1 Coríntios 14
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Ni̱ge solo͡u do degedi midiho̱ ke̱no͡u sesegaba, nele̱ daga daga, Duo Bolofe̱i̱ha̱ solo͡u do ne̱di ke̱ne olo͡u fe̱i̱ molo͟͡uyodemaba degema. Egei, habage-degele-duguo-tobo͡u di-o kedia̱ tobolo͡u idi kaha̱ nele̱ ke̱, Duo Bolofe̱i̱ha̱ ne̱di ke̱ne ni̱ molo͟͡uyodema hiyedo degemo͡u ima.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Oe ta̱ gehe̱ ta̱e tobolo͡u idibe, ke̱me o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u tobo͡u diyo mei, Godiko͡u no͡u tobolo͡u. Damale̱do, ta̱ ke̱me o tae ta duyo mei. Duo Bolofe̱i̱ha̱ nele̱ya ke̱no͡u ta̱ mogogou dala ke̱ kuhe tobolo͡u.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Haba o tae egei hehegieibabe, ke̱si o sasa̱i̱ nele̱ dege dalamabadomo͡u hehegie tobolo͡u . O kegei kaha̱ge damale̱yodei o sasa̱i̱ kedia̱ dogo͡u guo dede̱i̱ sasagile.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 O tae ta̱ gehe̱ ta̱e tobo͡u babe, e̱ yo͟͡usieno͡u nele̱ degelamo͡u tobolo͡u. Haba egei tobolo͡u o kaha̱no͡u si Kelesuko͡u damale̱yodele i o sasa̱i̱ kedia̱ nele̱do dege dalamabadomo͡u hehegie tobo͡u di.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 A̱ ni̱ olo͡u fe̱i̱ ta̱ gehe̱ ta̱e tobolo͡u ile ke̱me ko͡u tagaliye, ke̱no͡u si ni̱ egei tobolo͡u ile ke̱me a̱ tagalido. O tae ta̱ gehe̱ ta̱e tobo͡u babe, haba o taha̱ge ke̱ tobolo͡u ke̱ boho͡u yedili, damale̱yodele i o sasa̱i̱ kedia̱ duloba, nele̱do dege dalamabadeba. Ta̱ ke̱ boholo͡u o ta mei debabe, ta̱ gehe̱ ta̱e tobolo͡u be huyadefe̱i̱ bolo̱. Haba egei tobo͡u di ke̱si bolofe̱i̱.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Mogo dia̱ma, ni̱ a̱ tobolo͡u ke̱ defe̱i̱do file duguma. A̱ ile folo, ta̱ gehe̱ ta̱e ni̱moko͡u tobo͡u babe, a̱ ni̱ dogo͡u gulo saga̱i̱ mei. Ke̱no͡u si, a̱ ile foloba, ni̱moko͡u egei hehegieibabe, ke̱me ni̱ dogo͡u gulo. Ta̱, Godiha̱ a̱moko͡u hegi ke̱bo͡u, tewe ta̱ ke̱bo͡u, habage degele ta̱ ke̱bo͡u de a̱ ni̱moko͡u hehegie tobo͡u lamo͡u degeli.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Hoho͡u sabo͡u, gitabo͡u ke̱me fi̱ dala meiye, ke̱no͡u si dilie uwo bolo̱ mei debabe, dige die uwo defe̱i̱do ta dulo mei.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Kibiye bologua̱do haguisa ho fogo͡u babe, o koyoha̱ haguale?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Nebe ke̱no͡u tefei, ni̱ ta̱ gehe̱ ta̱e tobo͡u babe, o sasa̱i̱ kedia̱ge ni̱me mo͡u to̱u̱ba duloba, sibige̱ ta tawale ile mei.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Damale̱do, sa sibige̱ kuoko͡u be, ta̱ daga daga su̱do dalagua. Ta̱ olo͡u fe̱i̱ ke̱ tobolo͡u idi ke̱me die sibige̱bo͡u no͡u dala.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Ke̱no͡u si, o taha̱ e̱ ta̱e tobolo͡u kaha̱ sibige̱ ke̱ a̱ tawaiyo mei debabe, o kaha̱ge a̱me sa ta oyodeiba, haba a̱ne o ke̱me sa ta oyodeiba dele.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Ni̱ne ke̱ saga̱i̱ dala. Ke̱no͡u si, nele̱ daga daga, Duo Bolofe̱i̱ha̱ solo͡u do ne̱di ke̱me ni̱ge molo͟͡u saga̱i̱ degele i kaha̱ degemo͡u, ni̱ damale̱yodele i o sasa̱i̱ dede̱i̱ sasagiedi nele̱ su̱do ke̱me mo͡u la̱ba degema.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 O koyoha̱ ta̱ gehe̱ ta̱e tobolo͡u tewe debabe, e̱ ta̱ gehe̱ ke̱ boholo͡u kaha̱ nele̱ ke̱ne Duo Bolofe̱i̱ha̱ e̱moko͡u ne̱yedema, Godiko͡u diho̱ baga̱ tobo͡u yedili.