Lucas 10
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Kegemo͡u, Hiye O Yesuha̱ haba o 72 kege maka degemamo͡u, o bolo̱u̱ sa ta imo͡u, o bolo̱u̱ sa ta imo͡u dele i. E̱ dia̱moko͡u tobo͡u mo͡u yaibe, sa olo͡u fe̱i̱ yo͟͡u habage ko͡u ileya koko͡u no͡u yai.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Yala degeimo͡u be, e̱ dia̱moko͡u ko͡u gue tobou, nale̱ segei su̱do hebe haimiko͡u suwi degeiye, ke̱no͡u si segei mo͟͡udi obe su̱do mei. Kegei kaha̱, ni̱ge hebe hai obo͡u koko͡u diho̱ baga̱ tobo͡u basi, e̱ge e̱ dabai o kedia̱moko͡u tobo͡u ba dia̱ ya, nale̱ suwi degei ke̱ mo͟͡uma hagua kefegulo ile.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Ni̱ ima. Duma, a̱ ni̱moko͡u tobo͡u ba yalebe, ni̱me wai sipsip dihi si̱ so timi̱ya kile suluguale ke̱ saga̱i̱ ke̱no͡u tefele suluguale.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Ni̱ yalababe, sele sadi mala̱ idama, ye ko͟͡udama, tamakane ka̱dama. Ni̱ aliko͡u o ta gelegubabe, agali bolofe̱i̱yode tobo͡u dama. Totono͡u imabeedei.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Yolugi, moso̱ tako͡u foloubabe, ni̱ moso̱ obo͡u koko͡u bologua̱do dalayede tobo͡u ma.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Moso̱ obo͡u ke̱me e̱ fi̱ bologua̱do dalababe, e̱ bologua̱dono͡u dalale. O tano͡u ta e̱ fi̱ bologua̱do dala mei debabe, ni̱o͡u no͡u si bologua̱do dalaguale.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Ni̱me moso̱ koko͡u foloubabe, moso̱ koko͡u no͡u dalama. Ni̱ nale̱bo͡u hue̱i̱bo͡u dia̱ neli̱ ke̱no͡u fe̱i̱ na̱ dema. Yobe, dabai degedi o ke̱me e̱ dabai degedi kaha̱ hebe ko͡u molo͟͡u dala kaha̱ degemo͡u. Moso̱ moso̱ titiamo͡u suluguadamabeede tobou.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Ni̱ ya, sa ta folouba, o kedia̱ ni̱ wo͡u ma ya, die moso̱ko͡u foloba, ni̱moko͡u nale̱ ta ne̱i̱babe, ni̱ nale̱no͡u.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Sa koko͡u be, do o sasa̱i̱ bologuo̱u̱ba, bolo̱ degele iba, dia̱moko͡u be, Godiha̱ ni̱ wolo͡u dalalebe hafe̱i̱ degeliyode tobo͡u ma.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Ni̱ sa ta folouba, o kedia̱ ni̱me die moso̱ko͡u wo͡u ma folo ho fogo͡u babe, ni̱ mulo̱, sa kaha̱ aliko͡u tafalaguali ko͡u gue tobo͡u ma,
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 ni̱ sa ko͟͡umaha̱ duotele̱, ei abogo͟͡u kuoko͡u dala ke̱me ei igile fila̱ba, hobo͡u fogo͡u ile, ni̱ midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u kaha̱ degemo͡u. Ni̱o͡u tawaibo͡u, Godiha̱ o sasa̱i̱ wolo͡u dalalebe hafe̱i̱ degeliyode tobo͡u ma.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 A̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, uwage sawisiei kelegebe, sa koko͡u be hagi̱ dugulo, sa Sodomko͡u dugu saga̱i̱ kegei dugulo mei. Hagi̱, sa ke̱ tie o sasa̱i̱ kedia̱ dugulo ile ke̱me hagi̱ hiyedo folodo.
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 Yesuha̱ haba tobou, sa Korasinbo͡u, sa Betsaidabo͡u kele tie o sasa̱i̱ dia̱ma, ni̱o͡u tawaibo͡u. A̱ sa Tairbo͡u sa Saidonbo͡u koko͡u ile, midiho̱ gehe̱ gehe̱, ni̱ dihi̱le koko͡u milo͡u gai saga̱i̱ ke̱no͡u tefele milo͡u gai debabe, dia̱ fi̱ boho͡u ma, midiho̱ kasaga̱i̱ degele idi ke̱ solo͡u do degeliyodema hegibe, yukuei kasaga̱i̱ ka̱ma, dou kugulo̱ko͡u duweguei.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Kegei kaha̱, Godiha̱ ta̱ sale sawisiei kelege, hagi̱ ni̱moko͡u hagua kogulobe, sa Tairbo͡u sa Saidonbo͡u kedia̱ dugulo saga̱i̱ kegei mei, hagi̱ ni̱ dugulobe hiyedo folodo dugulo ile.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Sa Kaperneam o sasa̱i̱ dia̱ma, ni̱ ni̱o͡u sie hebele foguoba, hebeniko͡u de fologale? Kegele mei, ni̱me muguaba, o sasa̱i̱ tofigiedi sa koko͡u dalaguale.
