Mateus 25

AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Na si taun ang vainagoan i metekuku ka asukang val sangauli na kavulik tanginang kita luk le kari keve alimang. Na kila pasal si an ruduai ani igenen osongon tanginang.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Mang palpalima kitapo vap tanio, na mang palpalima kitapo nas.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Keve tanio ke kita luk le kari keve alimang sikei parik kitapa luk rul i elaio le aniria.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Sikei keve kavulik nas ke kita aulo dong le na kari keve ese kuvul ve kari keve alimang ta rul i elaio.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Na osongon tanginang ke kalapo amomole na ria aongos kilapo buk rot na kila rodot.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Na tenei liuan vong mangsikei kala songosongo ta, ‘Longong, osongon tanginang sukana kalapo pakasang! Mime na tara me ruduai ia.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Au, keve kavulik tanginang aongos ang kila tapangun na kila itoiton kari keve alimang asi kari mang aro.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Au na keve tanio ke kila antok na keve kavulik nas ang ta, ‘A, mi alis ta kamem ring rul i elaio using a kamem keve alimang kilapo buk mat.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Na kila polpol iria ta, ‘Ka ago. Parik kapa angkoai rul i elaio animem na animi kapa. Mi pasal ane singiria kipo atos ta rul i elaio na mian samui ta kami akorong.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Sikei, taun kila pasal sian samui rul i elaio, osongon tanginang ang kala serei. Au na riria voiang kitapo usausa kila palak kuvul ve nia ane si matan angan i pagamau ang. Au na takaman kala akang.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Au e mung riria kapa kila kun serei pok na kimela antok ta, ‘Volava, ku tavas animem ta takaman!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Sikei kala polpol iria asukang ke, ‘Napo mengen atutuman imi ta parik luai napa nas imi.’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Asukang a mi aiveven, using parik mipa nas a taun vo inongos i taun.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Using kapo angkokoai val igenen kata usausa asi kana pasal avunga, na kala songo kana keve asosokai na kala alis iria ta maiten si aiveven ani kana togtogon.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Kala alis a ainoai i igenen ta palpalima na talanto. Mang anu, kala alis ia ta pongua, au na mang anu ta sikei. Kapo alis iritol angkokoai si karitol laulauan i abis. Au le na kala pasal.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Na igenen vopo luk ani palpalima na talanto ang kala pasal na kanla abis tatana na kala asereiai ani mang palpalima.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Na asukang kapa, igenen vopo kun luk ani pongua ang, kala kun asereiai ani mang pongua.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Sikei vanang a igenen vopo luk ani sikei ang kala pasal na kanla kep nei roe na kanla amunai ani kapkap ang si kana volava.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Kala taun vunga na karitol volava kala serei pok na kamela vilvil akorong karitol keve avibisan.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Na igenen vopo luk ani palpalima na talanto ang kala serei kuvul ve mang palpalima pok na kala antok, ‘Volava, kuta alis iau ta mamaiten asi aiveven ani palpalima na talanto. Arai, natala vil asereiai ani mang palpalima na talanto pok.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Na kana volava kala antok ia, ‘Kutala abis aro luai, kag asosokai ro! Kuta atutuman si rukun bil lik palau, na kana vang na atung ua asi kam aiveven ani keve bil miang. Au, kume na kume uruk kuvul ve kam volava.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Na igenen vo luk ani pongua na talanto ang kala kun serei na kala antok, ‘Volava, kuta alis iau ta mamaiten asi aiveven ani pongua na talanto. Arai, natala vil asereiai ani mang pongua na talanto.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Na kana volava kala antok ia, ‘Kala ro luai, kupo igenen abis aro. Kuta atutuman si rukun bil lik palau, na kana vang na atung ua si kam aiveven ani keve bil miang. Au kume na kume uruk kuvul ve kam volava.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Au na igenen vopo luk ani sikei a talanto ang kala serei na kala antok, ‘Volava, natapo nas ta kupo igenen kitmat luai, using kupo paspasuk si ring ang numai parik kutapa sukal singina na kupo lukluk akuvul si ring ang numai parik kutapa sapungai ani ri katui singina.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Asukang a natapo leng anim na nala pasal na nala amunai ani kam talanto nei roe. Au, arai akorong pok ani kam bil.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Na kana volava kala antok ia asukang ke, ‘Kupo asosokai rikek luai akorong na kupo marangan luai. Kutapo malangas ta nau napo paspasuk si ring ang nau parik natapa sukal singina na napo lukluk akuvul si ring ang nau parik natapa sapungai ani ri katui singina, ingko?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Using a sa parik kutapa asinong kag kapkap si ring ang kipo apolok kapkap singina, ani man name lapo papok nalapo luk akuvul ia ve mang keve kapkap ila apolokai?
