João 8

Lau New Testament (LLU) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Haia, ma ana si kada na tooa gi sui da ooli naa uria na luma gera gi, a Jesus ka tae uria gwouna fe uuo da alangia ana Olivtri.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 Ma i ofaidani ana fe dani i buri, nia ka ooli lau uria na Beu Aabu nia a God. Ma na figua baita gera figu gali nia, ma i nia e gwouru, ma ka faatolomaida.
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 Ma na wane faatolomai gi ana kwaieresia gi ma na Farisi gi gera ka ngalia mai tee geni na gera ka daotoona ana ooelaa. Ma daka faatakea i matangada.
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 Ma daka bae urii fuana a Jesus, <<Wane faatolomai ae, na geni naa da daotoona ana ooelaa.
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 Haia, ma i laona na kwaieresia gi na a Moses e falea fuaga, e haea hasa na geni urii, daka uimaelia ana na fou uria haungilana. Ma na taa naa o haea sulia?>>
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 Gera haea si doo naa uria daotoolana tesi doo, eeri daka feengia ana Jesus.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 Ma si kada da ledi nia ka lea dongaa go ana, nia e take, ma ka bae urii fuada, <<So ni tei ani gamu na e langi kasi aade taꞌa, nia ka uia ana tesi fou totongenao.>>
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 Sui, nia ka agwaaro lau, ma ka kekede lau i fafo gano.
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 Ma si kada gera rongoa si doo naa, gera ka lea naa ada, tee wane sui ta tee wane, e hafali ana na wane waro gi. Ma gera ka tafusia a Jesus ka too na taifili nia fai nia na geni baa na e take ua go ana i seenae.
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 Ma i nia ka take lau, ma ka bae urii, <<Geni naa ae, na tooa baa gi da nia naa i fai? E utaa? Ta wane ada kasi oore naa hai so ka keto oe?>>
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 Ma nia e oolisia ka urii, <<Wane baita ae, e langi naa ta wane.>>
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 Jesus ka bae lau urii fuana Farisi gi, <<I nau naa, nau ku iilingia na kwesu fuana tooa gi laona molaagali naa. Wane na e lea mai suli nau, nia langi si liu i laona rorodoa. Nia ka liu laona raralaa, ma ka too ana mouria firi.>>
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Ma na Farisi gi gera ka bae urii fuana, <<Oe amu i talamu ana na o faarongo ani oe. Nia naa afetai fuana melu ka manata mamana ana na baelamu.>>
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 Jesus ka bae urii, <<Langi go. Sui boroi ana nau ku faarongo ani nau i talagu, taa gi na nau ku haeda nia e mamana, sulia nau ku haitamana si gula taa na nau ku lea mai faasia, ma i fai na tara kuka lea uria. Haia, ma ni gamu, langi musi haitamana go si gula nau ku lea mai faasia, ma si gula tara kuka lea uria.
14 Jesus respondeu:
15 Gamu mu ketoa si doo gi sulia manatalaa wane la molaagali naa go ana. Haia, ma ni nau, langi kusi ketoa ta wane.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 Ma lea nau ku ketoa ta wane, nau ku ketoa sulia si manata oꞌolo. Nau kusi ketoa ta wane taifili nau, ma i gemere sui go a Maa na e oodu nau mai na mere iilia.
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Na kwaieresia gamu gi e haea sui naa, lea roo wane da haea tee si doo sulia si doo, si taa na daaro haea nia mamana.
17 Na
18 Nau ku faarongo ani nau i talagu, ma na Maa na e oodu nau mai, nia laugo na e faarongo go ani nau.>>
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 Sui, gera ka soeledia Jesus gera ka urii, <<Maa oe e ni fai?>>
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 Jesus e haea na doo naa gi ana si kada nia faatolomainia ana tooa i laona Beu Aabu a God, i laona si kade Beu na gera aalua ana bokosi gi na gera aalua ana na falelaa gi i laona. Haia, ma ana si kada nae, langi ta wane hasa ka dumulia, sulia nia e langi kasi dao ua ana si kada nia.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 Jesus ka bae urii lau fuagera, <<Nau tara kuka lea ma tara muka nanisi nau. Ma tara muka mae, ma a God kasi lukea go si aade taꞌalaa gamu gi. Ma e afetai molu ka lea ana si gula na nau tara kuka lea uria.>>
21 Jesus disse outra vez:
22 Haia, na tooa baita gera Jiu gi gera ka bae urii, <<Nia haea tara afetai go golu ka lea uria si gula na nia tara ka lea uria. Utaa? Tara nia ka haungi nia ana i talana oto?>>
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 A Jesus e oolisi gera ka bae urii, <<Gomolu naa, molu lea mai faasia na aanofuu naa. Ma ni nau naa, nau ku lea mai faasia i langi. Gomolu naa faasia na molaagali naa. Ma ni nau langi lau faasia na molaagali.
