Lucas 6
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Misiholo duwodi sawisiei ta kelege, Yesubo͡u dia̱ hebe hai sa duoya ke̱ yai. E̱ dabai degedi o kedia̱ nale̱ fi ke̱ gama, dobogo͟͡uye doso͡u guema, ho ke̱ nala̱mo͡u yai.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ke̱no͡u si Farisi o ilo kedia̱ ke̱ duguomo͡u, Yesuko͡u ko͡u gue yodulo i, ni̱me misiholo duwodi sawisiei kaha̱ kuolo͡u ke̱me kageimo͡u gobolo͡u iya?
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Kegeimo͡u, Yesuha̱ die ta̱ sima tobou, Devitha̱ degei kaha̱ ta̱ kuguoko͡u nala̱i̱ dala ke̱me ni̱ge huso͟͡uma tawale ili mei sa̱ degei. Devitbo͡u e̱ mogo dia̱bo͡u kedia̱ nale̱ nali̱ mei, hegie degele i ke̱ a̱ ni̱moko͡u tobo͡u lamo͡u.
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Hegie degele imo͡u, Devitha̱ Godiha̱ falai moso̱ko͡u folomo͡u, o͡u si Godiha̱ dihi̱le koko͡u dogogu daladi ke̱ mo͟͡uma na̱i̱. O͡u si ke̱me kuolo͡u, mogo͡u du dalaguadi o kedia̱no͡u nala̱ idiye, ke̱no͡u si Devit e̱ nolu̱gi, e̱ mogo dia̱moko͡u ne ne̱i̱yode tobou.
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 E̱ haba dia̱moko͡u tobou, O Kedia̱ Dihi e̱me misiholo duwodi sawisiei ke̱ dia daladi oyode tobou.
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Misiholo duwodi sawisiei ta kelege, Yesuha̱ egei moso̱ko͡u folomo͡u, o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u Godiha̱ ta̱ hehegiei. O ta e̱ dobogo͟͡u dele tei ke̱ne kodu duwei.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Farisi o kedia̱bo͡u, Mosesha̱ kuolo͡u yo dulo i o kedia̱bo͡u de Yesuha̱ degeladi ke̱ defe̱i̱do baha duweguei. Yobe, Yesu e̱ misiholo duwodi sawisiei kelege do o ke̱me bologuo̱u̱ba bolo̱ degeibabe, o kedia̱ge e̱ ta̱ saleyodema fima̱ i.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Yesuha̱ o kedia̱ kege fima̱ imo͡u tawalemo͡u, o dobogo͟͡u tei koko͡u, na̱ hagua̱ba, o dihi̱le kuoko͡u tafalayedeimo͡u e̱ge o dihi̱le koko͡u hagua̱ tefei.
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Tafalamo͡u, Yesuha̱ o duwogua kedia̱moko͡u ko͡u gue yodu, di misiholo duwodi sawisiei kelegebe, di midiho̱ kasaga̱i̱ de milolo͡u? Ha midiho̱ bolo̱no͡u milolo͡u? Di o de wouba tofigile? Haba o de bologuo̱u̱ba bolo̱ degeleno͡u? Mosesha̱ kuolo͡u ta̱ege kage tobolo͡u?
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Kege tobo͡u mamo͡u, e̱ o olo͡u fe̱i̱ kedia̱moko͡u maseligi, dobogo͟͡u tei o koko͡u tobou, ne̱ dobogo͟͡u do̱u̱susuguyedeimo͡u, o kaha̱ dobogo͟͡u do̱u̱susugumo͡u, kuhe bolo̱ degei.
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Ke̱no͡u si hiye o kedia̱ hoho̱ degeli mei, gofo͟͡u hiyedo degemo͡u, dio͟͡uno͡u Yesube kage degele de tugulo tobolo͡u i.
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Sawisiei ta, Yesuha̱ ile, bito̱u̱ ta koko͡u felei, diho̱ baga̱ tobo͡u lamo͡u. Folo, hulia̱me Godiko͡u diho̱ baga̱ tobolo͡u gi, sabiyei.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Sabiyoumo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱ haguisoumo͡u, dia̱ haguasieimo͡u, e̱ dabai degele ile o olo͡u fe̱i̱ 12 kege makai. Ni̱me ma̱ ta̱-bolofe̱i̱-mala̱-suluguadi-oyode tobou.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 O ta e̱ hu̱be Saimon. Yesuha̱ e̱ hu̱ gehe̱ tibe Pita. E̱ mala̱bo͡u de, e̱ hu̱be Andru. Haba Jemsbo͡u Jonbo͡u Filipbo͡u Bartolomyubo͡u de.
