Romanos 1
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 A̱me Pol, Yesu Kelesuha̱ dabai degedi o. Godiha̱ge a̱me ta̱-bolofe̱i̱-mala̱-siadi-o degema, e̱ ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱ tobo͡u yedema makai kaha̱ degemo͡u, a̱ kuhe tobolo͡u.
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 Ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱me Godiha̱ afu e̱ habage-degele-duguo-tobo͡u di-o kedia̱moko͡u ko͡u tobo͡u mo͡u dulomo͡u, Godiha̱ kuguoko͡u nala̱ga i dala kuhe̱.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 Ta̱ uwo bolofe̱i̱, o kedia̱ nala̱ga i ke̱me Godiha̱ Dihi e̱ degele kaha̱ ta̱. E̱ hagua, o degemo͡u, hiye o Devitha̱ hu̱ti kele tofou.
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 Godiha̱ e̱ widaimiko͡u hagua̱gi kelegebe, Duo Bolofe̱i̱ha̱ge dimoko͡u be e̱me Godiha̱ Dihi nele̱doyodemo͡u hegi. E̱me di Hiye O Yesu Kelesu.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 E̱ ke̱ degei kaha̱no͡u Godiha̱ ei habaguguemo͡u, e̱ hu̱ya ke̱no͡u eimoko͡u ta̱-bolofe̱i̱-mala̱-suluguadi dabai ko͟͡u kuhe ne̱i̱, sa sa o sasa̱i̱ olo͡u fe̱i̱ kedia̱ e̱moko͡u damale̱yodema, e̱ ta̱ ke̱no͡u dulo sesele imabadomo͡u.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 Ni̱ne e̱ soso͡u yeno͡u dalagua. Yobe, Godiha̱ ni̱me Yesu Kelesuko͡u haguamabeede tobo͡u mo͡u, ni̱ dulo i kaha̱ degemo͡u.
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 Sa Rom o dia̱ma, Godiha̱ge ni̱moko͡u solo͡u do degemo͡u, ni̱ e̱moko͡u haguamabeede tobou. Ni̱me e̱ soso͡u do. Di Aye Godibo͡u, di Hiye O Yesu Kelesubo͡u dilie ni̱moko͡u habagugueiba, ni̱me bologua̱do dalamabadomo͡u.
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 Yomogoube, a̱ ni̱moko͡u ko͡u gue tobo͡u lamo͡u. Sa sa olo͡u fe̱i̱ o sasa̱i̱ kedia̱ge ni̱ nele̱do dege damale̱yodema dalagua ke̱ tobolo͡u idi kaha̱, a̱ Yesu Kelesuha̱ hu̱ya ke̱ ma̱ Godiko͡u bolofe̱i̱yode tobolo͡u dala.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 A̱ Godiha̱ dabai nele̱do dege degedibe, e̱ Dihiha̱ degei kaha̱ ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱ hehegiedi. A̱ e̱ ni̱ dogo͡u guyedema diho̱ baga̱ tobo͡u di ke̱me yo͟͡u ko͡u tewe.
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 Godi yo͟͡u tagaiyano͡u a̱moko͡u a hegiba, a̱ ni̱moko͡u totodo ileyodema diho̱ baga̱ tobo͡u di.
