Mateus 9

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesuꞌa sipifiꞌmo haino maiteno aino atagi neno agaiꞌa taoniꞌalagamo uno avaꞌyi huꞌniye.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Mago vayaꞌmogi kanage kanaga osuno yakaikonaꞌaleꞌmo havaeno neꞌmaiya vekamo avaleliꞌeꞌa Yesu haopaleꞌmo ateꞌnae. Yesuꞌa agaiꞌaeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnaya kavaꞌapimo apaketenoꞌaeꞌmo kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekaeꞌmo ha painoꞌaeꞌmo, mafaꞌneꞌnimogae, huno, hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnovanagi koli osuka kaipamoꞌmo falu hino, huno ha paiꞌniye.
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogimo, Ani vekamoꞌa Gotifeꞌmo huno faipa huno neꞌate, huꞌa apaipafi apakesamo afiꞌnae.
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Yesuꞌa apakesamo afiꞌnaya apakesamo apaketenoꞌaeꞌmo, na kava higetapaeꞌmo hosu lapaipa lapakesa neꞌafiye.
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Nagaemo huꞌnaeꞌmo, hosu kavakamo aliꞌna ataleꞌnove, huꞌna huꞌnovanageꞌna hemenimo he tika umenitata huvo, huꞌna hisuvana haiya gemoꞌmo lokiyaꞌamo ohaneꞌniye.
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Vemo mafaꞌnemoꞌa hosu kavaꞌapimo alino atalesiya himamuꞌamo alino lapave ligiye, huno hapa paiteno kanage kanaga osuno neꞌmaiya vekaeꞌmo, he tika yakaikonakamo aliteka nokalegamo uvo, huno ha paiꞌnigeno
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 he tino noꞌalegamo uꞌniye.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Asole vayaꞌmogimo ani kavaꞌmo ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa hapau aiteꞌa Gotiꞌa ani agufa himamuꞌamo vayaꞌmo alino neꞌapamiyaꞌmofeꞌmo agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateꞌnae.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Yesuꞌa ani haopalegatiꞌmo ataleno uno ageyana takesi moni neꞌaliya vekamo agiꞌamo Matiyuꞌa takesi monimo neꞌaliya nopiꞌmo fai maiꞌnigeno ageꞌniye. Agetenoꞌaeꞌmo, ataleka eka nakame huvo, huno ha paiꞌnigeno ataleno eno akame huno uꞌniye.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Yesuꞌa haino Matiyu nopiꞌmo fai maiꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayane, huꞌa nehaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo eꞌa agaeꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌa neꞌyaꞌmo neꞌnae.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Falasi mono vayaꞌmogi apaketeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, Na kava higeno tisa vekatapimoꞌa takesi moni neꞌaliya vayaꞌe hosu vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌne, huꞌa ge huꞌa apafi geꞌnae.
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, lota vayaꞌmogimo kaita ohapauꞌniya vayaꞌaitegamo uꞌa aliꞌyaꞌmo noꞌalifa kaita hapauꞌniya vayaꞌaitekeꞌmo uꞌa aliꞌyaꞌmo neꞌaliye.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Goti mukufi gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, Afumo heꞌa ofalini namisayafeꞌmo oꞌnahauꞌniyaꞌmonanafa hapau huꞌa apatesayafekeꞌmo nahauꞌniye, huno avoꞌmo kae maleꞌniya gemo aepaꞌamo afisayafeꞌmo utapa kahauya hutapa ageyo. Nagaemo fatago vayaꞌaifekeꞌmo keya aeꞌna ge hisuvafeꞌmo oꞌmeꞌnofa hosu vayaꞌaifeꞌmo keya aeꞌna ge hisugeꞌa eꞌa apaipamo aliꞌa afe lesayafekeꞌmo eꞌnove, huno hapa paiꞌniye.