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Haba Matyubo͡u, Tomasbo͡u, Alfiusha̱ dihi Jemsbo͡u. Tabe Saimon, e̱ hu̱ tabe Selot.
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 Haba Jemsha̱ dihi Judas. Tabe Judas Iskariot, Yesu ho o kedia̱moko͡u sesegulo o ke̱.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Kegemo͡u, Yesuha̱ e̱ dabai degedi o kedia̱ mugua, imi̱ sabeko͡u tafalaguali dugube, e̱ dabai degele idi o ilobo͡u, sa Jerusalem o sasa̱i̱bo͡u, haba sa Judia kile o sasa̱i̱bo͡u su̱do kedia̱ kefeguo dalaguamo͡u dugulo i. To̱ biya̱ hafe̱i̱ sa Tairbo͡u, sa Saidonbo͡u tie o sasa̱i̱ su̱done kefeguo dalaguamo͡u dugulo i.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 O kedia̱ mo͡u haguasili mei, Yesuha̱ egei hehegieiba dulamo͡u haguasiei, haba e̱ die do kagei kageine bologua̱yadomo͡u kuhe haguasiei. Damale̱do, duo kasaga̱i̱ye tolo͡u i kedia̱ne haguasieimo͡u, Yesuha̱ bologuo̱u̱mo͡u bolo̱ degele i.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 O sasa̱i̱ olo͡u fe̱i̱ kedia̱ Yesu duguomo͡u, kugulamo͡u degele i, e̱me nele̱ hiyedo kaha̱ degeimo͡u, do o koyoha̱, e̱ dobogo͟͡uye Yesu kugumo͡u be, do bolo̱ degei.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Kegemo͡u, Yesuha̱ e̱ dabai degele idi o kedia̱moko͡u maselemo͡u ko͡u gue tobou,
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 Hegie dege dalagua o dia̱ma, ni̱ hoho̱bo͡u ma, habage ni̱ nale̱ na̱ma guoko͡u degele ile kaha̱ degeimo͡u.
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 O sasa̱i̱ dia̱ma, ni̱me oe dafa iliye, ke̱no͡u si ni̱ hoho̱bo͡u ma. Ni̱ O Kedia̱ Dihi ke̱ sesele ili kaha̱ degeimo͡u, ni̱me oe igile fila̱ba, susuga tobolo͡u ba, ni̱ hu̱be kasaga̱i̱no͡u degeiba dugubabe, ni̱ hoho̱bo͡u mabeedei.
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 Dia̱ kege degeibabe, ni̱ hoho̱bolo͡u, hobo͡u ga siama, ni̱ hebe bolo̱do ke̱me hebenito͡u ko͡u dala kaha̱ degeimo͡u. Ko͡u guai o kedia̱ midiho̱ kasaga̱i̱ ko͡u milolo͡u idibe, habage-degele-duguo-tobo͡u di-o kedia̱moko͡u ne ke̱no͡u tefele milolo͡u idi.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 Selebo͡u o dia̱ma, ni̱o͡u tawaibo͡u, ni̱ hebe bolo̱ ta molo͟͡u mei. Yobe, ni̱me bi olo͡u fe̱i̱ ko͡u mo͟͡umamo͡u, ni̱ ko͡u le hoho̱ degele ili kaha̱ degemo͡u.
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 O dia̱ma, ni̱ nale̱ na̱ma guoko͡u dege dalaguaye, ni̱o͡u tawaibo͡u, ni̱me habagebe hegie degele ile kaha̱ degemo͡u.
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 O dia̱ma, oe ni̱ hu̱ hebele fogulo iliye, ke̱no͡u si ni̱o͡u tawaibo͡u. Ni̱ ko͡u guai o kedia̱ge ogo͡u gai egei tobo͡u di o kedia̱ hu̱ne hebele fogulo i deiyode tobou.
