Mateus 25

AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs BKJ

Sair da comparação
1 Na si taun ang vainagoan i metekuku ka asukang val sangauli na kavulik tanginang kita luk le kari keve alimang. Na kila pasal si an ruduai ani igenen osongon tanginang.
1 Então o reino do céu será semelhante a dez virgens que, tomando os seus lampiões, saíram ao encontro do noivo.
2 Mang palpalima kitapo vap tanio, na mang palpalima kitapo nas.
2 E cinco delas eram prudentes, e cinco eram insensatas.
3 Keve tanio ke kita luk le kari keve alimang sikei parik kitapa luk rul i elaio le aniria.
3 As que eram insensatas, tomando os seus lampiões, não levaram azeite consigo.
4 Sikei keve kavulik nas ke kita aulo dong le na kari keve ese kuvul ve kari keve alimang ta rul i elaio.
4 Mas as prudentes levaram azeite em suas vasilhas, com os seus lampiões.
5 Na osongon tanginang ke kalapo amomole na ria aongos kilapo buk rot na kila rodot.
5 E, tardando o noivo, todas elas cochilaram, e dormiram.
6 Na tenei liuan vong mangsikei kala songosongo ta, ‘Longong, osongon tanginang sukana kalapo pakasang! Mime na tara me ruduai ia.’
6 E à meia-noite houve um grito: Eis que o noivo vem; saí-lhe ao encontro.
7 Au, keve kavulik tanginang aongos ang kila tapangun na kila itoiton kari keve alimang asi kari mang aro.
7 Então todas aquelas virgens se levantaram, e prepararam os seus lampiões.
8 Au na keve tanio ke kila antok na keve kavulik nas ang ta, ‘A, mi alis ta kamem ring rul i elaio using a kamem keve alimang kilapo buk mat.’
8 E as insensatas disseram às prudentes: Dai-nos do vosso azeite, porque os nossos lampiões estão se apagando.
9 Na kila polpol iria ta, ‘Ka ago. Parik kapa angkoai rul i elaio animem na animi kapa. Mi pasal ane singiria kipo atos ta rul i elaio na mian samui ta kami akorong.’
9 Mas as prudentes responderam, dizendo: Não, para que não falte a nós e a vós; mas ide antes aos que o vendem, e comprai-o para vós.
10 Sikei, taun kila pasal sian samui rul i elaio, osongon tanginang ang kala serei. Au na riria voiang kitapo usausa kila palak kuvul ve nia ane si matan angan i pagamau ang. Au na takaman kala akang.
10 E, tendo elas ido comprá-lo, chegou o noivo; e as que estavam preparadas entraram com ele para as bodas, e a porta foi fechada.
11 Au e mung riria kapa kila kun serei pok na kimela antok ta, ‘Volava, ku tavas animem ta takaman!’
11 Depois chegaram também as outras virgens, dizendo: Senhor, Senhor, abre para nós.
12 Sikei kala polpol iria asukang ke, ‘Napo mengen atutuman imi ta parik luai napa nas imi.’
12 Mas ele, respondendo, disse: Em verdade vos digo, eu não vos conheço.
13 Asukang a mi aiveven, using parik mipa nas a taun vo inongos i taun.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis o dia nem a hora em que o Filho do homem há de vir.
14 Using kapo angkokoai val igenen kata usausa asi kana pasal avunga, na kala songo kana keve asosokai na kala alis iria ta maiten si aiveven ani kana togtogon.
14 Porque o reino do céu é como um homem que, ao viajar para uma terra distante, chamou os seus próprios servos, e entregou-lhes os seus bens.
15 Kala alis a ainoai i igenen ta palpalima na talanto. Mang anu, kala alis ia ta pongua, au na mang anu ta sikei. Kapo alis iritol angkokoai si karitol laulauan i abis. Au le na kala pasal.
15 E a um deu cinco talentos, e a outro dois, e a outro um; a cada homem segundo as suas habilidades; em seguida, foi viajar.
16 Na igenen vopo luk ani palpalima na talanto ang kala pasal na kanla abis tatana na kala asereiai ani mang palpalima.
16 Então o que recebera cinco talentos foi e negociou com eles, e fez outros cinco talentos.
17 Na asukang kapa, igenen vopo kun luk ani pongua ang, kala kun asereiai ani mang pongua.
17 E da mesma forma, o que recebera dois, ele também ganhou outros dois.
18 Sikei vanang a igenen vopo luk ani sikei ang kala pasal na kanla kep nei roe na kanla amunai ani kapkap ang si kana volava.