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 A̱me ni̱ dugulo saga̱i̱ degeli. A̱ Duo Bolofe̱i̱ha̱ nele̱ daga daga ke̱ ni̱moko͡u solo͡u do ne̱i̱ba, ni̱ nele̱do dege dalaguamabadomo͡u.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 Ma̱ fima̱i̱be ko͡u gue, ni̱ damale̱yodei kaha̱ a̱ dede̱i̱ sagiba, ma̱ damale̱yodei kaha̱ ni̱ dede̱i̱ sasagieiba dema, di olo͡u fe̱i̱ nele̱ dege dalaguale ke̱ tagali.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Mogo dia̱ma, a̱ ni̱moko͡u ile ko͡u fima̱di ke̱ tawama. Ile ke̱ hiyedo fima̱diye, ke̱no͡u si a̱ ili mei. A̱ sa sa obiyei kedia̱me dogo͡u gue sumo͡u, ilo kedia̱me ko͡u damale̱yodema dalagua. A̱ o sasa̱i̱ ni̱ dalagua duo kile kedia̱ne Kelesuko͡u damale̱yodemabadomo͡u dogo͡u gu ilamo͡u degediye, ke̱no͡u si hagi̱ye fele̱gamo͡u a̱ akogoguemo͡u hagulugi, ifine kuhe̱.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Godiha̱ dabai ko͟͡u a̱moko͡u ne̱i̱be, sa Grik obo͡u, sa sa ilo obo͡u, haba tewe obo͡u, tewe mei obo͡u olo͡u fe̱i̱ kedia̱ dogo͡u guyadomo͡u kuhe ne̱i̱.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Kegei kaha̱ degemo͡u, a̱ sa Rom o sasa̱i̱ ni̱moko͡u ne ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱ tobolo͡u saga̱i̱ degeli.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 A̱ ta̱ uwo bolofe̱i̱ ke̱ hehegilebe ta gue̱ degediyo mei, Godiha̱ dede̱i̱be ta̱ uwo bolofe̱i̱ koko͡u ko͡u dala kaha̱ degemo͡u. Dede̱i̱ ke̱me damale̱yodei o sasa̱i̱ mamolo͟͡u dede̱i̱. Mamolo͟͡ube, Juda o kedia̱buko͡u mamala̱ba, haba sa sa o sasa̱i̱ kedia̱ kuhe mamolo͟͡u.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Ta̱ uwo bolofe̱i̱ koko͡u gebe, Godiha̱ dibe do̱u̱do o sasa̱i̱ degele ile kaha̱ midiho̱ ke̱ hegili kuhe̱. Di damale̱yodele iba, e̱ dibe do̱u̱do o sasa̱i̱yode tobolo͡u. Damale̱do, Kelesuko͡u damale̱yodei kaha̱no͡u si di Godiha̱ dihi̱le koko͡u do̱u̱do o sasa̱i̱ degele. Ke̱me Godiha̱ kuguoko͡u be ko͡u gue nala̱i̱ dala,
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 Godibe hebeniko͡u duwoli, e̱ gofo͟͡ube omoko͡u tama̱ degeli kuhe̱. O sasa̱i̱ e̱ tobeko͡u mugulo ili kedia̱moko͡u be Godiha̱ hebe kasaga̱i̱ ke̱ nele̱yodei, dia̱ midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u ga idi kaha̱ dowoye. Die midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u idi kaha̱ge damale̱do ta̱ ke̱me huyafe̱i̱ degeli.
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 O kedia̱ge midiho̱ olo͡u fe̱i̱, Godiha̱ milo͡u gadibe ko͡u tewe. Godi yo͟͡u dia̱moko͡u ko͡u hehegile hobogou. Ke̱no͡u si dia̱ midiho̱ kasaga̱i̱ kegeno͡u milo͡u ga imo͡u, Godiha̱ hebe kasaga̱i̱ ke̱ nele̱yodei.
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Godiha̱ sa sibige̱ ko͟͡u milo͡u mamo͡u, bima̱i̱ olo͡u fe̱i̱ e̱ milo͡u gai ke̱me o sasa̱i̱ye dugumo͡u haguabe demo͡u, di ifine dugulo ili kuhe̱. Kegeimo͡u, di Godiha̱ midiho̱ di dugulo saga̱i̱ mei ke̱bo͡u, e̱ nele̱ hiyedo, yo͟͡u kegeno͡u dalale ke̱bo͡u, haba e̱me Godidadene di sasale tawale ile saga̱i̱. Kegei kaha̱ degemo͡u, midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u ga idi o kedia̱ge Godibe ta dala meiyode tobolo͡u ile saga̱i̱ mei.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 Dia̱ Godi ko͡u teweye, ke̱no͡u si e̱me damale̱do Godiyode tawale idiyo mei. E̱ hu̱ hebele fogulo idiyo mei, e̱moko͡u bolofe̱i̱yodele idiyo mei. Die fi̱be toto͡u degele i, sibige̱ ta tewe mei, die duledube hulia̱ degei dalagua.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 Dia̱ dio͟͡usie hiye degemo͡u, eibe tewe oyodele idiye, ke̱no͡u si dia̱me toto͡u degele ino͡u.
