Marcos 2

Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Sawisiei ilo kele mei degeimo͡u, Yesu e̱ boholo͡u ma̱ ile, sa Kaperneamko͡u foloumo͡u, o sasa̱i̱ kedia̱ e̱me moso̱ko͡u duwoyodeimo͡u dulo i.
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jesu matabir maiye na ana bar Capernaum titit ana veya, ana tur tasasar tit etei hinowar.
2 Dulomo͡u, haguasiemo͡u, moso̱ koko͡u no͡u kefeligi, moso̱ ke̱me fegegu. Moso̱ duwo koko͡u bo͡u adiyabo͡u olo͡u fe̱i̱ fegegu. Fegegumo͡u, Yesuha̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u egei tobou.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay bar awan karatan tit in etawan awan auman bai daririr iwa’an. Naatu i busuruf binan hima hinowar.
3 Kegeimo͡u, o ilo kedia̱ do o ta mala̱ haguasiei. O ke̱me ibigidiobo͡u dobogo͟͡udiobo͡u olo͡u fe̱i̱ tofigiei. O bolo̱u̱ bolo̱u̱ kege kedia̱ do o ke̱ mala̱ hebele haguasiei.
3 Nati ana maramaim orot kwafe’en turan an uman murubin hi’abar Jesu isan hina.
4 Haguasiemo͡u dugu, moso̱ fegegu degeimo͡u, do o ke̱ Yesuko͡u mala̱ fologale saga̱i̱ mei degemo͡u, dia̱ moso̱ tageto͡u mala̱ fologa, moso̱ igiguo, do o ke̱ botegei tageto͡u tilamo͡u, tigiko͡u gogomoguema, amafe̱i̱ to͡u fofo͡u guesa̱ mulo̱, Yesuha̱ tafala kele hafe̱i̱do dege dogogulo i.
4 Baise rou’ay gagamin orot bain run isan men karam, imih orot hibai hiyen Jesu batabat tafanamaim faifiy wan hitarayouw. Naatu orot ana emo’em auman murabamaim hiruru ra’iy.
5 Yesuha̱ die damale̱yodei ke̱ duguomo͡u, e̱ do o koko͡u ko͡u gue tobou, mogo dihi, a̱ge midiho̱ kasaga̱i̱ na̱ milo͡u gadi ke̱ gebe meiyodili.
5 Naatu Jesu hai baitumatum i’itin ana maramaim orot an uman murubin isan eo, “Natu a bowabow kakafih anotanotawiyen.”
6 Ke̱no͡u si Mosesha̱ kuolo͡u yo du o ilo kedia̱ moso̱ koko͡u duwoguali ko͡u gue fima̱ i,
6 Nati’imaim Ofafar bai’obaiyenayah afa hima’am hai notamaim hibabatiyih hio,
7 o ko͟͡umaha̱ge e̱me Godiha̱ timo͡u ke̱ mo͡u la̱diyodilibe kageimo͡u tobo͡u ya? O taege midiho̱ kasaga̱i̱, obe milo͡u gadi ke̱me ta gebe meiyodele saga̱i̱ mei. Ke̱me Godiha̱no͡u si degeleyode tawale i.
7 “Orot aisim iti na’atube eo’o? Iti i baigigimen tur, God akisinamo bowabow kakafih enotanotawiyen, men yait ta.”
8 O kedia̱ kege fima̱ imo͡u, kelegeno͡u Yesuha̱ die fima̱i̱ ke̱ tawalemo͡u yodu, ni̱ kageimo͡u kege fima̱ iya?
8 Abisa isan hinotanot Jesu mar ta’imon so’ob, naatu eo, “Aisim nati na’atube kwanotanot?
9 A̱ge do o kuoko͡u kage tobolo͡u? Midiho̱ kasaga̱i̱, do o kaha̱ milo͡u gadi ke̱ gebe meiyodili kaha̱, ni̱ge a̱me ogo͡u ga tobo͡u di oyodele ili. Haba, a̱ge do o kuoko͡u, na̱ hagua̱ma, ne̱ botegei ke̱ mala̱ hebele iyedilibe, ni̱ge kageimo͡u a̱ ogo͡u ga tobolo͡u yode tawale iya?
9 Menatan i hamehamen? Orot an uman murubin ana abowabow kakafih notawiyen isan ana’o i hamehamen? Ai, anau ana ir nanu nab nanan i hamehamen?
10 O Kedia̱ Dihi e̱me sa sibige̱ kuoko͡u be hu̱ hiyedo dala. E̱ge midiho̱ kasaga̱i̱ obe milo͡u gadi ke̱ gebe meiyodele saga̱i̱yode tobou. Yesu e̱ yo͟͡usie kege tobou, o kedia̱ ta̱ e̱ tobolo͡u ke̱me sibige̱bo͡u dade tawamabadomo͡u . Kege tobo͡u mamo͡u, e̱ do o koko͡u ko͡u gue tobou,
10 Baise ani’obaiyi kwanaso’ob, Orot Natun iti tafaramamaim ana fair i ema’ama bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo,
11 a̱ na̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, na̱ hagua̱, ne̱ botegei ke̱ mala̱ba, ne̱ moso̱ko͡u iyedei.