18 Mas o que recebera um, foi e cavou na terra, e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 Kala taun vunga na karitol volava kala serei pok na kamela vilvil akorong karitol keve avibisan.
19 Depois de muito tempo veio o senhor daqueles servos, e fez contas com eles.
20 Na igenen vopo luk ani palpalima na talanto ang kala serei kuvul ve mang palpalima pok na kala antok, ‘Volava, kuta alis iau ta mamaiten asi aiveven ani palpalima na talanto. Arai, natala vil asereiai ani mang palpalima na talanto pok.’
20 Então, chegando o que recebera cinco talentos, trouxe-lhe outros cinco talentos, dizendo: Senhor, tu me entregaste cinco talentos; eis aqui cinco talentos a mais que eu ganhei.
21 Na kana volava kala antok ia, ‘Kutala abis aro luai, kag asosokai ro! Kuta atutuman si rukun bil lik palau, na kana vang na atung ua asi kam aiveven ani keve bil miang. Au, kume na kume uruk kuvul ve kam volava.’
21 Disse-lhe o seu senhor: Muito bem, servo bom e fiel; foste fiel sobre poucas coisas, eu te farei governante sobre muitas coisas; entra na alegria do teu senhor.
22 Na igenen vo luk ani pongua na talanto ang kala kun serei na kala antok, ‘Volava, kuta alis iau ta mamaiten asi aiveven ani pongua na talanto. Arai, natala vil asereiai ani mang pongua na talanto.’
22 E, chegando também o que tinha recebido dois talentos, disse: Senhor, entregaste-me dois talentos; eis que eu ganhei outros dois talentos além desses.
23 Na kana volava kala antok ia, ‘Kala ro luai, kupo igenen abis aro. Kuta atutuman si rukun bil lik palau, na kana vang na atung ua si kam aiveven ani keve bil miang. Au kume na kume uruk kuvul ve kam volava.’
23 Disse-lhe o seu senhor: Muito bem, servo bom e fiel; foste fiel sobre poucas coisas, eu te farei governante sobre muitas coisas; entra na alegria do teu senhor.
24 Au na igenen vopo luk ani sikei a talanto ang kala serei na kala antok, ‘Volava, natapo nas ta kupo igenen kitmat luai, using kupo paspasuk si ring ang numai parik kutapa sukal singina na kupo lukluk akuvul si ring ang numai parik kutapa sapungai ani ri katui singina.
24 Então, chegando o que recebera um talento, disse: Senhor, eu soube, que és um homem duro, que colhes onde não semeaste, e ajuntas onde não espalhaste.
25 Asukang a natapo leng anim na nala pasal na nala amunai ani kam talanto nei roe. Au, arai akorong pok ani kam bil.’
25 E receoso, eu fui e escondi na terra o teu talento; eis que aqui está o que é teu.
26 Na kana volava kala antok ia asukang ke, ‘Kupo asosokai rikek luai akorong na kupo marangan luai. Kutapo malangas ta nau napo paspasuk si ring ang nau parik natapa sukal singina na napo lukluk akuvul si ring ang nau parik natapa sapungai ani ri katui singina, ingko?
26 Respondendo o seu senhor, disse-lhe: Servo perverso e preguiçoso, tu sabias que eu colho onde não semeei, e ajunto onde eu não espalhei.
27 Using a sa parik kutapa asinong kag kapkap si ring ang kipo apolok kapkap singina, ani man name lapo papok nalapo luk akuvul ia ve mang keve kapkap ila apolokai?
27 Tu deverias portanto ter dado o meu dinheiro aos cambistas, e então, na minha vinda, teria recebido o meu com os juros.
28 Kana mi luk pakang ia ta talanto ke na mi alis ia si vopo atogon ani sangauli na talanto ang.
28 Tomai, portanto o talento dele, e dai-o ao que tem os dez talentos.
29 Using man a si kapo atogon, ki ngaupap ia asi kana duk luai. Na man a si kapo atogon men lik, io, men lik ang kapo atogon ia, ki luk suai vang ania.
29 Porque a cada um que tiver será dado, e terá em abundância; mas ao que não tiver, será tomado até o que ele tem.
30 Mi asuai ani asosokai rikek ke ane komo ane si ring vong itum ang, voiang kapo atogon tangis na ngut ngisa singina.’
30 E lançai o servo inútil nas trevas exteriores; ali haverá pranto e ranger de dentes.
31 Si taun a igenen i pukun ka serei ve urmaus ina na kana keve angelo aongos, ka sinong kuli kana sinsinongan miminaungan.