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, ma̱ ta̱ dudi o dia̱ma, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱. Ni̱ ho o kedia̱ tagama. O ni̱moko͡u dafadi o kedia̱moko͡u ne midiho̱ bolofe̱i̱ ke̱no͡u hehegiema.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 O koyoha̱ ta̱ kasaga̱i̱ ni̱moko͡u tobo͡u babe, ni̱ge Godiha̱ e̱moko͡u midiho̱ bolofe̱i̱ ke̱no͡u hehegieyede tobo͡u ma. O koyoha̱ ni̱ wala deibabe, ni̱ge Godiha̱ o koko͡u solo͡u do degeyedema diho̱ baga̱ tobo͡u ma.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 O koyoha̱ ne̱ hamogou iloko͡u fo̱u̱babe, na̱ haba hamogou ilone seseguyedei. O koyoha̱ ne̱ yukuei hiyouye mo͟͡ubabe, haba na̱ ne̱ yukuei ta ke̱ne e̱moko͡u ne̱yedei.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 O koyoha̱ na̱moko͡u bi ta molo͟͡uyodema yodubabe, na̱ mo͡u nele̱no͡u. Haba o taha̱ ne̱ bi ta hiyouye mo͟͡ubabe, e̱moko͡u hobo͡u boholo͡u ne̱yede tobo͡u da.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Ni̱ge o ilo kedia̱ ni̱moko͡u kage degele tagale ili ke̱me, ni̱ dia̱moko͡u ne ke̱ saga̱i̱no͡u tefele degemabeedei.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 Ni̱ge o ni̱ tagadi kedia̱no͡u tagaibabe, ni̱ hu̱be hiye degele mei. O midiho̱ kasaga̱i̱ degedi o kedia̱ne o dia̱ tagali o kedia̱moko͡u ne hoho̱ degele idi.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Ni̱ge ni̱moko͡u midiho̱ bolo̱do hehegili o koko͡u no͡u midiho̱ bolo̱do hehegieibabe, ni̱ hu̱be hiye degele mei. O midiho̱ kasaga̱i̱ degedi o kedia̱ne ke̱no͡u tefele degele idi kaha̱ degemo͡u.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Ni̱ge ni̱ bi heliofe̱i̱ nele̱ i ke̱ haba boholo͡u molo͟͡uyode tawaibabe, ni̱ hu̱be hiye degele saga̱i̱ mei. Yobe, midiho̱ kasaga̱i̱ degedi o kedia̱ne die mogo dia̱moko͡u bi heliofe̱i̱ nele̱ i ke̱ boholo͡u molo͟͡uyode tawale idi.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Ni̱ ho o kedia̱ tagama. Dia̱moko͡u midiho̱ bolofe̱i̱ ke̱no͡u hehegiema. Ni̱ dia̱moko͡u bi nele̱, haba boholo͡u molo͟͡uyode tawadama. Kegeibasi, ni̱ hebe bolo̱do ke̱ mala̱ba, ni̱me damale̱do Godiha̱ sisigo̱ degele. Damale̱do, ni̱ge ni̱moko͡u ho degedi o tagama. Yobe, Godiha̱ge o e̱moko͡u bolofe̱i̱yode tobolo͡u idiyo mei o kedia̱moko͡u be midiho̱ bolo̱do ke̱no͡u hehegiedi. Midiho̱ kasaga̱i̱ degedi kedia̱moko͡u ne ke̱no͡u tefele hehegiedi.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Ni̱ Aye Godiha̱ ni̱moko͡u solo͡u do degedi. Ni̱ne ke̱no͡u tefele omoko͡u solo͡u do degemabeede tobou.
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, midiho̱ o tae degeli ke̱ fidama, Godiha̱ ni̱moko͡u ne ke̱no͡u tefele degeiye deba. Midiho̱ nogoha̱ milolo͡u ke̱ hobo͡u fidama. O tae hagi̱ ni̱moko͡u ta degeibabe, mo͡u duguo fogo͡u mabeedei. Kegeibasi, Godiha̱ne midiho̱ kasaga̱i̱ ni̱ milolo͡u idi ke̱ne gebe meiyodele.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Ni̱ bi ta o kedia̱moko͡u ne̱i̱babe, Godiha̱ne ni̱moko͡u bi ta nele̱. E̱ge bologua̱ fileba, ama̱ma̱i̱ ke̱ ni̱moko͡u nele̱. Damale̱do, e̱ fileba hiyedo folodo ama̱ma̱i̱do ke̱ ni̱ molo͟͡u. Yobe, ni̱ o tako͡u ne̱di ke̱me, Godiha̱ne ke̱no͡u tefele ni̱moko͡u nele̱yode tobou.
