Mateus 25
Kara New Testament (LEU_PNG) vs VC
1 E na Yesus a kuus fulaa laa, “Ne fo xuus nami pana maana mo aanabeꞌ e layaan ri savat, a fatataganan sina Piran i taa malaanabeꞌ. Saxa yaan a toxan a lutefin palau sangafilu aava ri siak a laam siri e ri fe bang xena fasusui a mataa aava xena tamai.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 A lutefin pama ri tefin lamavaang e pama ri tefin pana lamonan.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Senaso layaan a lutefin lamavaang ri siak a laam siri ri pife siak a saxano wel fulaa xuvul pari.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Taasaxa lutefin pana lamonan ri siak a laam siri e ri lisan xuvul a paxiis aava bas pana xasano wel.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 A mataa aava xena tamai, pife filimaan fataapus e voxo lutefin xo ri maare e ri matef.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Taasaxa la xunavung, saxa a xukulai, ‘A mataa aava xena tamai i taxa filimaan naboxo! Man, taara fe fasusuie!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “A lutefin sangafilu ri para xena faigotan a mu laam siri.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 E a lutefin lamavaang ri nung nari pana lamonan, ‘Filung a laam simaam pana wel senaso mu laam simaam faasilak rao ri maat.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Taasaxa lutefin pana lamonan ri sui nari, ‘Piau paaliu! Maam piau ta wel fexaxaas setaara xapiak, falet xe la lifu ina faasot pana wel e maraan ta xami.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “E voxo a lutefin lamavaang ri falet xena maraan a saxano wel e layaan ri taxa malit lunai a mataa aava xena tamai a savat. A lutefin pama aava ri fasusuie, ri laak lana maraanaana tefin xuvul pana e a mu sisiak ri xawei a matana lifu.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “E mui a lutefin lamavaang ri maa savat vaxa e ri kuus, ‘Matalava, Matalava, kas a matana lifu xe simaam!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 A mataa aava xena tamai a sui nari, ‘Piau paaliu! Ne pife texaas semi.”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 E na Yesus a fataxapin a ferawaian sina malaan, “Faxatang senaso mi pife texaas sena yaan o xavil ina yaan layaan a Natuna Mataa i taa filimaan.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “E fulaa, lana yaan aave a fatataganan sina Piran i taa malaanabeꞌ: A toxan a mataa aava rao i taa taꞌulan a lifu sina xena falet xe lasuun; nane xel faxuvul a mu sisiak sina e lisan tuunei a maana mo sina xe siri xena faxatangaana.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Nane lisan a faat xe siri fexaxaas sena vilaana siri; xe sina saxa a lisan a faat 5,000 e xe sina saxa a lisan faat 2,000 e xe sina saxa fulaa a faat 1,000. E mui a falet xe lasuun.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Nane pana faat 5,000, a faisok pana mu faat aave e fasavat a xasa 5,000.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 E pana vilaana malaan a sisiak pana faat 2,000 fe faisok pana mu faat aave e fasavat a xasa 2,000.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Taasaxa sisiak pana faat 1,000 fe xaf a vaaꞌul e fun a faat sina paamua sina.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Lamina maana yaan xaves fo falet xo, a paamua sirutul a ulaamaan e fin narutul pana so ta mo rutul fo vile pana mu faat aave.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 A saxa pana faat 5,000 maa tavaie pana xasa faat 5,000 e xuuse, ‘No tavaiau pana faat 5,000, Matalava, e naboxo ne fo fasavat a xasa 5,000. Kaalum! A faat xapiak siim nabeꞌ.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “E a paamua sina a xuuse, ‘A faisok roxo paaliu! Nano ve no sisiak roxo aava langai faroxo vulai. No fo faxatang faroxoi a maana mo modak nabeꞌ e voxo ne taa lisan tuunei a maana mo xaves xe siim xena faxatangaana. Laakmaan xe lana fenamo siak e faamamaas.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “E mui a sisiak pana faat 2,000 a laakmaan e xuuse, ‘No tavaiau pana faat 2,000, Matalava, e naboxo ne fo fasavat a xasa 2,000. Kaalum! A faat xapiak siim nabeꞌ.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “E a paamua sina a kuus, ‘A faisok roxo paaliu! Nano ve no sisiak roxo aava langai faroxo vulai. No fo faxatang faroxoi a maana mo modak e voxo ne taa lisan tuunei a maana mo xaves xe siim xena faxatangaana. Laakmaan xe lana fenamo siak e faamamaas.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “E mui a sisiak pana faat 1,000 a laakmaan e xuuse, ‘Matalava, ne texaas sena vilaana tateak siim; no siak a fanganan ti lana uma aava no pife xapise e no faxuvul a fanganan ti lana nobina aava no pife tapalan a kam lana.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 E voxo ne mataut sema e ne fe fun a faat siim lana vaaꞌul. A faat siim nabeꞌ ne taxa tawe.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “E a paamua a xuuse, ‘Nano ve no sisiak saat e no maragap. Nano, no texaas o ne siak a fanganan ti lana uma aava ne pife xapise, bo? E ne faxuvul a fanganan ti lana nobina aava ne pife tapalan a kam lana, bo?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Lavaxa, xenaso no pife fanei a faat siak lana lifu ina fawaanaana faat talo ne taa siak faꞌuli a faat siak xuvul pana saxano faat fulaa?