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Yobe, a̱ ta̱ gehe̱ ta̱e Godiko͡u diho̱ baga̱ tobo͡u babe, a̱ ma̱ duo kaha̱no͡u diho̱ baga̱ tobo͡u di. Ke̱no͡u si ma̱ fima̱i̱ye sibige̱ ta tawaiyo mei.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Kegei degemo͡u, a̱ kage degele? A̱ tagalibe, ma̱ duo kaha̱ diho̱ baga̱ tobo͡u babe, ma̱ fima̱i̱yene diho̱ baga̱ tobo͡u yedili. Ma̱ duo kaha̱ die̱ feibane, ma̱ fima̱i̱yene die̱ feyedili.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Na̱ ne̱ duo kaha̱ ta̱ gehe̱ ta̱e Godiko͡u bolofe̱i̱yode tobo͡u ma, damale̱do-yode tobo͡u babe, o taege na̱bo͡u de damale̱do-yodele saga̱i̱ mei. Yobe, e̱ ne̱ ta̱ uwo ko͡u duloye, ke̱no͡u si sibige̱ ta tawale mei kaha̱ degemo͡u.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Damale̱do, na̱ Godiko͡u ko͡u bolofe̱i̱yode tobolo͡u ye, ke̱no͡u si ne̱ diho̱ baga̱ tobolo͡u kaha̱ sibige̱be o tae ta tawaleba dede̱i̱ degele mei.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 A̱ ta̱ gehe̱ ta̱e tobo͡u mo͡u hagulu kaha̱ degemo͡u, a̱ Godiko͡u bolofe̱i̱yode tobolo͡u kuhe̱. Ni̱ ta̱ gehe̱ gehe̱ye tobolo͡u idi ke̱me a̱ge gabama feleido dala.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Ke̱no͡u si damale̱yodele i o sasa̱i̱ sosi moso̱ko͡u kefeguo dalaguababe, a̱ egei, dia̱ tawale saga̱i̱ ke̱no͡u hehegie tobo͡u lamo͡u . A̱ ta̱ gehe̱ ta̱e sasado dege tobo͡u mo͡u iligi dele mei.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Mogo dia̱ma, sisigo̱ye fima̱di saga̱i̱ kege fima̱dama. Midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u koko͡u be, ni̱me dihi die̱ toto͡u degele i, midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u idiyo mei kedia̱ daladi saga̱i̱ kegeno͡u dalaguama. Ke̱no͡u si midiho̱ ilo kele milo͡u gale kelebe, ni̱ fima̱i̱be odoye fima̱di saga̱i̱ ke̱no͡u tefele fima̱ma.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Kuolo͡u ta̱ kuguoko͡u be ko͡u gue nala̱i̱ dala, Godiha̱ tobolo͡u gi,
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Kegei degemo͡u, ta̱ gehe̱ gehe̱ ta̱e tobolo͡u idi midiho̱, ke̱me Godiha̱ dede̱i̱ ke̱, damale̱yodele ili mei kedia̱ dugumabadomo͡u hegidi. Ke̱no͡u si, habage tama̱ degele ta̱, ke̱me Godiha̱ dede̱i̱ ke̱, damale̱yodele i o sasa̱i̱ di dugumabadomo͡u hegidi.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Kegei kaha̱ degemo͡u, ni̱ sosi moso̱ko͡u kefeguba, o damale̱yodele ili mei o ilo kedia̱ fologa dube, ni̱ olo͡u fe̱i̱ ta̱ gehe̱ gehe̱yeno͡u tobolo͡u iba dubabe, dia̱ge wa, ni̱me toto͡u degei oyade tawale ile.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Ke̱no͡u si, damale̱yodili mei o taha̱ foloba dugu, ni̱ egei hehegie tobolo͡u iba dubabe, e̱ yo͟͡usieno͡u file duguoba, e̱me midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u di odade tawale.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Fima̱i̱ kasaga̱i̱, e̱ duledu dala ke̱me tama̱ degeiba, e̱ yubu sugulo fiya, miye duwoli, Godiko͡u diho̱ baga̱ tobolo͡u be, damale̱do, Godibe ni̱bo͡u de dalayodele.