yoko yar lap̃as nap̃a p̃arila pe wowe asum̃alu avisave “Visae kieta napiowaena la akila sur wo nene, komin ya ne Ntewa sinena kar ita sape la si nakoaena van itania?” Ana peraga, nanene sitomena kiena yaru ga,
5 Portanto, se a nossa injustiça realça a justiça de Deus, que diremos então? Para falar como os homens: não é injusto Deus quando descarrega a sua cólera?
6 pe sa re nena nene poli! Visae Ntewa ve lip̃ere ita re le Yu lala, ana pe pon re naga lip̃ere li tap̃ena la nap̃a pe ape Yu re poli, ana peraga, naga mesmesu nena ga, a naga taaga torokin lip̃ereena.
6 Certo que não! De outra maneira, como julgaria Deus o mundo?
7 Naviunena si tai ve sa nene kilia vim, nap̃a pisa sanini, sape “Nanua sumo nesape nemlelaga e Ntewa, ana siraunia pe nemlogear re poli, ana sa nap̃a nesum̃a nepisokan ga. Ana kiau visokanena nene sum̃a pisawal ke sape visena kiena ne Ntewa ga pe lelaga pap̃isi, a sanene na sum̃a kila kiena kia pa metava. Ana visae ve sanene, komin ya ne naga sinena sape lip̃ere in ke na wa, sape in na nepiowa ga?”
7 Mas, se a verdade de Deus brilha ainda mais para a sua glória por minha mentira, por que serei eu ainda julgado pecador?
8 A p̃isi na yar la p̃asa avilon visena la ne sanene va ve tap̃ena laa na wa, avisave “Visae p̃elaga viowa visawal visave visena kiena ne Ntewa pe lelaga, popon tesum̃a tekilakila m̃a mlamulena viowa la ve moki silaga, vena kilaen visena kiena ne Ntewa ve lelaga laa sane.” Lap̃as apisape nesum̃a nemlologon ke sanene, ana naga nene na visokanena ga, a la nap̃a asum̃a apisa, yoko akus nalip̃ereena torokin kiela visen viowa la nene.
8 Então, por que não faríamos o mal para que dele venha o bem, expressão que os caluniadores, falsamente, nos atribuem? É justo que estes tais sejam condenados.
9 Nesape nowasup̃e in sina e sur nap̃a tepisayu ke p̃a rui, tesape yar na p̃ar kia na Yu, yoko ve sanapenia? Pona yar lap̃asa, naviunena sike e la yo sape yoko wo vap̃isi vania taulu yar nap̃a pe p̃ar re kia nene poli, pona peraga? Pogaga, kiau navisatam̃eena nesape ve sa re nene poli. Sa nap̃a nepisa p̃a rui, le Yu amio le Kris lala, la make ga asike vatanon m̃areraena na mlamulen viowa maran taaga.
9 E então? Avantajamo-nos a eles? De maneira alguma. Pois já demonstramos que judeus e gregos estão todos sob o domínio do pecado, como está escrito:
10 A sane visena na Tus Wa pisape
10 Não há nenhum justo, não há sequer um.
11 Peraga, pe yar re nena tai nap̃a pisu kilale mrapa poli,
11 Não há um só que tenha inteligência, um só que busque a Deus.
12 Yeririna make ga apilipal ga mrapa nap̃a mesmesu, apa apiowa manene laa.
12 Extraviaram-se todos e todos se perverteram. Não há quem faça o bem, não há sequer um {Sl 13,lss}.
13 Kiela visena piowa ga, sa ga yar mare nap̃a kona rui,
13 A sua garganta é um sepulcro aberto; com as suas línguas enganam; veneno de áspide está debaixo dos seus lábios {Sl 5,10; 139,4}.
14 Lelaga p̃a, gola lala pulen ga viaiena amio visen melkalka lala. Yauena 10:7
14 A sua boca está cheia de maldição e amargar {Sl 9,28}.
15 Lala lala sum̃a p̃ar la akirkirir kar ga la ne vena kilaen kuruta lau,
15 Os seus pés são velozes para derramar sangue.
16 kiela yalorena lala apa akila kare make suria, akila yaru la amloge piowa.
16 Há destruição e ruína nos seus caminhos,
17 Pe asitom re asape mrapa na sum̃are tai sike poli, Ais 59:7,8
17 e não conhecem o caminho da paz {Is 59,7s}.
18 pe apisu kilale re nena asape Ntewa sum̃a pisu la ke poli.” Yauena 36:1 Visena viowa naga saga lom̃ara viowa tai|alt="Viper-2" src="46_Rom3.13_Viper_2.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="3:13"
18 Não há temor a Deus diante dos seus olhos {Sl 35,2}.
19 Ee, visen la nene amolue kome Navisaluaena kiena ne Ntewa, a tekilia tevisave ya nap̃a Navisaluaena kiena ne Ntewa pisa ke ne, kiar ita ga le Yu lala. Ita tesike vatanon Navisaluaena nene, a yar nap̃a pisu kilale ya nap̃a navisaluaena nene pisa, naga pe kiena visena na visaen re si po, naga kilia sape yomarava wetelu kilarovia, yar make ga akus nakoaena vanonia.
