Mateus 11
Lau New Testament (LLU) vs NTLH
1 Kada Jesus e faarai fuana aakwala ma roo fafurongo nia gi sui, nia ka lea lau uria ainitalongailana Faarongolaa Diana fai nia faatolomailana tooa ana maefera gi galigalia i seenae.
1 Quando acabou de dar essas ordens aos seus doze discípulos, Jesus saiu daquele lugar e foi ensinar e anunciar a sua mensagem nas cidades que ficavam perto dali.
2 Si kada a John Siuabu e too i laona na beu ni kanilaa, nia ka rongoa na raoa gi na Christ e iilia, ma nia ka oodua teni wane ana oote fafurongo nia gi daka lea siana Jesus.
2 João Batista estava na cadeia e, quando ouviu falar do que Cristo fazia, mandou que alguns dos seus discípulos
3 Ma gera ledia daka bae urii, <<O faarongo mai. Ni oe naa na wane naa a John e haea tara ka dao mai, langi melu kwaimaasia lau amelu ta wane aai eꞌete?>>
3 fossem perguntar a ele: — O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
4 Ma a Jesus e oolisida ka urii, <<Molu ooli, ma molu ka faarongoa a John ana si doo naa gi molu rongoda ma molu ka rikida.
4 Jesus respondeu:
5 Na tooa gi na maada e rodo, daka aada lau. Ma na tooa gi na aeda e mae, daka fali lau. Ma na tooa gi na fura e labasida, na nonida ka mafo lau. Ma na tooa gi na aalingada e boko, daka rongo lau. Ma na tooa na da mae gi, daka mouri lau. Ma na Faarongolaa Diana baa, nau ku bae naa sulia fuana tooa siofaa gi.
5 Digam a ele que os cegos veem, os coxos andam, os leprosos são curados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados, e os pobres recebem o
6 Ma oilakea fuana ni tei na e langi kasi manata ruarua ani nau.>>
6 E felizes são aqueles que não abandonam a sua fé em mim!
7 Si kada na oote fafurongo nia gi a John da ooli naa, a Jesus ka bae sulia a John siagera na figua nae, ka urii, <<Si kada baa molu lea i laona na aanogwou siana a John, na taa baa molu manata hasa molu ka rikia? Tee wane e manata ruarua katau, iilingia na rade na e gelogelo ana ooru? Langi, John nia langi kasi wane urinae.
7 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
8 Haia, na taa naa molu lea uria rikilana? Ta wane e oofi ana maku diana gi? Langi, sulia na tooa da oofi ana maku diana gi gera too ada i laona na luma diana gi.
8 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem moram nos palácios!
9 Na taa naa molu lea uria rikilana? Na profet? Iiuka! Ma i nau ku faarongo gamu, i gamu mu rikia na wane e liufia na profet gi.
9 Então me digam: o que esperavam ver? Um
10 Sulia a John naa na wane na Kekedelaa Aabu e bae sulia ka urii, <A God e haea: I nia naa na wane ni ngali baea nau. Ma i nau ku fale nia i nao ani oe hai ka aade aagau ana tala fuamu.>
10 Porque João é aquele a respeito de quem as
11 Nau ku bae fuagamu, a John Siuabu e baita ka liufia na tooa gi sui na da too i laona molaagali naa. Sui ka urinae boroi ana, ni tei na e toꞌou i laona na Initooa i Langi, nia naa e baita ka liufi nia.
11 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: de todos os homens que já nasceram, João Batista é o maior. Porém quem é menor no
12 Haia, talaꞌae mai ana si kada John e hafalia ainitalo ana Faarongolaa Diana lea ka dao i taraꞌena, na tooa ramo gi da firu uria ruulaa i laona na Initooa i Langi.
12 Desde os dias em que João anunciava a sua mensagem, até hoje, o Reino do Céu tem sido atacado com violência, e as pessoas violentas tentam conquistá-lo.
13 Na faatolomailaa sulia kwaieresia a Moses gi ma na faatolomaia gera profet gi gera bae mai sulia na Initooa a God, nia e too lea ka dao ana si kada John.
13 Até o tempo de João, todos os
14 Gera haea a Elaeja na profet tara ka ooli lau mai. Ma diana fuana molu ka manata mamana hasa a John nia na Elaeja baa.