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Kana mi luk pakang ia ta talanto ke na mi alis ia si vopo atogon ani sangauli na talanto ang.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Using man a si kapo atogon, ki ngaupap ia asi kana duk luai. Na man a si kapo atogon men lik, io, men lik ang kapo atogon ia, ki luk suai vang ania.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Mi asuai ani asosokai rikek ke ane komo ane si ring vong itum ang, voiang kapo atogon tangis na ngut ngisa singina.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Si taun a igenen i pukun ka serei ve urmaus ina na kana keve angelo aongos, ka sinong kuli kana sinsinongan miminaungan.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Keve matmatan vap aongos kime tu akuvul aongos e matana. Au na kan pagal ri vap ane si pongua na kuvkuvulan asukang val katakai i aiveven sipsip kapo pagal ri sipsip pelek na ri me.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Le na kala atung a ri sipsip ane si kana palso na ri me ane si kana palkais.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Au na tulava kala antok iria kipo ago si palso ina ta, ‘Mi me, nami na mamai katala atautauia imi, mime na mime luk a vainagoan ke voiang katala usausa ia animi si taun i asisinong ani kuli rina.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Using natapo buk angan, na mila ali pok iau asi kag angan. Na natapo buk inum na mila alis laman anig. Natapo igenen sokoung na mila songo alak iau.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Natapo varas na mila akavat iau. Natapo malepen na mila aiveven iau. Natapo ago nei vilvil akui na mimepo serei sime arai anig.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Au na keve vap korong ang kila sui ia ta, ‘Au Volava, angisan vanang namemta arai anim sipo buk angan na namemla lis pok ua, vo kutapo buk inum na namemla alis laman anim?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Na angisan kapa namemta arai anim si sokoung na namemla songo alak ua na kutapo varas na namemla akavat ua?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Na angisan kapa namemta arai anim sipo malepen na kutapo ago nei vilvil akui na namemla pasal sian arai anim?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Na tulava kala polpol iria asukang ke, ‘Napo mengen atutuman imi ta saka keve bil an mitapo abis ia si saka igenen mailik an voiang kapo tasig, nang mitapo abis ia singig.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Au na kala antok a vap ang e palkais ina ta, ‘Mi pasal suai anig, nami ang milapo atogon amiming ane nei kut po ni asikei voiang kitala usausa ia ani vo petau kuvul ve kana keve angelo.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Using natapo buk angan na parik mipa lis pok anig, na natapo buk inum na parik mipa lis laman anig. Natapo sokoung na parik mipa songo alak iau.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Natapo varas na parik mipa akavat iau. Natapo malepen na napo ago nei vilvil akui na parik mipa aiveven iau.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Na kila kun sui ania ta, ‘Au Volava, angisan vanang namemta arai anim sipo buk angan na buk inum na sosokoung na sipo varas na sipo malepen na sipo ago nei akangbat na parik namempa pakangai anim?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Na kala antok iria, ‘Napo mengen atutuman imi ta saka keve bil an parik mitapa abis ia si saka igenen mailik an, nang mitapo tav abis ania singig.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Au na kila pasal ane si kui asikei. Sikei ri vap korong kila pasal ane si to asikei.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.