19 Ora, sabemos que tudo o que diz a lei, di-lo aos que estão sujeitos à lei, para que toda boca fique fechada e que o mundo inteiro seja reconhecido culpado diante de Deus:
20 Pe yar re tai nap̃a logear Navisaluaena kiena ne Ntewa torokin vena naga kilia mesmesu e marana, ana Navisaluaena nene kila sane yar make ga akilia ruruia asape mlamulena viowa sike e la.
20 Porquanto pela observância da lei nenhum homem será justificado diante dele, porque a lei se limita a dar o conhecimento do pecado.
21 Ve sa nene, mrapa na logearen visaluaena, yar la tap̃atete atayu nena aimi amesmesu e marana Ntewa, a nane kila sane Ntewa pisu popon kila ruru mrapa viu tap̃ena tai nap̃a tekilia tetavevea.
21 Mas, agora, sem o concurso da lei, manifestou-se a justiça de Deus, atestada pela lei e pelos profetas.
22 A mrapa nena naga sanini: pe mrapa nalelagaena. Sanene, yar ai nap̃a viawa e Yesu Kristo, yoko Ntewa kila naga imi wo e marana. Mrapa nena pe kiena yar re ga lap̃as poli, ana pe kien yaru make ga,
22 Esta é a a justiça de Deus pela fé em Jesus Cristo, para todos os fiéis {pois não há distinção;
23 komin yar make ga amlamla piowa, pe ta re poli nap̃a kiena malena mesmesu va torokin nap̃a tol malena wo nap̃a Ntewa sinenania.
23 com efeito, todos pecaram e todos estão privados da glória de Deus},
24 Ana pogaga, komin Yesu Kristo pul lua ita rui, kila nap̃a Ntewa kila ita tepim temesmesu e marana, sane kiena nalaena tai pan ita, nap̃a mlavia pimi ga kome kiena lemamiena.
24 e são justificados gratuitamente por sua graça; tal é a obra da redenção, realizada em Jesus Cristo.
25 Naga pul plan ita komin nap̃a Ntewa pisirlua naga sane kup̃ap̃aena tai nap̃a kana kuruta mlau kee plan kieta mlamulen viowa ita la nap̃a temlelaga ea.
25 Deus o destinou para ser, pelo seu sangue, vítima de propiciação mediante a fé. Assim, ele manifesta a sua justiça; porque no tempo de sua paciência, ele havia deixado sem castigo os pecados anteriores.
26 Sanene Ntewa pisawal meraravan pan ita nagane narui sape naga miyum̃ae po silaga, kila sane yar ai nap̃a viawa ga e Yesu, yoko ekik ruru nena e marana.
26 Assim, digo eu, ele manifesta a sua justiça no tempo presente, exercendo a justiça e justificando aquele que tem fé em Jesus.
27 Visae sanene, yoko tekilia towarwar ita komin si ya ne? Pe sur re si ta poli, komin ya ne kila ita si tepim topo temio Ntewa? Pe p̃elaga wo re na tai nalogearen kiena navisaluaena poli nap̃a tesitom ke tesape tekila yo, ana peraga, kana purp̃esa, kieta lelagaena ga e Yesu.
27 Onde está, portanto, o motivo de se gloriar? Foi eliminado. Por qual lei? Pela das obras? Não, mas pela lei da fé.
28 Kiamimi lologena pisa sanene narui, sape visae yar imi mesmesu e marana Ntewa, naga wasine ga kiena naviawaena e Yesu. Tap̃atete wasine kiena yum̃aena wo la nap̃a naga mlogear ruru navisaluaena make ga kiena le Yu silaga, komin nap̃a tap̃atete yaru tai kila ve sanene.
28 Porque julgamos que o homem é justificado pela fé, sem as observâncias da lei.
29 Sanene, tepisu sa nap̃a Ntewa pe pe Ntewa kiena ne re ga ita le Yu la poli, ana pe Ntewa kiena ne m̃ena li tap̃ena lala.
29 Ou Deus só o é dos judeus? Não é também Deus dos pagãos? Sim, ele o é também dos pagãos.
30 Ee, Ntewa naga taaga ga, ana pe kien yar make ga, ana visae yere Yu, naga kilia imi mesmesu e marana Ntewa visae viawa ga e naga, pona visae yar nap̃a pe pe Yu re poli, naga m̃ena ga kilia imi mesmesu e marana Ntewa visae viawa ga ea.
30 Porque não há mais que um só Deus, o qual justificará pela fé os circuncisos e, também pela fé, os incircuncisos.
31 Ana visena la nene pe pisa re sape p̃elaga na lelagaena kiena Yesu kovenlua navisaluaena kiena ne Ntewa nap̃a sike ne poli, sape pe kiena yum̃aena na kilaen re si poli. Pe sa re nene poli, ana kana kinasa sane pogos nap̃a tesum̃a temlelaga ke e Yesu, tesum̃a tepatanon ruru ke e sur la nap̃a navisaluaena pisa, tekila ke nap̃a ape lelaga.
31 Destruímos então a lei pela fé? De modo algum. Pelo contrário, damos-lhe toda a sua força.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.