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Kegemo͡u, Yesuha̱ e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u haba tobou, o koyoha̱ ni̱ ta̱ dubabe, e̱me ma̱ ta̱ne dulu. O koyoha̱ ni̱ tobeko͡u mugubabe, e̱me a̱ne tobeko͡u mugulu. O koyoha̱ a̱ tobeko͡u mugubabe, e̱me Godi, a̱ tobo͡u mo͡u haguei o ke̱ne tobeko͡u muguluyode tobou.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Kegemo͡u, o olo͡u fe̱i̱ 72 kege, Yesuha̱ tobo͡u mo͡u yai kedia̱ sulugua dema, boholo͡u ma̱ haguasie fele̱ga, hoho̱ dege tobolo͡u i, Hiye O, ne̱ hu̱ya ke̱ duo kasaga̱i̱ kedia̱ne ei ta̱ dulo idiyode tobolo͡u i.
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Yesuha̱ dia̱moko͡u tobou, a̱ge Tama̱be hebeni to͡u fogo͡u, mihi̱ko͡u fiyoumo͡u dugube, dibie bila na̱i̱ sa̱ degeimo͡u duguyodei.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Duma, a̱ nele̱ hiyedo ni̱moko͡u ne̱i̱ kaha̱, ni̱ge beibo͡u ho̱mogubo͡u sasale abogo͟͡uye tofo͡u tofo͡u makolono͡u Nele̱ hiyedo kaha̱ge gofo͟͡u degedi o Tama̱ha̱ nele̱ ke̱ne ni̱ge sasale gabaleno͡u. Ni̱ ta makolo mei.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Ni̱ nele̱ hiyedo ke̱bo͡u dalali, duo kasaga̱i̱ kedia̱ ni̱ ta̱ dulo idi koko͡u hoho̱ degedama. Godiha̱ ni̱ hu̱ hebeni kuguo koko͡u nala̱gai dala ke̱no͡u hoho̱ degemabeede tobou.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Kelegebe, Duo Bolofe̱i̱ha̱ degeiye, Yesuha̱ hoho̱ hiyedo degemo͡u ko͡u gue tobou, ma̱ Aye, na̱me agudiobo͡u sa sibige̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ kaha̱ Hiye O. A̱ na̱moko͡u bolofe̱i̱yode tobolo͡u. Yobe, ne̱ nele̱ ke̱me na̱ tewe o kedia̱moko͡u hehegili mei, haba o sasa̱i̱, dio͟͡usie sisigo̱ saga̱i̱ dege dalagua kedia̱moko͡u no͡u hehegiei kaha̱ degemo͡u. Damale̱do, ma̱ Aye, no͟͡u tagai saga̱i̱ ke̱no͡u tefele degei.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, Aye Godiha̱ge bi olo͡u fe̱i̱be ma̱ dobogo͟͡u tageto͡u ko͡u dogogu dala. E̱ Dihibe o tae ta tewe mei. E̱ Dihibe Aye Godi yo͟͡uno͡u si ko͡u tewe. Aye Godine o tae ta tewe mei. E̱ Dihi yo͟͡ubo͡u, haba o sasa̱i̱, e̱ Dihiha̱ e̱ Aye ko͡u hehegiei kedia̱no͡u si Aye Godibe ko͡u tewe.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Kegemo͡u, Yesuha̱ boholo͡u mo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u no͡u ko͡u gue tobou, ni̱ dugudi saga̱i̱ ke̱ o ilo kedia̱ dugubabe, dia̱ hoho̱ degeleno͡u.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Kegei kaha̱, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱. Afu ko͡u guai o kedia̱ deleiguei kelegebe, habage-degele-duguo-tobo͡u di-obo͡u, hiye obo͡u su̱do kedia̱ge ifi ni̱ dugulo ili ko͟͡ume, dia̱ne dugulo saga̱i̱ degele idi. Ke̱no͡u si dia̱ ta dugulo ili mei. Ni̱ dulo ili ko͟͡ume dia̱ne dulo saga̱i̱ degele i. Ke̱no͡u si dia̱ ta dulo ili mei.
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Kegemo͡u, sawisiei ta Mosesha̱ kuolo͡u yo du o taha̱ hagua̱, Yesu tefele dugulamo͡u yodu, Tisa, a̱me kageibasi, fi̱ tofousogo tofolo͡u ke̱ molo͟͡u?
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Ke̱no͡u si Yesuha̱ e̱moko͡u yodu, Mosesha̱ kuolo͡u ta̱ kaha̱ge kage tobolo͡u? Na̱ ta̱ ke̱ huso̱u̱be, kage tobou dugulou?