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Ani afinaꞌmo Yoni geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi eꞌa huꞌapaeꞌmo, lagaeꞌe Falasi mono vayaꞌeꞌmo muki afinaꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneta mo nesunaꞌmonanafa na kava higeꞌa gekamo neꞌafiya vayaꞌmogi neꞌyaꞌmo mo nosiye, huꞌa ge huꞌa afi geꞌnae.
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Yesuꞌa hapa painoꞌaeꞌmo, saufa aꞌmo aliꞌniya vekaꞌe ao vayaꞌaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo yulagefa noꞌaiyaꞌmonanafa henagaꞌamo mago vayaꞌmogimo aꞌmo aliꞌniya vekamo apakaetegatiꞌmo avaleliꞌa visageꞌapaeꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mo sigae.
15 Jesus respondeu:
16 Atafa lavolavomo apake neꞌaigeꞌapaeꞌmo saufa lavolavomo sese osuꞌnaya lavolavoletiꞌmo lagauꞌa nofakaniye. Saufa lavolavoletiꞌmo lagauꞌa fakaniteꞌa sese nehisagenoꞌaeꞌmo atupaꞌamoꞌmo aino vayu husigeno atalagauno alino avala aigiye.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Ani kava huꞌa vayaꞌmogi saufa nofi alagafati aniꞌmo aliꞌa afu agufa keꞌmo atafa heꞌniya kepiꞌmo nolakiye. Aliꞌa lakisayana atafa keꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo aeno apalo atino aniꞌmo asagauno aisigeno keꞌamo hosugiye. Saufa afu agufa kepiꞌmo saufa aniꞌmo aliꞌa lakisagenoꞌaeꞌmo saufa aniꞌmoꞌa saufa kepiꞌmo alagepa huno hanegaiye, huno hapa paiꞌniye.
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Ani gemo hapa nepaigenoꞌaeꞌmo Yu monoteꞌmo neꞌyagaiya vekamoꞌmo eno aiyafiꞌmo ape huno aleꞌya faino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, aꞌmafaꞌneꞌnimo hemenimo ago faliꞌnigeꞌna neꞌogi uka agufaleꞌmo kayaꞌmo malegeno he tino, huno ha paiꞌnigeno
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Yesuꞌa he tino uꞌnigeꞌa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa uꞌnae.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Neꞌvagenoꞌaeꞌmo mago a kanomo tuolofuꞌa kafuga aiguꞌyaꞌmo hauge hauge huno maiꞌniya a kanomoꞌmo Yesu akamelegatiꞌmo eno yatala kukenamo atupaleꞌmo ayatetiꞌmo ame aliꞌniye.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Agaemo, kukenaꞌalekeꞌmo ame alisugenoꞌaekeꞌmo aiguꞌyaꞌnimo hano hugiye, huno aipafiꞌmo agesamo afiꞌniye.
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Yesuꞌa aino afe leno agetenoꞌaeꞌmo, Aꞌmafaꞌneꞌnimogae, huno, kagesamo afika fatago nehana kavakamoꞌmo alino hano huno kateꞌniyanagi koli osuka afaꞌa maiyo, huno ha nepaigenoꞌaeꞌmo aiguꞌyaꞌamo malage huno hano huꞌniye.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Yesuꞌa uno yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo faleno haino apakeyana feliopa kepatiꞌmo nehaya agufa apake aige asole vayaꞌmogimo kagegage huge huꞌa maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo,
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Ataletapa kumatega utapa lamiyo. Mani aꞌmafaꞌnemo ofaliꞌnifa afaꞌa au kaleno maiꞌniye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo huꞌa faipa huꞌa ateteꞌa kigi huꞌa ateꞌnae.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Muki vayaꞌamo he tiꞌa kumatega lamiꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa ani aꞌmafaꞌnemo maleꞌnaya nopiꞌmo haino ayateꞌmo alino he tino ateꞌniye.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Ani kavaꞌmo huꞌniya ava gemo muki haopalegamo aino atagu faeno uneno huꞌniye.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Yesuꞌa ani haopalegatiꞌmo ataleno neꞌvigeꞌanaeꞌmo lole vekalaꞌmo anaulagamo ali huꞌniya vekalaꞌmo akame huꞌana neꞌuꞌanaeꞌmo, Nevini aginagomo, huꞌana, Kahau huka laꞌato, huꞌana hume hume eꞌnaꞌae.