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Mogo dia̱ma, kegei kaha̱ degemo͡u, ni̱ sosi moso̱ko͡u kefegubabe, Godiha̱ dabai ke̱ kage degele ile? A̱ ni̱moko͡u tobo͡u lamo͡u. Ni̱me dabai tano͡u tano͡u degemo͡u ima. Ni̱ ilo kelebe die̱ feile. Ilo kele egei hehegie tobolo͡u. Ilo kele mogogou ta̱ ke̱ hehegile. Ilo kele ta̱ gehe̱ ta̱e tobolo͡u. Ilo kele ta̱ gehe̱ ta̱e tobo͡u ba ke̱ boholo͡u. Ni̱ dabai olo͡u fe̱i̱ ke̱ degele ilebe, ke̱me ni̱ damale̱yodei ke̱ dede̱i̱ sagiba sagiba dele.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 O ilo kele ta̱ gehe̱ gehe̱ye tobo͡u lababe, o bolo̱u̱ deba kamadia deba dia̱no͡u tobolo͡u ile ke̱me bolo̱. O tano͡u tano͡u tobo͡u mo͡u iba, o tae dia̱ tobolo͡u ili ke̱ boho͡u ma haba ta degayedili.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Sosi moso̱ko͡u be, ta̱ gehe̱ gehe̱ ta̱e tobolo͡u ke̱ boho͡u di o ta dala mei debabe, ta̱ gehe̱ ta̱e tobo͡u di o na̱ge tobo͡u da, no͟͡uno͡u amafe̱i̱ Godiko͡u tobo͡u.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Egei hehegie tobo͡u labane, o bolo̱u̱ deba kamadia deba dia̱no͡u tobolo͡u ile ke̱me bolo̱. O ilo kelebe mo͡u dulo fimabeedili.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Sosi moso̱ko͡u duwo o tano͡u tako͡u, Godiha̱ mogogou ta̱ ta hegiba, e̱ tobo͡u la debabe, o ta to͡u gule tobolo͡u tafala ke̱ na̱me ta̱da.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Kege degeibasi bolo̱. Ni̱ tano͡u tano͡u egei hehegie tobo͡u mo͡u iba, o olo͡u fe̱i̱ tawale, nele̱do degele ile.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Egei hehegie tobolo͡u idi o kedia̱me amafe̱i̱ baha duwoli, ise dio͟͡u egei tobolo͡u aso̱ diho̱ kelegeno͡u egei kuhe tobo͡u mabeedili.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Yobe, Godi e̱me do̱u̱do dabai degedi o. Dine mogodo degeba, e̱ dabai ke̱ fi̱ tano͡u dege degele ke̱ tagali.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Godiha̱ dabai degeibabe, sasa̱i̱ kedia̱me tale̱ mei, amafe̱i̱, o kedia̱ hayedu duwomabeedei. Sa sa olo͡u fe̱i̱ kedia̱ne di midiho̱ ke̱no͡u milolo͡u idi. Mosesha̱ kuolo͡u ta̱ene kegeno͡u ko͡u tobou dala.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Sasa̱i̱ kedia̱ yodu ta̱ ta dalababe, baha duwoli, moso̱ko͡u fogo͡u ya fologa, dio͟͡u die ma̱ko͡u no͡u yodumabeedei. Sasa̱i̱ye sosi moso̱ko͡u ge ta̱ tobo͡u babe, ke̱me midiho̱ do̱u̱do milo͡u yo mei.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Kageiye ni̱ dulo idiyo mei? Godiha̱ ta̱be ni̱ sabeko͡u ge yomogo͡u haguei kaha̱ degemo͡u? Kege mei. He, ni̱moko͡u no͡u mala̱ ile foloumo͡u, ni̱ tolo͡u i? Kegeli mei.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 O ta na̱me egei hehegie tobo͡u di o degeidade tawaibabe, ta̱ a̱ tobolo͡u ko͟͡ume na̱ damale̱do-yode tobo͡u . O ta na̱me Duo Bolofe̱i̱ha̱ nele̱bo͡u de dalayode tawaibane, na̱me ta̱ a̱ tobolo͡u ko͟͡ume damale̱do-yode tobo͡u . Yobe, ta̱ a̱ tobolo͡u ko͟͡ume Hiye Oha̱ di dumabeedei ke̱ tobolo͡u.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 O koyoha̱ ma̱ ta̱ ke̱ du ho fogo͡u babe, o sasa̱i̱yene e̱ ta̱be dulo saga̱i̱ mei.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Mogo dia̱ma, egei hehegie tobolo͡u be hiyedo dege tagama. Ta̱ gehe̱ gehe̱ ta̱e tobo͡u di midiho̱ ke̱ akogudama.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Ke̱no͡u si, ni̱ sosi moso̱ko͡u dabai do̱u̱do ke̱no͡u degemo͡u ima.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.