Atos 23
TAFO AYO (KXF) vs AAI
1 Polo ko ala ye tɔ lœ la agboro aayi kœwa ngbanganœ, á pa fœ endje adœke: «Alaya, soro mœ sœ yerœ utshu Ndjaba œrrr ga tœ ngɔngɔ asœke yé lɔsu mœ sœ dœ kœsœ gee mbœrœ tœnœ.»
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Kashe egerœ nganga Ndjaba á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Anania za o'o fœ azu á endje sœ ndoo dœ Polo adœke endje du ama ye.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Yé Polo pa fœ she adœke: «Ndjaba œ ɓi ɓœ, ɓœ sœ ɓata imbi muru anda á kavwa! Ɓœ sœ ɓa zœ mbœrœ kœwa ngbanga pa mœ liaka œneke á awa akwa pandœ nœ, yé ɓœ kpa katœ awa akwa tɨ œ pa adœke endje da mœ a?»
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Azu á endje ka lima ndoo dœ Polo pa fœ she adœke: «Ɓœ gu egerœ nganga Ndjaba a?»
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Polo gi fœ endje adœke: «Alaya, mœ wuwusœ nœ nene adœke œshe kœdœ egerœ nganga Ndjaba. Gbambanœ nene, Buku nœ Ndjaba pa adœke: “Ɓœ pa ekpe o'o goro œsœ gbozu tshapa azu nœ zœ nene.”»
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Polo wu lima sœ nœ adœke anga aayi kœwa ngbanganœ kœdœ Asadukayi, yé anga endje kœdœ Afarisayi. Mbœrœ tœnœ, tshe pa o'o ga utshu endje adœke: «Aaya, œmœ kœdœ uzu Farisayi, aata mœ kœdœ Afarisayi. Endje yindœ kœwa ngbanga pa mœ mbœrœ á mœ za lɔsu mœ ga pa neke á pa adœke azu á endje tshu, endje she bala lœ akuzu ye.»
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 Trale manda o'onœ á Polo pa ataa, a'ea wuta ugurutœ Afarisayi dœ pe Asadukayi, yé endje kurutshelœtœ endje.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 Gbambanœ nene, Asadukayi pa adœke azu á endje tshu endje she lœ akuzu nene yé aandjelu dœ pe ɨshirɨ azu gugu nene. Kashe Afarisayi yi œnœ endje ndœ o'onœ asœmœ kɔ.
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 O'o wuta lima ngbangbangba, yé anga aayi kœyisœ awa akwa á endje dœ Afarisayi áafo, œ vwaratœ endje dœ ɔgbɔ, œ pa adœke: «'A wuwusœ ekperœ bale á yakoshe asœ mbœrœ nene. Anganœ nene ɨshirɨ dá pa o'o fœ she a, too andjelu a?»
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Ɓata o'onœ sœ lima kœgerœ tœnœ, kœkpa awa adœke endje súru tshelœ Polo nene, gbozu tshapa aturugu za o'o adœke aturugu jerœ œ za Polo ugurutœ endje dœ́ œ gi she ga lœ pada.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Dœ abutshɔ manda nœ, Gbozu wuta ga utshu Polo á pa fœ she adœke: «Ka ngbɨrɨ, ɓata á ɓœ pa djakata o'o tœ upu nœ mœ lœ Yerusaleme kpœke, awa bale œ li adœke ɓœ mbœrœ ndje ataa ɓa lœ Roma.»
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Osho kɔrɔ panœ pe dœ amazɨ, anga Ayuda ngbɔtœ endje ga tœnœ mbœrœ kœvwarandœ o'o. Endje dara ama endje adœke, œne zɨ œrœ nene, œ ndjo ndje œrœ nene œrrr adœke œne wo Polo yekane.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Azu á endje dara lima ama endje sœ kœropa zazu bisha.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Endje ro ga ndœ agbozu tshapa anganga Ndjaba œdœ pe agbɔ Ayudanœ œ pa adœke: «'A dara ama 'a dœ ɨ'ɨrɨ Ndjaba adœke, 'a kpa zɨ œrœ nene yé 'a ndjo ndje ungu nene œrrr adœke 'a wo Polo yekane.
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Yé e'e dœ́ agboro aayi kœwa ngbanga kɔ, 'e vwa osho fœ gbozu tshapa aturugu adœke, endje za Polo na tœnœ mbœrœ 'e kpa tondœ o'o nœ ye kpœrœ kpœrœ kane. Kashe kolœ 'a, 'a gbe adœke 'a wo she utshunœ adœke tshe yi kumu ye kpœke.»
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Kashe gbolo yakoshe nœ yingɔ Polo dji lengere o'onœ asœmœ, œ na ga lœ pada ndœ kœva Polo nea dœ o'onœ.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Yé Polo kœ'e anga turugu á tshe kœdœ gbozu tshapa aturugu kama, á kœpa fœ she adœke: «Na dœ gbolo yakoshe asœ fœ gbozu tshapa 'e, tshe sœ dœ o'o kœpandœ nœ fœ she.»