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 ‘Naboxo, siak a faat xasena e tavai a saxa aava toxan a faat 10,000 pana.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 A Piran i taa tavai nari aava ri toxan a mo pana xasano mo fulaa e voxo i taa toxan a maana mo a pesasoliu sena taasaxa xe sina saxa aava piau ta mo, a Piran i taa siak tapin a so ta mo modak aava nane toxane.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 E sena sisiak palau aanabeꞌ, tapine xe lamalei lana suk e pave i taa taangiis faagut e faxakengat a fana.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Layaan a Natuna Mataa a filimaan pana gutan e malang molava piis sina, xuvul pana mu angelo, i taa nai lana miridingan molava xuluna nai piranan sina.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 E a mu rabuna ti la mu bina xapiak ri taa faxuvul la nona. E nane xo i taa fepatoxan nari lana parabuna taragua malaan sena mataa ina faxatangaana mu sipsip a fepatoxan a mu sipsip xasena mu meme.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 I taa fawaan a mu rabuna fatak la nobina roxo la pamuaan e a xasanofuna la paxaiya.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “E mui a King aave i taa kuus xe siri mu rabuna la pamuaan sina, ‘Filimaan, nami aava na Tamaang a ferawai fararoxo semi. Filimaan, siak a maana roxoyan ina fatataganan sina aava nane faigotane xami paamuina yaan nane vesan a xavala.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Senaso nenia, ne lagai e mi tavaiau pana fanganan, ne maꞌiu e mi tavaiau pana raarum, ne saxa topen e mi kas a lifu simi xe siak,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 ne piau ta marapi e mi tavaiau pana marapi, ne giis e mi maa faxatangau, ne mataa vipis e mi maa xalumau.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “E a mu rabuna fatak ri taa suie, ‘Memai, laso ta yaan maam xalum nano no lagai e maam fafangan nano o no maꞌiu e maam tavai nano pana raarum?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 E laso ta yaan maam xalum nano no topen e maam kas a lifu simaam xe siim o no piau ta marapi e maam tavai nano pana marapi?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 E laso ta yaan maam xalum nano, no giis o no waan la lifu ina vipisan e maam fexalum nano?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “E a king aave i taa sui nari, ‘Tuuna, ne xuus nami, layaan mi xavang a saxa tiak o vasaak naapalaan nane pife matalava, mi taxa xavangau vaxa!’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “E mui i taa kuus xe siri la paxaiya, ‘Faapalau sega nami aava mi waan lapaana fatutulan sina Piran! Falet xe la bina ina fata i taxa raam vulai aava Piran a faigotane pa Setan e mu angelo sina!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Senaso nenia, ne lagai taasaxa mi pife tavaiau pana fanganan, ne maꞌiu e mi pife tavaiau pana raarum;
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 ne saxa topen e mi pife kas a lifu xe siak, ne piau ta marapi e mi pife tavaiau pana marapi, ne giis e ne waan la lifu ina vipisan taasaxa mi pife xalumau.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “E nari ri taa suie, ‘Memai, laso ta yaan maam xalum nano no lagai o maꞌiu, no saxa topen o piau ta marapi, no giis o no waan la lifu ina vipisan e maam pife xavang nano?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “E i taa sui nari, ‘Ne xuus tuunei nami, layaan mi bai xavang a saxa aava mataa palau mon, mi bai xavangau vaxa.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “E nari xo a Piran i taa feng tapin nari xe la bina ina fakasanaman aava piau ta taxapusan ina. Taasaxa mu rabuna fatak aava ri usi a vubuxanan sina Piran, ri taa siak a toyan vulai xe vulai.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.