Lucas 18

Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ana Yesu pisa sina p̃akaiwa tap̃ena tai pan la, vena iilaar la ve asitom p̃ele re si kiela leniena lala, vena asum̃al m̃arera asulue ga ea, alen m̃a vano-o atol kana navisatam̃eena.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Kiena p̃akaiwa nena pa sanini, sape: “Pulkumali tai, nap̃a kana sup̃e nena naga pe yar m̃arera tai, naga pe yar tai nap̃a pe patanon re Ntewa poli, pe maraun re nenaga, a naga sitom p̃ele m̃ena yar la.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Ana letano m̃ena tai sike e yo nene, nap̃a yar tai sum̃a kila kare ke kiena sur la silaga. Ana letano nap̃ani pa sum̃a tagi ke pan kiena sup̃e, naga sum̃a pisawal ke yar nap̃ani, sape ‘Awis, monar okila sur tai va yar nene, naga kila kare in pap̃isi wa.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Ana sup̃e nap̃ani pe sinen miye re sira nene poli, a pe yowenan visen va yar nap̃ani, ana kila luen ga sanene pa ke na, sira m̃ena nap̃ani pa tagi luen ga pan silaga. Letano tagi luwega pan kiena yerkawa|alt="Importunate Widow" src="43_Luke18.3_ImportunateWidow.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="18:3"
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Ana sira pimi tagin ke pan inu, ana in na pe sineun re nesape nekila ya nap̃a pisa ke poli. Ana naga pimi piun luen ga sanene, naga kila kare inu pap̃isi wa, ana pona nekila ga ya nap̃a naga piun ke yo. Visae peraga, yoko neloge kiena tagena vano-o sineu marenia.’”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Ana Sup̃e Yesu pis pa la nap̃a amiyagogon ke p̃akaiwa nene, pisape “?Kam na ayagogon ruru visena nap̃a sup̃e yowena nene pisa ne? Komin sira nene tagi yam moki pania, ana yoko monar sitomli sur na sira nene piun ke ne.
6 E o Senhor continuou:
7 ?Ana sanapen Ntewa nae ma e peni? ?Pogos nap̃a mloge kiena yeririna la nap̃a mligan plan la, atagi ke pania lemalo a legiena, naga kilia su kap̃ar sanene ve kila re sur tai van la?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Peraga, ana nevisa van amiu sanini, visae loge nap̃a alen m̃arera vania silaga, yoko naga sum̃alu vilaga e pogos make ga kilia iila amiu. ?Ana nesape neviun m̃ena van amiu, sane visae pogos nap̃a inu Narina ne Yeririna nowasup̃e si neim e yomarava nini, yoko nelual nap̃a yar la asum̃alu m̃arera asike e inu sanene, pona peraga?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Ana pogos nap̃a Yesu sike amio yeririna lala, naga pisu kilale nap̃a lap̃asa ap̃arwar la pap̃isi, asitom ke asape la kiela malena mesmes ruru po narui, a la apisu yar tap̃ena la apiowa ga, apisu sane la apiowa manene laa pe sa re la poli. Ana pisayu yar la sanini, pisa p̃akaiwa tai, sape
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Yar lalua apa ma e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa e pogos na leniena. Lala yar tai, naga pe yere Varasi, a tap̃ena, naga kila yum̃aena tai nap̃a yaru la pe sinelan re naga vanon poli, naga pe yar na takis.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Ana pogos nap̃a yere Varasi naga sum̃alu mlen, pisa sanini, sape ‘Ake Ntewa nepisa pupia potena pan ko pap̃isi, nap̃a kiau malena naga po laa sane taulu kiena ne yar tap̃ena lala. Nemieluar ko, nap̃a in na pe sa re yar navinauen la poli, pona yar na kilakeuiaen yar lala, a yar na kilaen kolau lala, pona yar na takis lala sane yar na sum̃alu sike ne.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Peraga, in na nesum̃a nekila ke po silaga, komin nap̃a in na nomonsilun kilaen leniena van ko e legiena lua e wik taaga, a e sur make ga nap̃a nemla e lum̃au, visae netol ve lualima, monar nela ve taaga van ko silaga. Sur ne la na nene narui nap̃a in na nesum̃a nekila, ana kila inu nopo pap̃isi e maram̃a.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Ana yar na takis, naga sum̃a mloge ke piowa vanon kiena mlamulena viowa nap̃a kila, ana mninu sane Ntewa pisu kiena malena pe po re nena poli. Ana naga yepen mavin va maneneen lavisi, sum̃alu ga sum̃a perina, a naga yepen mavin kiraen va metava ma e peni, a naga p̃arin tau ga tom̃a ga, mlipalipa ke yerena, tagi, pisape ‘!Ake Ntewa, ove lemam van inu, sinem̃a ye inu, yar na kilaen mlamulena piowa!’
