Mateus 22
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs VC
1 Wosini Jisas mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu ri sawe,
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 “Hewen pe kwambu ti nuwe pe king apukolaka fori sumbu hinga. Ri hurahama che humwe ri hopwekowani ori king apukolaka ahirahi laka fo ya ri otokuna.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Wosini metengei naha ele hima fwele humwe hopweno ahirahi wu a ki wunu ri sawehambwaro leni ri rata kinani ri tau ra himache fweleni ri humbwewani ya wu i. Wowani wu ta nambwe wu diyahasini ya wu da.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 Wofunu ri himache fwelenga ri ai humbwewani wu ikowani ya wunu ri sawe, ‘Ku ini ele hima a sawehambwaro leni ka hinga ma ku sawe, “Ma ku mendi, king apukolaka ahirahi otokunahiro. Bulumakau hura fwelenga hehenaro omwe laka rihi fwelenga nu yeni ete nu woro. Ele mwaꞌambwe hinga tinda ete otokunasindau. Ma ku saiwa nu ini humwe hopweno ahirahi laka nu a.” ’
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 “Wosiwani ele ri himache wu ini kale mwanji hinga tinda wunu sawewani ele mwanji ni wu mendini wu sai wu ta nambwe, wunu diyaha. Wunu fori saini ri tau tokwe iwani, fori saini ri ya tau ra ki ya ri i.
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 Wowani hima fweletombwa king apukolaka tau ra himache rihi leni wu toronambusini wunu ningitengini wunu yewani ya wu ha.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 O hinga wu wosiwani king apukolaka sembe enge ri akoni au anaye himache rihi leni ri humbwewani wu ini ele ri tau ra himache ni yero hima leni wu yeni wui ko ti ya wu tu.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 Wosini king apukolaka ri tau ra himache leni ya ri sawe, ‘Humwe hopwe kinani woro ahirahi le otokunasini ya da. Wondawani ele a sawehambwaro hima le wu wosindaro sumbu wuhi ti ai miyaningisopo ki chiki nambwe.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 O keke ma ku ini ele numbo sopu ki hima fwele ku heini takisopo mwanji ki ma wunu sawewa sa wu tani humwe hopwekondau ahirahi fwele sa wu a.’
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 O hinga ri bwasiwani ele ri tau ra himache wu ini ele numbo ki kapwa hima lenga, e, hima kipe lenga wunu heini sawe sawe ya wu raꞌai. Wosini funda wu tani o humwe hopweni ahirahi ano aka tipa ki wu litisiwani wunu heiwani hima miyafo naha.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 “Ele himiyama hurahama raruni wu wausiwani king apukolaka wunu hei ki o aka tipa ki ya ri raru. Ri raruni ri heiwani hima fori humwe hopwekondau gisi ki soꞌoino nikaꞌari kipe tini ri soꞌoi nambwe.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Ete wowani king apukolaka ya rini sawe, ‘Ai nau, hinde wowani humwe hopweno gisi ki soꞌoino nikaꞌari kipe mi soꞌoi nambwe ahaꞌa ki mi siraro?’ Wowani rini mwanji nambwe.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 Ete wowani king apukolaka ri tau ra himache leni ka hinga ya wunu ri sawe, ‘Seke tapa ma rini injisini kari kwai hundusindau hoko tokwe ma rini rawaru. Wosiwa o hundu ki sa ri dani ri ichakandani fu rihi tini sa ri ai tangindomunanda.’
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 Ei mwe naha, Gotri hima miyafo naha rini sirina kinani ri uchandau, woroti rini wui sumbu tini ri hei hei funda funda rihi ri na kinani ri rakarundau.”
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Ka gisi ki Farisi hima le ini mwanji ka hinga wu injini ya wu sawe, “Ka bwele mwanji hinga ni nu gambosini Jisas nu toroꞌinjino?” Woro wui inaka ti, kale hima bitawa wu risiwani fe raindau hinga ri raiwa rini wu toroꞌinji kinani.
15 — ausente —
16 Wokinani wui himache lenga ele Herot inaka ni ohounani sirinandau himache lenga wu humbwewani Jisas tambwa wu ini ka hinga ya rini wu sawe, “Ondiyakandiyandau hima, nunu nu hambwandau, mini hima kipe naha. Mwanji mwe naha kumbwa ele himiyama hurahama ni Gotri sumbu tini mi ondiyakandiyandau. Mini hi chele hima lenga hi nambwe hima lenga sumbu apumbwa apu wunu ni mi wosinda nambwe, mina. Mini ele hima i inaka ni hambwa hambwa mi sirinanda nambwe.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 Wondau hinga ma nunu sawe. Hinde hinga mi hambwandau. Takisi ya ti Sisa apukolaka ni wu hanoꞌo, mina?”
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Woroti Jisas wui kapwa inaka ti metengei ba ri hambwakoni ya ri sawe, “Kunu nimba gambo hima tiya, hinde wowani ku gamboni ku ani simiyaneheindau?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Takisi ya handau humokuto ya foti ma ku ratawa ani hei.” Wowani humokuto ya foti wu ratani ya rini wu ha.
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 Wosiwani ya wunu ri sili, “Dohaꞌa ya ki dau hima i himamwale tinga hima hi tinga namohi?”