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Yesuꞌa nopiꞌmo faleno haino maiꞌnigeꞌana eꞌana maiꞌnaꞌageno hana painoꞌaeꞌmo nagaemo lanaulagamo afaꞌa aliꞌna ayakegauve, hutana lanakesa afitana fatago nehaꞌafiye, huno anafi geꞌnigeꞌanaeꞌmo, He, Ala kava nene, huꞌana huꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 anaulagaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo, Ani kavafeꞌmo lanakesa afitana fatago huꞌnaꞌaꞌmofeꞌmo mani kavaꞌmo lanakaeteꞌmo afole aigiye, huno hana paiꞌnigeno anaulagalaꞌmo ayakeꞌnigeꞌana ageꞌana ayakeꞌnaꞌae.
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Yesuꞌa lokiya gemo hana painoꞌaeꞌmo, mago vayaꞌaifeꞌmo hapa opaiꞌao, huno hana paiꞌniyaꞌmonanafa
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 uꞌana ava gemo aeꞌana hakalo huꞌana hapa paiꞌnaꞌageno muki mani haopalegamo aino atagu faeno uneno huꞌniye.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Lole vekalaꞌmo ataleꞌana neꞌvaꞌageꞌapaeꞌmo mago vayaꞌmogi hosu aune neꞌmo aipafiꞌmo maiꞌnigeno age oꞌaino neꞌmaiya vekamo Yesutegamo avaleliꞌeꞌa ateꞌnae.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Yesuꞌa hosu aune neꞌmo alino hafaino ataleꞌnigenoꞌaeꞌmo age oꞌaino neꞌmaiya vekamoꞌa aepa faino age aiꞌnigeꞌapaeꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogi ageteꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, Hogoteno Isaleli kotegamo ani agufa kavaꞌmo afole oꞌaiꞌniye, huꞌa huꞌnae.
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Huꞌnayaꞌmonanafa Falasi mono vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, hosu apaune vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo himamuꞌaletiꞌmo hosu apaune vayaꞌmo alino hapafaino neꞌatale, huꞌa huꞌnae.
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yesuꞌa alopa taonifiꞌe aise taonifiꞌeꞌmo uneno huno Yu vayaꞌai mono nopiꞌe mono nopiꞌeꞌmo alino apaya malege Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavafeꞌmo alagepa faigoko gemo aeno hakalo huno hapa paige muki alu kaita alu kaitaꞌmo hapauꞌniya vayaꞌmo alino hapageno apatege huno uneno huno maiꞌniye.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Agaemo asole vayaꞌmo apaketenoꞌaeꞌmo aipafiꞌmo hau huno apateꞌniye. Sipisipileꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo ago apataleno uꞌnigeꞌa sipisipi afumo atagu faeꞌa uꞌeꞌa huꞌa maiꞌnayana hapa maesiya vekamo oꞌmaiꞌnigeꞌa maiꞌnaya kava huꞌa asole vayaꞌmo maiꞌnageno apaketenoꞌaeꞌmo hau huno apateꞌniye.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Inagi geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo, hoyafiꞌmo lusi neꞌyaꞌmo afu leꞌniyaꞌmonanafa alisaya vayaꞌmo aiseꞌamo maiꞌnae.
37 Então disse aos discípulos:
38 Ago afu leꞌniyaꞌmofeꞌmo hoya aepa vekaeꞌmo nunumu higenoꞌao hoyaꞌafatiꞌmo neꞌyaꞌmo alisaya vayaꞌmo alino apatesigeꞌa ugae, huno hapa paiꞌniye.
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.