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Ana kam na asitomyulia leniena kiena lalua nene, ana yoko Ntewa kekaran kiena ai? Lelaga, yar nap̃a pisu kilale kiena mlamulena viowa, a mloge piowagania, Ntewa p̃ar plan kiena mlamulena viowa. Ana yar tap̃ena nap̃ani, naga p̃asup̃e si pa um̃a nap̃a kiena malena maran taaga ga sa ke nap̃a pimi. Yar nap̃a sum̃a pisirlua naga, yoko Ntewa ligan naga m̃eke tano, ana yar nap̃a mligan naga sike tano, yoko Ntewa visirlua naga.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Ana e poglis nene, auia lap̃as ap̃ar narila sisi tomtom lala apim puna Yesu, sinelan asape kus la, visa ruru la. Ana pogos nap̃a nalogena la apisuia, apisalup̃ar la, asape avava sina.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ana Yesu pio sira la nap̃ani, sape aim m̃aga, ana pisa pan nalologena lala sanini, sape “Kam na ve avisalup̃ar re sisi la nam̃a, atam̃an la aim pun inu, komin nap̃a sisi la nam̃a, yeririna la nap̃a asa ke ga la nene, la ke ga nene narui nap̃a asum̃a apa loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 In na nepisa ke lelaga na pan amiu ne, visae yar nap̃a sinenan nasup̃enena kiena ne Ntewa, naga monar kila naga imi ve sa sisi la nini, visae peraga, naga tap̃atete va loyum̃a.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Ana siraunia, sup̃e tai pimi piun tan Yesu, sape “Navianena wo, awis, popon ovisawal van inu sane in na monar nekila ya nap̃a visae nekila yoko nekilia netol malena nap̃a ve uro re.”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “!Ei! Ko na okilia ya ne, osape in na nopo? Pe yaru tai po ruru re naapo poli, ana Ntewa ga naga taaga.
19 Jesus respondeu:
20 Ana ko opiun osape sanape nap̃a yar tai sane ko naga kilia imi wo e marana Ntewa woga. Pona okilia ruru kiena Navisaluaena yo rui, nap̃a pisape ko ve okila re lau, ve owem̃ar re yaru, a ve ovinau re, ve ovisokan re, ovatanon arimom̃a amio anom̃a.”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Ana yar nap̃ani pisatam̃ea, pisape “Lelaga, in na nekilia kemua Navisaluaena la ne opisa ke ne, a nekilia nevisa van ko sanini, in na nopuar ruru la siar e pogos nap̃a nepe yar viu ke ga wa. Pimi tol nanagane, pe nekilalu re tai poli.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Ana pogos nap̃a Yesu mloge pisa sanene, pisape “Pogaga, ana e lepas nap̃a pum̃a, sur tai sike ga wa. Monar ova owilwilin plan make kiom̃a sur moki la nene, ana owar kana kilavaru, ova okiakian kare ga va yar la nap̃a limala plasa. Visae okila sanene, yoko kiom̃a sur wo la ve moki ma e peni. Ko, ova okila, p̃isi na oim otaveve inu.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Ana pogos nap̃a yar nene mloge visena nene, sinen piowa pap̃isi, kiena sitomena pimi urmi na urmi, komin naga pe yar na sur moki, limana pule pap̃isi.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Ana Yesu pisu manene yerkawa nene pano-o p̃isa, siraunia pisape “Visae yar tai nap̃a kiena sur moki, naga sinenan sape va loyum̃a e Nasup̃enena kiena ne Ntewa, sur nene naga m̃arera towe m̃a nap̃a.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Ee, nevisa van amiu, visae kamel tai va warpo yo kome pulus nen nitil, nanene na m̃arera pap̃isi, ana visae yar tai nap̃a kiena sur moki sinenan sape va loyum̃a e Nasup̃enena kiena ne Ntewa naga m̃arera laa na wa.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ana la nap̃a amloge visena nene amilan pano-o pap̃isi, asape “!Aulai! Visae sanene, ane yoko tol malena?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Lelaga, yar tap̃atete kila naga tol malena, ana ya nap̃a yar tap̃atete kila, Ntewa naga kilia kila woga.”