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Turugunœ asœmœ kœna dœ gbolo yakoshenœ asœmœ fœ gbozu tshapa endje, œ kœpa fœ she adœke: «Ayi kánga Polo dá e mœ á pa adœke, mœ na dœ gbolo yakoshe asœ fœ ɓœ, mbœrœ tshe sœ dœ o'o kœpa fœ ɓœ.»
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Gbozu tshapa aturugu kœza ama kane ye, kœgitœ ye dœ she ga ɨndɨrɨnœ, kœyu she adœke: «O'o gaɗe dá ɓœ yindœ kœpandœ nœ fœ mœ a?»
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Gbolo yakoshenœ kœgi fœ she adœke: «Ayuda zɨ tshelœ o'o ndœ kœfara ɓœ adœke, ɓœ za Polo na tœnœ ɓa mbatsha ga utshu agboro aayi kœwa ngbanga. Endje mbœrœ adœke œne gbe kœtondœ o'o nœ ye dœ ɔtshɔnœ kane.
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 Kashe yiyindœ nœ nene. Gbambanœ nene, endje lœ kœropa azu zazu bisha á endje gɨ uku ga tœ awa ye. Endje dara ama endje dœ ɨ'ɨrɨ Ndjaba adœke œne zɨ œrœ nene, œ ndjo ndje ungu nene œrrr adœke œne wo Polo yekane. Adja endje gumatœ endje kɔ yé œ sœ kolœ kœkate adœke ɓœ yindœ nœ awa bale dœ œne.»
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Utshu kœza awa fœ gbolo yakoshenœ, gbozu tshapa aturugunœ pa fœ she adœke: «Kpa mɨmɨndœ nœ fœ anga uzu bale nene.»
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Gbozu tshapa aturugu kœ'e anga aturugu nœ ye bisha, kœpa fœ endje adœke: «'E gumatœ 'e mbœrœ kœro ga lœ Sezaré, dœ ada ɔlɔ mindu dœ vana lœ butshɔ asœ, e ko aturugu kama bisha, endjeneke á endje ɔ ga pa ambarata zazu votɔ dœ ndjokpa dœ azu kœnɔ wele kama bisha.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 'E ko ndje ambarata mbœrœ kœgi dœ Polo dœ soro fœ gbozu Felikisi.»
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Yé tshe kœsu mbeti adœke:
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 «Abala nœ zœ. Œmœ Klode Lisiyase, mœ sœ kœsu mbetinœ asœke fœ ɓœ dœ gbozu Felikisi, á endje lɨsœ zœ waa asœmœ.
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Ayuda za uzu asœ yé œ yindœ kœwo she. Lɔkɔ á mœ dji adœke œshe kœdœ gbolo ogo Roma, mœ na dœ aturugu nœ mœ á za she tshakane endje.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Ɓata á mœ yi lima ndœ kœwusœ ádá o'o á endje tɔ lima meza pa ye ndœ nœ, mœ na dœ she ga utshu agboro aayi kœwa ngbanga nœ Ayuda.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Mœ wu adœke, endje tɔ mezanœ pa ye mbœrœ o'o á wu awa akwa nœ endje dœ tœ endje. Kashe tshe mbœmbœrœ anga ekperœ bale á li adœke endje wo she too endje za she ga lœ kánga nene.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Ɓata endje pandœ nœ fœ mœ adœke, Ayuda sœ dœ ekpe gbetshelœ tœ kœwo she, mœ vwa she fœ ɓœ, œ pa fœ endje adœke endje na ndje kœtɔ mezanœ pa ye ɓa utshu zœ.»
30 Naatu
31 Aturugu mbœrœtœ endje liaka o'o á gbozu tshapa endje pa. Endje za Polo yé œ gi she na tœnœ butshɔ butshɔ œrrr ga ndœ Atipatrisi.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Osho kɔrɔ panœ, aturugu á endje sœ lima kœna dœ ada endje kwatœ endje ga lœ padanœ, yé á katœ endjeneke á endje ɔ ga pa ambarata kœro tœ awanœ dœ Polo.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 Lɔkɔ á endje wuta ga lœ Sezaré, ayi kœkpa dœ ambarata za mbetinœ fœ gbozu tshapa ogo lœ ongbonœ, yé œ katœ Polo tɨ ga tshakane ye.
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Gbozu tshapa ogo lœ ongbo Yuda kœdɨ mbetinœ yé á yu Polo tœ kœwusœ ogo nœ ye. Manda kœwusœ nœ adœke œshe kœdœ uzu lœ ogo Silisi,
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 tshe pa fœ she adœke: «Mœ dji ɓœ dœ lɔkɔ á azu kœtɔ meza pa zœ kœyikumu endje.» Tshe kœpa fœ aturugu nœ ye adœke endje gbɔndœ Polo ɓa sœnda nœ gbozu Erode.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.