11 “Ayu au’uwi, kumisir a ir kunu kubai au bar kwen!”
12 Kege tobo͡u mo͡u, o kaha̱ hagua̱, o kedia̱ dihi̱le koko͡u e̱ botegei ke̱ toto mala̱ hebele imo͡u, o sasa̱i̱ olo͡u fe̱i̱ kedia̱ ke̱ duguo kesigiemo͡u, Godiha̱ hu̱ hebele foguomo͡u, afu ei midiho̱ ko͡u guei ta duguli meiyode tobolo͡u i.
12 Inu’in misir, ana ir tensamur bai nu nah yan foun hibat hi’itin remor tit in, nati’imaim sabuw etei hifofofor men kafaita naatu God hibora’ara’ah hio, “Aki sawar iti na’atube men a’itin!”
13 Kegemo͡u, Yesu e̱ ohue̱i̱yai Galili biya̱ya ke̱ haba iligi, o sasa̱i̱ su̱do e̱moko͡u haguasieimo͡u duguomo͡u, o kedia̱moko͡u Godiha̱ ta̱ hehegiei.
13 Jesu matabir na Galilee harew kukuf rewanamaim tit, rou’ay gagamin isan hina naatu i busuruf i’obaibiyih.
14 Iligi dugube, gamani sibidi sele kefedi moso̱ koko͡u Alfiusha̱ dihi Livai koko͡u duwomo͡u duguomo͡u, na̱ hagua̱ba, da imebeede tobo͡u mo͡u, e̱ hagua̱ Yesu sesele i.
14 Nati’imaim remor inan kabay o’onayan Levi, Alpheus natun ana bowabow efanamaim ma’am itin isan eo, “Ayu kwi’ufnunu.” Levi misir Jesu i’ufunun hairi hin.
15 Kegemo͡u, Yesuha̱ ile Livaiha̱ moso̱ko͡u folomo͡u, nale̱ nala̱ duwomo͡u, ogo͡u ga tobo͡u ma gamani sibidi sele kefedi obo͡u, midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u di obo͡u su̱do kedia̱ Yesubo͡u e̱ dabai degedi obo͡u de duwoguali nale̱ nala̱ i, o kegele ine su̱do e̱bo͡u de suluguadi kaha̱ degemo͡u .
15 Nati ufunamaim Jesu Levi ana bar wanawanan kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow Jesu hi’ufunun bairi hinan ana bai’ufununayah bairi himare bay hi’aa, naatu sabuw kakafih afa moumurih maiyow auman hibi’ufunun.
16 Kuolo͡u yo dulo i o ilo kedia̱me Farisi o. O kedia̱ge Yesu e̱ o midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u idi obo͡u, gamani sibidi sele kefele idi obo͡u de duwoli nale̱ no̱u̱mo͡u duguomo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u ko͡u gue yodulo i, kageimo͡u e̱ gamani sibidi sele kefele idi obo͡u, midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u idi obo͡u de duwoli nale̱ no̱u̱ya?
16 Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ayamaim hima’ama hi’itin hina ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim sabuw nati na’atube bairi te’aa?”
17 Yesu e̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u, e̱ ko͡u gue tobou, o do meiyege mola moso̱ko͡u be idiyo mei. Do oyeno͡u si mola moso̱ko͡u yadi. A̱ hagueibe, do̱u̱do o kedia̱no͡u haguisalamo͡u hagueli mei. A̱ hagueibe, o sasa̱i̱ midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u idi kedia̱ haguisalamo͡u kuhe haguei.
17 Jesu nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih adanafur orot boro hinakok. Ayu men sabuw gewasih isah anamih, baise kakafih isah.”
18 Sawisiei ta, Jonha̱ e̱ dabai degele idi obo͡u, Farisi obo͡u kedia̱ nale̱ kuolo͡u dogogulo i. Kuolo͡u dogogumo͡u, o ilo kelege Yesuko͡u ya, ko͡u gue yodulo i, Jonha̱ dabai degele idi obo͡u, Farisi o kedia̱ dabai degele idi obo͡u kedia̱ nale̱ kuolo͡u dogogulo i. Kageimo͡u ne̱ dabai degedi o kedia̱ge nale̱ na̱di koko͡u kuolo͡u ta dogoguyo mei?
18 Veya ta John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee bairi hiyoyohar isan, sabuw afa hina Jesu biyan hitit hibatiy, “Aisim John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee hai bai’ufununayah bairi teyoyohar baise o a bai’ufununayah i en?”
19 Yesuha̱ sima ko͡u gue tobou, o taha̱ sobo͡u hulaba, nale̱ hiyedo kefeguoba, e̱ mogo dia̱ diguba, haguasie fele̱gababe, nale̱ ta kuolo͡u dogogulo saga̱i̱ mei. Yobe, sobo͡u hulo o ke̱me dia̱bo͡u de dala kaha̱ degemo͡u.