23 Jesus continuou:
24 Nia naa, nau ku haea sui na tara muka mae, ma a God kasi lukea lau si aade taꞌalaa gamu gi. Nia mamana nae, lea langi molu si manata mamana ana ni nau na wane kuka too ita ua mai ana hafalilaa.>>
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 Sui gera soeledia daka urii, <<Oe ni tei naa?>>
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 Nau ku too ana na doo oro asianaa na ku haitamana kuka haea suli gamu fuana ketolaa gamulaa urida. Wane na nia e oodu nau mai, nia naa na wane mamana. Haia, ma si taa na nia haea fuagu, nia naa nau haea fuana wane gi sui.>>
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Ma gera langi dasi haitamana go na a Jesus e bae sulia a Maa nia mai i langi.
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Nia naa, nia ka bae urii fuada, <<Si kada mu aalu nau, na Wela nia Iimola gi, fafona airarafolo, tara muka haitamagu na nau na wane kuka too ita ua mai ana hafalilaa. Ma ana si kada nae, tara muka haitamana na nau langi kusi iilia tesi doo sulia na manatalagu i talagu. Sui si doo gi na Maa e faatolomai nau ana, nia na nau ku haeda fuagamu.
28 Por isso Jesus disse:
29 Haia, ma Maa na e oodu nau mai naa, nia e too fai nau sulia dani. Nia langi kasi lugasi nau, sulia nau ku iilia si doo gi na e faaele nia sulia dani.>>
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Ma tooa oro gi gera ka manata mamana ana Jesus si kada gera rongo nia haea si doo naa gi.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 Sui a Jesus ka bae urii fuana tooa gi na gera manata mamana ani nia, <<Lea so muka aade sulia na faatolomailaa nau gi, gamu muka aalu wane fafurongo nau gi mamana naa.
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 Ma lea so ka urinae, tara muka haitamana si doo mamana gi sulia God, haia, ma na doo mamana nae gi na tara ka aade gamu muka too nonilaa.>>
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Gera oolisia Jesus, gera ka urii, <<Gami na tooa ana kwalafaa a Abraham na. Langi melu si rao oꞌoni lau fuana ta wane. Utaa naa oko haea tara mika too nonilaa?>>
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 Jesus ka bae urii lau fuada, <<Doo mamana nau ku haea fuagamu. Tooa na gera roosulia na maluta taꞌa gi, na maluta taꞌa nae gi naa ka baita ani gera, ma gera ka rao oꞌoni na ada i farana.
34 Jesus disse a eles:
35 Na wane na e too nonilaa, nia na wane e futa ana aebara, ma ka too ana mamanaa uria toolaa laona luma maa nia. Ma na wane na e rao go ana, nia langi si too mamana ana aebara.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 Nia naa, lea ni nau, na Wela nia God, ku faanonilaa gamu, nia na tara gamu kafi nonilaa mamana.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 Nau ku haitama gamu na tooa ana kwalafaa a Abraham. Sui boroi ana ka urinae, molu ka dooria haungilagu, sulia langi molu si dooria go lealaa sulia na faatolomailaa nau gi.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Nau ku bae sulia si taa na Maa nau nia faatainia fuagu. Haia, ma ni gamu mu iilia si taa gi na maa gamu e haeda fuagamu.>>
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Gera oolisi Jesus daka urii, <<Maa gami naa na a Abraham!>>
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 Haia, ma ni nau ku haea go agu si doo mamana gi fuagamu sulia dani ana si doo gi na ku rongoa mai faasia a God. Sui molu ka dooria amolu na haumaelilagulaa. Sui a Abraham langi kasi aadea go si doo urinae.
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 Gamu mu aadea laugo si doo gi na maa gamu e aadeda naa.>>
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 Jesus oolisida ka bae urii, <<Lea so a God na Maa gamu mamana, muka rakediana laugo fuagu, sui muka langi go. Nau naa ku lea mai faasia God, ma ana si kada nae, nau ku too fai gamu i see. Nau langi kusi lea mai sulia na doorilagu i talagu. A God naa e oodu nau mai.