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 Wowani ya wu sawe, “Sisa, apukolaka hi.” Ete wowani ya wunu ri sawe, “E, Sisa ya mwaꞌambwe ti, o Sisa ni ma ku ai ha. E, Gotri mwaꞌambwe ti, o Gotri ni ma ku ai ha.”
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 Ete wowani ka mwanji ni wu mendini wu apapanakoni rini wu hanjaꞌaisini ya wu i.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Wondawani o gisi kumbwa ele Satiyusi hima fwele Jisas tambwa ya wu ta. Ele hima wunu ete sawendau, matimat ki siro hima le hinde ai sai kumbwa. Wundo wu tani Jisas ni ka hinga ya wu sili,
23 — ausente —
24 “Ondiyakandiyandau hima, Moses Gotri chengi ki ete nunu sawero, ‘E, hima fori humwe ri hopwesini che ti ra nambwe ri hawa, o ri hipache rito o humwe ni himanguto sa ri rasini ri apwai keke okulasiwa chefahima wili.’
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Woro apa mwanji fo ya mini nu sawekonda. Injelembwa analongo hima lembwa nui nindo tiki wu daro ti tapaꞌangi hatachi fisi. Wui apwai mwa laka ri humwe fo ri hopwesini ya ri ha, woro rini che nambwe. Wosiwani ri diya rito o humwe ni himanguto ya ri ra.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Ete wosini rini o hingambwa che fo ra nambwe ya ri ha. Wowani ri diya fori o hingambwa. Wowani ri diya fwele o hingambwa, funda funda wu hopwe hopwe wu i ini tapaꞌangi hatachi fisi analongo hima kale tinda ete ya wu ha.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Wunu tinda wu hani humbusiwanimbwa jipe naha ki o humwe okwe ya ha.
27 And last of all the woman also died.
28 Woro ka mwanji ma nunu sawe. Ka matimat ki siro hima le ai wu saino gisi tawa kale tapaꞌangi hatachi fisi analongo hima o humwe ni namoi humwe hinga tini nano? Mi hambwanda, wunu tinda o humwe numbwa wu hopwero to sa.”
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Ete wosiwani Jisas mwanji wasa wuhi ti ya wunu ri sawe, “Kunu Gotri chengi ki dau mwanji tinga Gotri kwambu tinga ku hambwanda nambwe. Wosini ambwatinambwati mwanji do ku bwanda.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Matimat tiki siro hima le ai wu saino gisi tawa do anahopwendau sumbu hinga apa hinde wu wosi kumbwa. Mina. Kale kau hewen ko ki dau ensel hingambwa wu dano.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 “Woro matimat ki siro hima le ai wu saino sumbu o tini kunu a silineheikondau. Gotri o sumbu ni ri kaini ri humbwero tini ku heini ku hambwa nambweꞌe? Ka hinga ri sawero,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 ‘Ani Epuraham Gotri, Aisak Gotri, e, Jekop Gotri.’ Do Gotri haro himako wui Gotri mina, himamwale tinga ete da ete da himako wui Gotri.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Ete wowani ele himiyama hurahama o ri bwaro mwanji tini wu mendikoni ete ya wu apapana.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Jisas o mwanji ni ri bwawani Satiyusi hima le ete ya wu gingai. Wowani Farisi hima le o mwanji ni wu mendikoni ya wu wau.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 Woro wui nindo tiki Gotri lo mwanji hambwandau hima fori ya da. Rindo Jisas ni ri simiyanehei kinani ya ri sili,
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 “Ondiyakandiyandau hima, hinde na lo mwanji to funda ri kipe naha, lo mwanji fweleni funda ete dikindau?”
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 Wowani Jisas ya rini sawe, “‘Kari kau Apukolaka o mi Gotri. Rini keke ma woni, sembe mihi ti, inaka mihi ti, hambwa mihi ti, ma tinda ete rini ha.’
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Do Gotri lo mwanji to kipe naha funda ete mwasesindau.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Wosini o mwanji ki ri ai ondiyaro lo mwanji ti ka hinga: ‘Mi hima tape keke mi wondau hingambwa ele biya hima ba fwele keke o hingambwa ma wo.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Dopihaꞌa lo mwanji fisi pito ele Moses kairo Gotri lo mwanji ga ele Gotri mwanji bwarakarandaro hima le kairo mwanji ga wui mwanji mu naha.”
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Farisi hima le wausini ete wu dawani Jisas ya wunu sili,
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 “Kunu hinde ku hambwandau, Kurais ka namoi anitafenita?” Wowani ya rini wu sawe, “Defit i anitafenita.”
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 Ete wowani ya ri sawe, “Wo hinde wowani Gotri Himamwale kipe Defit ni ondiyakandiyawani Defit, Apukolaka, rini nandau? Defit rinjenga ka hinga sawe:
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 — ausente —
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 O mwanji ni ma ku hambwa. Defit rinjenga Kurais ni, Apukolaka, ri nandau. O hinga keke Kurais, Defit anitafenita hingambwa ri dau ti, mina.”
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Jisas o mwanji ri bwasiwani hima fori ri mwanji wasa rini sawe nambwe. Wokoni o gisi kumbwa rini ni wu heini ya wu aki. Wosini mwanji fwele ai rini wu sili nambwe.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.