27 Jesus respondeu:
28 Ana Pita piunia, pisape “?A yoko ve sanapen imimi? Memligan m̃amimi um̃a la rui, ana metaveve ko ke narui.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Ana Yesu pisa pa kiena nalogena lala, sape “Kam na ve asitom manene re e lepas nene. Yar a nap̃a visae ligan m̃ana um̃a, pona wona, pona wenla, pona arimana amio anena, pona narina lala, a visae ligan sur la nene vanon yum̃aena na Nasup̃enena kiena ne Ntewa,
29 Jesus respondeu:
30 yoko naga tol maran si kiena sur la nene va ve moki manene laa va laa sane na wa. Naga nene e pogos nanagane, a sirau m̃ena ga e pogos na pimi ke ne, yoko naga tol malena nap̃a ve uro re.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Ana poglis nap̃a amiyaloro ke apano, Yesu pio kiena lualima taaga pa lua apim puna, pisa pan la pisape “Ayagogo ruruia. Nanagane tepa ke ma Yerusalem narui, a pogos nap̃a tetolia, sur make la nap̃a navisawalena lala asiriyu nanua sumo rui e lepas nen Narina ne Yeririna, yoko avisuia aimi am̃alm̃alivi ve sa nena nap̃a apisa.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Yoko avisu nap̃a aligan naga va e limana ne le Rom lala, nap̃a yoko akirakirai viowa vania, akila karea e p̃elaga viowa lala, avilasiria,
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 alilia, akila m̃a sanene vano-o awem̃aria. Ana yoko kana legiena ve telu, naga sum̃alu mal sina.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ana pe sur korena ga nap̃a Yesu pisawal meraravan make sur punu pan la sanene, ana la pe amloge kilia ruru re nenaga. Naga sa nap̃a visena la nene na atapolou ga e la, ana kila sane tap̃atete atol kana kinasa.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Ana Yesu la amiyaloro apa m̃aga, apim lavisin pulkumali nap̃a Seriko, ana kilamara p̃ala tai teke tano e is nen mrapa, tom̃a mlogin ke kana kinanena tan yeririna la nap̃a apa akomkom ke e nene.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Ana kilamara p̃ala nap̃ani mloge nap̃a Yesu la apim ke na amio p̃ina la nap̃a asum̃a amialoro ke amio, ana naga piunia pisape “La nene na li pe la nene, akope ke ne?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Ana apisatam̃e sanini, asape “!Ke, nanene na Yesu nae Nasaret nap̃ane, nane pimi ke ne imi kom pun ita ne!”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Ana yar nap̃a pio manenea, a tagi pa Yesu pisape “!Yesu, ko lus kiena ne Tepet, sineun nap̃a sinem̃a ye inu!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Ana la nap̃a asumon ke Yesu, amloge pio sanene, ana apisalup̃aria, apisape “Ova ruru ko ga.”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Ana Yesu mial pano, pimi sum̃al su puna e yo nene, pisape atar yar nene imi lavisinia. Ana atar pimi, Yesu piun tania, pisape
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “?Ana ko sinom̃an osape nekila ya ne van ko?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Ana Yesu pisape “Pogaga, nanagane nela kiom̃a nakiravaena van ko sa nap̃a opiunia. Kiom̃a naviawaena kila ko opim opo sina.”
42 Então Jesus disse:
43 Ana e nena e poglis nene, yar nap̃ani, kilamarana pimi po, ana mial ke amio Yesu, sum̃a miyeluar ke Ntewa. A yeririna m̃ena la nap̃a apisu sur nene, apisu po pap̃isi, asum̃a amieluar ke kia kiena ne Ntewa vanonia.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.