42 Jesus disse a eles:
43 Utaa naa langi molu si rongo haitamana baelagu gi? Nia sulia langi molu si dooria go rongolana.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 Haia, gamu naa, na maa gamu naa a Satan. Nia naa, molu ka dooria iililana na doo gi iilingia nia iilida gi. A Satan na nia na wane fuana hauwanelaa na sulia nia ita ka iilia ua na mai. Ma nia ka lalafusia na mamanaa, sulia nia langi si too ana tesi taa gi na e mamana ani nia. Si kada nia sugea ana ta wane, nia naa nae na aabulolana go ana, sulia nia na wane fuana sugelaa naa, ma nia na maa nia na sugelaa gi sui.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 Haia, doo mamana nau ku haea fuagamu, si doo nae na aadea langi molu si dooria go na manata mamanalaa ani nau.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Haia, ma ni tei ani gamu na e haitamana ka faatainia na taa na nau ku aade ka taꞌa ana? Langi! Haia, ma utaa na langi molu si manata mamana ani nau si kada nau ku haea doo mamana gi fuagamu?
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Haia, ni tei gera na da ita mai siana God, gera haitamana daka rongo sulia na baelana. Haia, ma ni gamu naa, gamu langi musi ita mai ana God. Ma nia naa e aadea langi gamu si dooria fafurongolaa.>>
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Sui, gera ka bae urii fuana Jesus, <<Si taa baa melu haea suli oe nia mamana baa melu haea oe wane faasia Samaria, ma oko too ana na aagalo taꞌa.>>
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 Jesus oolisida ka bae urii, <<Langi go, i nau e langi kusi too ana ta aagalo. Ma nau ku faaꞌinitoo ana Maa nau, ma ni gamu langi musi faaꞌinitoo go ani nau.
49 Jesus respondeu:
50 Ma ni nau naa, nau langi kusi dooria go tooa gi gera ka hae initoo ani nau. A Maa nau na e dooria fuana tooa gi gera ka hae initoo ani nau. Ma ni nia naa laugo na tara ka keketo ana oꞌololaa.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 Doo mamana nau ku haea fuagamu, so ni tei na e aade sulia faatolomaia nau, tara nia langi kasi mae.>>
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Sui gera oolisia Jesus gera ka bae urii, <<Gemelu kafi haitamamu nae, oe o too ana aagalo! Sulia koo gia a Abraham nia mae naa, ma na profet gi laugo gera ka mae. Utaa na oko haea lea wane aade sulia faatolomaia oe, nia tara ka langi si mae?
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 Koo gia Abraham nia na wane baita, sui nia ka mae go ana. Haia, ma ni oe naa, oe manata hasa oe o baita liufia Abraham? Ma na profet gi laugo na gera mae. Haia, ma ni oe na oe ni tei naa?>>
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 A Jesus e oolisi gera ka urii, <<Lea so ni nau go ana ku hae initoo ani nau talagu, si initooa nau nia tatagwai go ana. Haia, na wane fuana ka hae initoo ani nau, nia naa a Maa nau, na molu haea nia na God gamu.
54 Ele respondeu:
55 Sui boroi ana, langi molu si haitamana go a God. Ma ni nau, nau ku haitamana. Ma lea nau ku haea nau langi kusi haitamana, nau tara kuka iilingi gamu na mu haitamana sugelaa asianaa. Haia, ma ni nau ku haitama diana asianaa na ana, ma kuka aade sulia baelana.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 Haia, na koo gamu Abraham nia eele asianaa sulia tara nia ka rikia na lealaa nau mai. Ma nia ka rikia naa, ma ka eele asianaa sulia.>>
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Ma gera ka bae lau urii fuana, <<Nwalae! Lima aakwala fe ngali kasi sui ua ani oe, sui oko haea o rikia Abraham?>>
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 Jesus e oolisi gera ka bae urii, <<Doo mamana nau ku haea fuagamu: Si kada Abraham langi kasi futa ua, nau naa nau ku too naa.>>
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Ana si kada nae, gera ka ngalia na fou gi uria uimaelilanalaa sulia nia bae urinae. Sui, nia ka aagwa nia faasi gera, ma ka lea faasia na Beu Aabu.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.