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Kegemo͡u, Yesuha̱ ta̱ makai ta ko͡u gue tobou, diho̱ du degei o taha̱ yogo diho̱ du degei o ta wolo͡u ilebe de bolo̱? A̱ge diliebe uloudu fiyasigiledadili.
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Soko͡u lo͡u dihiyege e̱ tisabe gabama feli mei. Soko͡u lo͡u dihi kaha̱ tewe mo͟͡ubasi, e̱ tisa tefele.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 Na̱ no͟͡u ne̱ diho̱ko͡u hebe sie̱i̱ hiyedo ke̱ dala ke̱me ta duguli meibe, kofai ne̱ mogoha̱ diho̱ko͡u dala ke̱me kageimo͡u duguo tobo͡u ya?
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Na̱ hebe sie̱i̱ hiyedo ne̱ diho̱ko͡u dala ke̱ ta duguli meibe, na̱ge kofai ne̱ mogoha̱ dihi̱ledu dala ke̱me kageimo͡u mala̱ filala̱mo͡u yode tobo͡u ya? Na̱me ta̱eno͡u tobo͡u di o. Na̱ hebe sie̱i̱ hiye, ne̱ dihi̱ledu dala ke̱buko͡u tele fila̱ba, ne̱ diho̱ bolofe̱i̱ degeiba duguoba, hobo͡u kofai nogoha̱ dihi̱ledu dala ke̱ kuhe mala̱ fila̱.
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, hebe bolofe̱i̱yege kolo kasaga̱i̱ degei ta male̱ mei. Nebe ke̱no͡u tefei, hebe kasaga̱i̱yene kolo bolofe̱i̱ ta male̱ mei.
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Oyege hebeye kolo molu̱ koko͡u duguomo͡u, hebe ke̱me bolofe̱i̱da, ha, kasaga̱i̱dade kuhe tawale idi. Oye kiyou ga idibe, aye̱ yoya ke̱ ga idiyo mei. Goho kolo ga idibe, hebe aye̱bo͡u koko͡u ga idiyo mei.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 O bolofe̱i̱ e̱ duledube fima̱i̱ bolofe̱i̱yeno͡u daladi. Kegei kaha̱ e̱ge midiho̱ bolofe̱i̱ ke̱no͡u degedi. O do̱u̱do mei, e̱ duledube fima̱i̱ kasaga̱i̱yeno͡u daladi. Kegei kaha̱ e̱ge midiho̱ kasaga̱i̱no͡u degedi. O e̱ duledu fima̱i̱ kagei kagei ama̱ma dalamo͡u be, e̱ mogouyene ta̱ yo͟͡u fi̱ye molu̱ ke̱no͡u tefele tobo͡u di.
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, kageimo͡u ni̱ a̱moko͡u Hiye O, Hiye O dele idiye, ke̱no͡u si ni̱ ma̱ ta̱ ta sesediyo mei?
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 O koyoha̱ a̱moko͡u hagua, ma̱ ta̱ ke̱ dulo seseibabe, a̱ge o kegei kaha̱ midiho̱ ke̱me ni̱moko͡u hegilamo͡u.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 O ke̱me moso̱ togodi o sa̱ degei. Yomogoube, o kaha̱ aso͡u mo͡u gulido dege damamo͡u, mouti gofo͟͡udo ke̱no͡u fofoguei. Moutimamo͡u, koto͡u moso̱ tegei. To̱ hiyedo giho͟͡uma, moso̱ ke̱ ko͡u bilalamo͡u degeiye, ke̱no͡u si bileli mei. Yobe, e̱ moso̱ ke̱ bologua̱do tegei kaha̱ degemo͡u.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 O koyoha̱ ma̱ ta̱ ke̱ dulo sese ho fogo͡u babe, e̱me toto͡u degei o, e̱ moso̱be mihi̱ko͡u do tegei ke̱ sa̱ degei. Mihi̱ damamo͡u moutili mei. Habage, to̱ giho͟͡uye haguamo͡u, moso̱ ke̱ totono͡u bila fila̱mo͡u makoma mei degei.
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.