31 Quando o Filho do homem vier em sua glória, e todos os santos anjos com ele, então ele se assentará no trono da sua glória.
32 Keve matmatan vap aongos kime tu akuvul aongos e matana. Au na kan pagal ri vap ane si pongua na kuvkuvulan asukang val katakai i aiveven sipsip kapo pagal ri sipsip pelek na ri me.
32 E diante dele serão reunidas todas as nações; e ele separará umas das outras, como o pastor separa suas ovelhas dos bodes.
33 Le na kala atung a ri sipsip ane si kana palso na ri me ane si kana palkais.
33 E ele colocará as ovelhas à sua mão direita, mas os bodes à esquerda.
34 Au na tulava kala antok iria kipo ago si palso ina ta, ‘Mi me, nami na mamai katala atautauia imi, mime na mime luk a vainagoan ke voiang katala usausa ia animi si taun i asisinong ani kuli rina.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua mão direita: Vinde, benditos de meu Pai, herdai o reino que vos está preparado desde a fundação do mundo.
35 Using natapo buk angan, na mila ali pok iau asi kag angan. Na natapo buk inum na mila alis laman anig. Natapo igenen sokoung na mila songo alak iau.
35 Porque eu tive fome, e deste-me de comer; eu tive sede, e deste-me de beber; eu era um estrangeiro, e me acolhestes;
36 Natapo varas na mila akavat iau. Natapo malepen na mila aiveven iau. Natapo ago nei vilvil akui na mimepo serei sime arai anig.’
36 despido, e me vestistes; eu estava enfermo e me visitastes; eu estive preso, e fostes até mim.
37 Au na keve vap korong ang kila sui ia ta, ‘Au Volava, angisan vanang namemta arai anim sipo buk angan na namemla lis pok ua, vo kutapo buk inum na namemla alis laman anim?
37 Então os justos lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome, e te alimentamos? Ou com sede, e te demos de beber?
38 Na angisan kapa namemta arai anim si sokoung na namemla songo alak ua na kutapo varas na namemla akavat ua?
38 E quando nós te vimos estrangeiro, e te acolhemos? Ou despido, e te vestimos?
39 Na angisan kapa namemta arai anim sipo malepen na kutapo ago nei vilvil akui na namemla pasal sian arai anim?’
39 E quando te vimos enfermo ou na prisão, e fomos visitar-te?
40 Na tulava kala polpol iria asukang ke, ‘Napo mengen atutuman imi ta saka keve bil an mitapo abis ia si saka igenen mailik an voiang kapo tasig, nang mitapo abis ia singig.’
40 E, respondendo o Rei, lhes dirá: Na verdade eu vos digo que quando o fizestes ao menor destes meus irmãos, a mim o fizestes.
41 Au na kala antok a vap ang e palkais ina ta, ‘Mi pasal suai anig, nami ang milapo atogon amiming ane nei kut po ni asikei voiang kitala usausa ia ani vo petau kuvul ve kana keve angelo.
41 Então dirá também aos que estiverem à sua esquerda: Apartai-vos de mim, malditos, para dentro do fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos.
42 Using natapo buk angan na parik mipa lis pok anig, na natapo buk inum na parik mipa lis laman anig. Natapo sokoung na parik mipa songo alak iau.
42 Porque eu tive fome, e não me destes de comer; eu tive sede, e não me destes de beber;
43 Natapo varas na parik mipa akavat iau. Natapo malepen na napo ago nei vilvil akui na parik mipa aiveven iau.’
43 eu era um estrangeiro, e não me acolhestes; despido, e não me vestistes; enfermo e na prisão, e não me visitastes.
44 Na kila kun sui ania ta, ‘Au Volava, angisan vanang namemta arai anim sipo buk angan na buk inum na sosokoung na sipo varas na sipo malepen na sipo ago nei akangbat na parik namempa pakangai anim?’
44 Então eles também lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome, ou com sede, ou um estrangeiro, ou despido, ou enfermo ou na prisão, e não te servimos?
45 Na kala antok iria, ‘Napo mengen atutuman imi ta saka keve bil an parik mitapa abis ia si saka igenen mailik an, nang mitapo tav abis ania singig.’
45 Então ele lhes responderá, dizendo: Na verdade eu vos digo que quando não fizestes ao menor destes, não o fizeste a mim.
46 Au na kila pasal ane si kui asikei. Sikei ri vap korong kila pasal ane si to asikei.”
46 E irão estes para o castigo eterno; mas os justos para a vida eterna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.