19 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot sabuw tabin ana yasisir isan nanawan hinanan boro amurumurubih hinamatabir? Aiyab! Tabin boubun isan nanawan sabuw nati’imaim boro men hinayoharamih.
20 Ke̱no͡u si o ilo kele die mogo mala̱ fogo͡u iba kelege, nale̱ kuhe kuolo͡u dogogulo ileyode tobou.
20 Baise veya enan tabin boubun boro biyahimaim hinabosair imaibo hinayohar.
21 Kegemo͡u, Yesuha̱ haba tobou, o tae yukuei ebele do͡u lai ke̱ yukuei afuko͡u koko͡u dogoguo gofo͡u diyo mei. Kege degeiba, yukuei ke̱ bigibabe, yukuei kai gehe̱ dogoguo gofou ke̱me huyafe̱i̱ degeiba, yukuei ko͡u ke̱me dolodo do͡u laleyode tobou.
21 Na’atube faifuw boubun reban men karam hinab faifuw atamanin hinafitimih, anayabin faifuw boubun nakaro’om faifuw atamanin boro natakweb mahar nara’at.
22 Tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udo, ebele milou ke̱ne wai meme kolo, oe afu ko͡u milou kodu so͡u gudiyo mei. Kege degeibabe, tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udo kaha̱ wai meme kolo ke̱ do͡u lama ile. Kegeiba, tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udo ke̱bo͡u, wai meme kolobo͡u olo͡u fe̱i̱ makolo hobogolo͡u. Tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udo ebele ke̱me wai meme kolo ebele koduno͡u so͡u gubasi bolo̱yode tobou.
22 Na’atube men yait ta wine boubun bai, wine ana koukufet atamaninamaim ririmih, anayabin wine boubun nagadid nayen koukufet boro nataseb, naatu wine, koukufet hairi boro hai yabih en hinamatar. Imih wine boubun i boro koukufet boubunamaim hinarir saise hairi boro gewasih hinabat.”
23 Misiholo duwodi sawisiei ta kelege, Yesubo͡u dia̱ hebe hai sa duoya ke̱ yai. E̱ dabai degedi o kedia̱ nale̱ fi ke̱ gama nala̱mo͡u yai.
23 Baiyarir ana veya Jesu ana bai’ufununayah bairi sanabey wanawanan hiremor hinan naatu hibusuruf sanabey hirut,
24 Farisi o kedia̱ ke̱ duguomo͡u, Yesuko͡u ko͡u gue yodulo i, na̱ dugu, o kedia̱me misiholo duwodi sawisiei kaha̱ kuolo͡u ke̱me kageimo͡u gobolo͡u iya?
24 Pharisee Jesu hi’u, “Kwi’itin aisim it ata Baiyarir ana ofafar o abai’ufununayah te’a’astu’ub?”
25 Kegeimo͡u, Yesuha̱ die ta̱ sima tobou, Devitha̱ degei kaha̱ ta̱ kuguoko͡u nala̱i̱ dala ke̱me ni̱ge huso͟͡uma tawale ili mei sa̱ degei. Devitbo͡u e̱ mogo dia̱bo͡u kedia̱ hagi̱ hiyedo, nale̱ nali̱ mei, hegie degele i ke̱ a̱ ni̱moko͡u tobo͡u lamo͡u.
25 Jesu iyafutih eo, “David ana orot bairi aa himomorob ana veya abisa sisinaf kwaiyab kwa’itin? Ana orot bairi aa himomorob ana veya
26 Afudo, o Abiatarbe mogo͡u du daladi hiye o delei kelegebe, Devit e̱ Godiha̱ falai moso̱ko͡u folomo͡u, o͡u si Godiha̱ dihi̱le koko͡u dogogu daladi ke̱ na̱i̱. O͡u si ke̱me kuolo͡u, mogo͡u du dalaguadi o kedia̱no͡u nala̱ idiye, ke̱no͡u si Devit e̱ nolu̱gi, e̱ mogo dia̱moko͡u ne ne̱i̱yode tobou.
26 in God ana bar wanawanan run naatu faraw kakafiyin bai eaan. Iti mamatar i Abiathar Firis Gagamin ma’am ana veya. It ata ofafar eo i firis akisihimo iti rafiy hinaa, baise David eaan naatu ana orot turin itih hi’aa.”
27 Kegemo͡u, Yesuha̱ o kedia̱moko͡u haba tobou, misiholo duwodi sawisiei ke̱ degeli mei kelegebe, Godiha̱ o milou. Milo͡u mamo͡u ise, misiholo duwodi sawisiei ke̱ makama̱i̱, o sasa̱i̱ di dogo͡u gulamo͡u.
27 Naatu Jesu ana tur yomanin baisawarin isan iti na’atube eo, “Baiyarir i orot ana gewasin isan matar, baise orot i men Baiyarir isan ni’akiramih.
28 Kegemo͡u, O Kedia̱ Dihi e̱me misiholo duwodi sawisiei ke̱ne dia daladi oyode tobou.
28 Imih Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.