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 Dia̱ Godi, yo͟͡u kegeno͡u dalale kaha̱ hoho̱ ke̱ tobeko͡u muguomo͡u be, e̱ hu̱ hebele fogulo idiyo mei. Ogo͡u gai godi milo͡u gamamo͡u, o tofigiedi saga̱i̱ ke̱bo͡u, sio saga̱i̱ ke̱bo͡u, wai saga̱i̱ ke̱bo͡u, beibo͡u sabibo͡u saga̱i̱ ke̱bo͡u kegele i koko͡u no͡u damale̱yodema, bima̱i̱ kegele i kaha̱ hu̱no͡u hebele fogulo idi.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 O sasa̱i̱ kedia̱ Godi tobeko͡u mugulo imo͡u, Godiha̱ dia̱ to͡u fogo͡u mo͡u, dio͟͡u die fima̱i̱ kasaga̱i̱ ke̱no͡u degelemo͡u, kefema, dio͟͡usie to͡u e tagadi midiho̱ kasaga̱i̱ yogoha̱ yogoko͡u milo͡u mo͡u milo͡u mo͡u dele idi.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Kegele idi o sasa̱i̱ kedia̱ge Godiha̱ ta̱ damale̱do ke̱me to͡u fogo͡u mo͡u, gulokou ta̱ ke̱no͡u tolo͡u idi. Dia̱ bi olo͡u fe̱i̱ milo͡u gai o ke̱me to͡u fogo͡u mo͡u, bima̱i̱ e̱ milo͡u gai koko͡u no͡u hoho̱bolo͡u mo͡u, bima̱i̱ kaha̱ dabai ke̱no͡u degele idi. Ke̱no͡u si Godibe bima̱i̱ olo͡u fe̱i̱ kaha̱ e̱ obo͡u do kaha̱ degemo͡u, di sawisiei olo͡u fe̱i̱be e̱ hu̱no͡u hebele foguo dalame. Damale̱do.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Dia̱ Godi tobeko͡u mugulo i kaha̱, e̱ge dia̱me dio͟͡u die midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u gadi koko͡u to͡u fogo͡u mo͡u dalaguali, die sasa̱i̱yene o hulobe dafamamo͡u, boholo͡u sasa̱i̱ yogo hudi.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 O dia̱ne ke̱no͡u tefei, sasa̱i̱ hulobe dafamamo͡u, boholo͡u o yogo hudi. O dio͟͡usieno͡u yogo tagaimo͡u tagaimo͡u dema, sidifi degedi midiho̱ ke̱ dio͟͡usie yogoha̱ yogoko͡u milo͡u mo͡u milo͡u mo͡u dele idi. Kegei kaha̱, hebe kasaga̱i̱ ke̱me midiho̱ kasaga̱i̱ dio͟͡u milo͡u ga idi saga̱i̱ ke̱no͡u tefele molo͟͡u dala kehe̱.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Dia̱ge Godibe ko͡u teweye, ke̱no͡u si dia̱ dafa idi. Kegei kaha̱ degemo͡u, Godiha̱ dia̱ to͡u fogo͡u mo͡u, dia̱ dio͟͡u die fi̱ye tagali ke̱no͡u milo͡u gamo͡u be, midiho̱ do̱u̱do mei ke̱no͡u degele idi.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 Midiho̱ do̱u̱do mei, dia̱ milo͡u ga idibe ko͡u gue, midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u di midiho̱, bima̱i̱ duguo tagadi midiho̱, ho ma̱di midiho̱, kona degedi midiho̱, o woumo͡u tofigiedi midiho̱, ta̱e biyadi midiho̱, ogo͡u gadi midiho̱, o ta kasaga̱i̱yodedi midiho̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ ke̱ milo͡u ga idi. Midiho̱ kasaga̱i̱ kegele i ke̱me omoko͡u hiyedo dala. Haba tobe tobo͡u di midiho̱,
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 yogo susuga tobo͡u di midiho̱, Godi dafadi midiho̱, ta̱ kasaga̱i̱ tobo͡u di midiho̱, dio͟͡u die hu̱ hebele fogudi midiho̱, dio͟͡usie hiye degedi midiho̱, midiho̱ kasaga̱i̱ gehe̱ gehe̱ milo͡u gadi midiho̱, aye adio͡u ta̱ dudiyo mei midiho̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ ke̱ milo͡u ga idi.
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 Die fima̱i̱be toto͡u degele i. Dia̱ ta degeleyodema maka degele idiye, ke̱no͡u si dia̱ ta degele idiyo meido. Yogoko͡u solo͡u do degele idiyo mei, ta habaguguediyo mei.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Midiho̱ kegegai milo͡u di o sasa̱i̱ kedia̱ge Godiha̱ kuolo͡u yege o kegele i ke̱me tofigileyodei ke̱me dio͟͡u ko͡u teweye, ke̱no͡u si dia̱ midiho̱ kegele i ke̱no͡u milo͡u gamo͡u, die mogo tae midiho̱ kegei ke̱ milo͡u mo͡u be, dia̱ge bolo̱yode tobolo͡u idi.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.