14 E, se vocês querem crer na mensagem deles, João é Elias, que estava para vir.
15 Molu fafurongo diana ana si baelaa nau nae gi.
15 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
16 <<Haia, gomolu na tooa gi na molu too ana si kada naa, molu eꞌete asianaa! Molu iilingia roo bubulutaa ana gala wela gi gera gwouru i maana na uusia ma gera ka rii fuada kwailiu urii,
16 — Mas com quem posso comparar as pessoas de hoje? São como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
17 <Gemelu, kada melu nguulia nguu ana eelea, langi molu si wae go! Haia, ana si kada melu nguulia nguu ana liobukonua, gomolu si liobukonu go, ma langi molu si aangi go!>
17 “Nós tocamos músicas de casamento,
18 Gomolu urinae, sulia ana si kada John e lea mai, nia e aabu fangaa ma nia ka langi si gwou waen. Ma na tooa gi daka uga ma gera ka bae urii, <Na wane na e too ana tee aagalo taꞌa.>
18 João Batista jejua e não bebe vinho, e todos dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
19 Nia e urinae laugo sulia ana si kada nau, na Wela nia Iimola gi, nau ku lea mai, nau ku haitamana kuka fanga ma kuka gwou waen. Ma na tooa gera ka bae laugo urii, <Molu rikia! Nia haitamana fangalaa baita asianaa, ma ka gwou baita asianaa ana waen! Ma na ruana nia gi na gera tooa taꞌa iilingia tooa faafefe gi na da liu uria koni malefolaa ana takisi.> Haia, ma nau ku haea fuagamu, na tooa gi na da roosulia na liotooa a God, daka faatainia a God naa nia e oꞌolo.>>
19 O
20 Buira Jesus bae urinae sui, nia ka talaꞌae uria bae ngatafilanalaa na maefera baa gi nia iilia mai na doo oro ana na kwaibalatana gi ana, sulia tooa ana maefera nae gi gera lalafusia oolitai manatalaa faasia taꞌalaa gera gi.
20 Então Jesus começou a acusar as cidades onde tinha feito muitos milagres. Ele fez isso porque os seus moradores não haviam se arrependido dos seus pecados. Jesus disse:
21 Jesus ka bae urii, <<Kwaimanatai fuana tooa ana roo maefera i Koresin ma i Betsaeda. Kwaimanatai fuagamu sulia langi molu si oolitai manata. Na doo kwaibalatana gi ku iilida mai lao fera gamu gi, lea so nau ku iilida mai i Taea ma i Saedon urinae, tooa gi seenae gi gera ka aangi naa fuana God nae, eeri ka faamouri gera faasia na taꞌalaa gera gi. Ma lea so urinae, gera ka oofi ana maku taꞌa gi ma gera ka uusubili ana nonida ana fua eeri daka faatainia oolitai manatalaa gera.
21 — Ai de você, cidade de Corazim! Ai de você, cidade de Betsaida! Porque, se os milagres que foram feitos em vocês tivessem sido feitos nas cidades de Tiro e de Sidom, os seus moradores já teriam abandonado os seus pecados há muito tempo. E, para mostrarem que estavam arrependidos, teriam vestido roupa feita de pano grosseiro e teriam jogado cinzas na cabeça!
22 Doo mamana na nau ku haea fuagamu, ana fe dani tara God nia ka ketoa tooa, tara nia ka kwae gamu ka baita liufia tooa baa faasia i Taea ma i Saedon.
22 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida.
23 Haia, ma fuagamu tooa i Kapaneam, sui boroi ana molu doori baelafelamolu i talamolu fui langi, tara God ka ui ani gamu fuana gula ana maea. Sulia na doo kwaibalatana baa gi ku iilida i maefera gamu gi, lea so kuka iilia mai urinae i Sodom, boro tooa i Sodom daka oolitai manata ma na fera gera ka too ua go ana.
23 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
24 Nia naa, nau ku haea fuagamu ana fe dani na tara God ka ketoa ana tooa gi sui, tara si kwakwaelaa na tara God ka falea fuana tooa i Sodom tara ka toꞌou faasia si kwakwaelaa na tara nia ka falea fuagamu.>>
24 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Sodoma do que de você, Cafarnaum.
25 Ana si kada nae, a Jesus e fooa ka bae urii, <<Maa ae, ni oe na Lord usia i langi ma na molaagali, i nau ku baelafe oe, sulia o haufinia si doo naa gi faasia na tooa liotoo gi ma na tooa haitamadoo gi. Ma o faatainia amu fuada na tooa na langi dasi haitamadoo gi.
25 Naquela ocasião Jesus disse:
26 Iiuka Maa ae, na doo nae gi e urinae sulia na kwaidooria oe.>>
26 Sim, ó Pai, tu tiveste prazer em fazer isso.
27 Ma Jesus ka bae urii fuana na figua, <<Na Maa nau e falea sui naa na doo gi sui fuagu. Ma e langi ta wane kasi haitamagu, na Wela nia, taifilia na Maa go ana naa e haitamagu. Ma e langi ta wane kasi haitamana go na Maa, taifili nau, na Wela nia go ana, ku haitamana, ma taifili gera laugo na ku filida uria na faatailanalaa fuada.
27 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
28 <<I gamu sui na mu makeso i sulia na mu ngali gulua, muka lea mai siagu, eeri kuka falea na mamalolaa fuagamu.
28 — Venham a mim, todos vocês que estão cansados de carregar as suas pesadas cargas, e eu lhes darei descanso.
29 Ma muka adomi nau uria na raolaa nau, ma tara kuka faatolomai gamu, sulia na liogu e neena ma ka harofaia, ma muka daotoona na mamaloa fuana na mango miu.
29 Sejam meus seguidores e aprendam comigo porque sou bondoso e tenho um coração humilde; e vocês encontrarão descanso.
30 Sulia na raoa na ku falea fuagamu e halahala ma ka waluda.>>
30 Os deveres que eu exijo de vocês são fáceis, e a carga que eu ponho sobre vocês é leve.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.