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 O kaha̱ Yesuko͡u tobou,
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Yesuha̱ e̱moko͡u tobou, na̱ ta̱ do̱u̱do tobolo͡u ke̱mehe̱. Na̱ kege degeibasi, na̱ fi̱ tofousogo tofolo͡u ke̱ molo͟͡u.
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Kegemo͡u, kuolo͡u yo du o kaha̱ge yo͟͡u e̱ fima̱i̱be do̱u̱doyodema Yesuko͡u hegilamo͡u ko͡u gue yodu, ma̱ mogo e̱me koyo?
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Kegemo͡u, Yesuha̱ ta̱ makai ta ko͡u gue tobou, o ta sa Jerusalem to͡u fogo͡u mo͡u, sa Jerikoko͡u fogo͡u i. Imo͡u, hiyou mo͟͡udi o kedia̱ aliko͡u mogogo͡u dalaguali duguomo͡u tolo͡u ma̱ wala i. Dia̱ e̱ yukuei olo͡u fe̱i̱ digisema, hili̱gedo womamo͡u, e̱ tolono͡u do aliko͡u kele tilamo͡u, dia̱ fogo͡u yai.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Tilamo͡u, mogo͡u du daladi o taha̱ a keleya hagulugi dugube, o ke̱ tilamo͡u duguo fogo͡u mo͡u mobolo͡u fiya fogo͡u i.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Ke̱no͡u tefei, o hu̱ti Livai o taha̱ne keleya hagulugi dugube, o ke̱ tilamo͡u duguomo͡u, e̱ne mobolo͡u fiya fogo͡u i.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Kegemo͡u, sa Samaria o taha̱ aba ke̱ hagulugi dugube, o woma fogo͡u ke̱ tilamo͡u duguomo͡u, e̱ solo͡u do hiyedo degei.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 E̱ hagua, hafe̱i̱ dege bilo fiya duwoli, gusege hue̱i̱bo͡u, tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udobo͡u ke̱ do koko͡u soso͡u guema tigigi. Tigigimamo͡u, e̱ wai do̱ki tageto͡u dogoguomo͡u mala̱ ile, gabale tiadi moso̱ kodu felei. Folomo͡u, e̱ do o ke̱ bologua̱do wolo͡u delei.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Sabiyamo͡u, e̱ sele bolo̱u̱ tamo͡u, moso̱ obo͡u koko͡u nele̱mo͡u tobou, na̱ sele ko͟͡u mala̱ba, do o ko͟͡u bologua̱do wolo͡u dalayedei. A̱ ile haguaba dugu, na̱ sele kage mei degei debabe, a̱ ke̱no͡u tefele na̱moko͡u boholo͡u nele̱yode tobou.
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Kegemo͡u, Yesuha̱ Mosesha̱ kuolo͡u yo du o koko͡u yodu, na̱ kage tawaiya? O kamadia kege aba haguasiei kedia̱me koyoha̱ge o, hiyou mo͟͡udi o kedia̱ woma fogo͡u yai ke̱bo͡u de mogo degelou?
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Kuolo͡u yo du o kaha̱ tobou, o solo͡u do dege dogo͡u gu kaha̱yodei. Kegemo͡u, Yesuha̱ge, na̱ne ile, midiho̱ ke̱no͡u tefele degeyede tobou.
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Yesubo͡u e̱ dabai degedi obo͡u dia̱ yolugi, Yesu e̱ sa ta koko͡u felei. Sa ke̱ tie sasa̱i̱ ta, e̱ hu̱be Marta, e̱ Yesu wolo͡u ilemo͡u, e̱ soso͡u dia̱ moso̱ko͡u felei.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Martaha̱ e̱ mala̱sa̱i̱ ta delei, e̱ hu̱be Maria. Maria e̱ hagua, Hiye O Yesuha̱ abogo͟͡u hafe̱i̱do dege duwoli, e̱ ta̱ tobolo͡u ke̱ dusua̱ duwei.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Martaha̱ e̱sofe̱i̱ nale̱ dabai hiyedo degeligi, e̱ fi̱ hiyedo ma̱mo͡u, Yesuko͡u hagua, Hiye O, ma̱ mala̱sa̱i̱ e̱me dabai to͡u fogo͡u mo͡u, nale̱ dabaibe a̱ ma̱sofe̱i̱ degeli. Na̱ ke̱me tawaiyo mei? Na̱ge e̱ a̱ dogo͡u guyede tobo͡u.
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Hiye O Yesuha̱ e̱ ta̱ sima tobou, Marta, Marta, na̱me hagi̱ kagei kagei koko͡u fi̱ hiyedo molu̱.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Ke̱no͡u si na̱me fi̱ tano͡u fe̱i̱ ma̱yedei. Bi Mariaha̱ mo͡u la̱mo͡u degeli ke̱me bolofe̱i̱do. Kegei degemo͡u, dage ke̱me hobo͡u akogudamebeede tobou.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.