Mateus 22
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NAA
1 Wosini Jisas mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu ri sawe,
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 “Hewen pe kwambu ti nuwe pe king apukolaka fori sumbu hinga. Ri hurahama che humwe ri hopwekowani ori king apukolaka ahirahi laka fo ya ri otokuna.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Wosini metengei naha ele hima fwele humwe hopweno ahirahi wu a ki wunu ri sawehambwaro leni ri rata kinani ri tau ra himache fweleni ri humbwewani ya wu i. Wowani wu ta nambwe wu diyahasini ya wu da.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 Wofunu ri himache fwelenga ri ai humbwewani wu ikowani ya wunu ri sawe, ‘Ku ini ele hima a sawehambwaro leni ka hinga ma ku sawe, “Ma ku mendi, king apukolaka ahirahi otokunahiro. Bulumakau hura fwelenga hehenaro omwe laka rihi fwelenga nu yeni ete nu woro. Ele mwaꞌambwe hinga tinda ete otokunasindau. Ma ku saiwa nu ini humwe hopweno ahirahi laka nu a.” ’
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 “Wosiwani ele ri himache wu ini kale mwanji hinga tinda wunu sawewani ele mwanji ni wu mendini wu sai wu ta nambwe, wunu diyaha. Wunu fori saini ri tau tokwe iwani, fori saini ri ya tau ra ki ya ri i.
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 Wowani hima fweletombwa king apukolaka tau ra himache rihi leni wu toronambusini wunu ningitengini wunu yewani ya wu ha.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 O hinga wu wosiwani king apukolaka sembe enge ri akoni au anaye himache rihi leni ri humbwewani wu ini ele ri tau ra himache ni yero hima leni wu yeni wui ko ti ya wu tu.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 Wosini king apukolaka ri tau ra himache leni ya ri sawe, ‘Humwe hopwe kinani woro ahirahi le otokunasini ya da. Wondawani ele a sawehambwaro hima le wu wosindaro sumbu wuhi ti ai miyaningisopo ki chiki nambwe.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 O keke ma ku ini ele numbo sopu ki hima fwele ku heini takisopo mwanji ki ma wunu sawewa sa wu tani humwe hopwekondau ahirahi fwele sa wu a.’
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 O hinga ri bwasiwani ele ri tau ra himache wu ini ele numbo ki kapwa hima lenga, e, hima kipe lenga wunu heini sawe sawe ya wu raꞌai. Wosini funda wu tani o humwe hopweni ahirahi ano aka tipa ki wu litisiwani wunu heiwani hima miyafo naha.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 “Ele himiyama hurahama raruni wu wausiwani king apukolaka wunu hei ki o aka tipa ki ya ri raru. Ri raruni ri heiwani hima fori humwe hopwekondau gisi ki soꞌoino nikaꞌari kipe tini ri soꞌoi nambwe.
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Ete wowani king apukolaka ya rini sawe, ‘Ai nau, hinde wowani humwe hopweno gisi ki soꞌoino nikaꞌari kipe mi soꞌoi nambwe ahaꞌa ki mi siraro?’ Wowani rini mwanji nambwe.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Ete wowani king apukolaka ri tau ra himache leni ka hinga ya wunu ri sawe, ‘Seke tapa ma rini injisini kari kwai hundusindau hoko tokwe ma rini rawaru. Wosiwa o hundu ki sa ri dani ri ichakandani fu rihi tini sa ri ai tangindomunanda.’
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Ei mwe naha, Gotri hima miyafo naha rini sirina kinani ri uchandau, woroti rini wui sumbu tini ri hei hei funda funda rihi ri na kinani ri rakarundau.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Ka gisi ki Farisi hima le ini mwanji ka hinga wu injini ya wu sawe, “Ka bwele mwanji hinga ni nu gambosini Jisas nu toroꞌinjino?” Woro wui inaka ti, kale hima bitawa wu risiwani fe raindau hinga ri raiwa rini wu toroꞌinji kinani.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 Wokinani wui himache lenga ele Herot inaka ni ohounani sirinandau himache lenga wu humbwewani Jisas tambwa wu ini ka hinga ya rini wu sawe, “Ondiyakandiyandau hima, nunu nu hambwandau, mini hima kipe naha. Mwanji mwe naha kumbwa ele himiyama hurahama ni Gotri sumbu tini mi ondiyakandiyandau. Mini hi chele hima lenga hi nambwe hima lenga sumbu apumbwa apu wunu ni mi wosinda nambwe, mina. Mini ele hima i inaka ni hambwa hambwa mi sirinanda nambwe.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Wondau hinga ma nunu sawe. Hinde hinga mi hambwandau. Takisi ya ti Sisa apukolaka ni wu hanoꞌo, mina?”
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Woroti Jisas wui kapwa inaka ti metengei ba ri hambwakoni ya ri sawe, “Kunu nimba gambo hima tiya, hinde wowani ku gamboni ku ani simiyaneheindau?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Takisi ya handau humokuto ya foti ma ku ratawa ani hei.” Wowani humokuto ya foti wu ratani ya rini wu ha.
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 Wosiwani ya wunu ri sili, “Dohaꞌa ya ki dau hima i himamwale tinga hima hi tinga namohi?”
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Wowani ya wu sawe, “Sisa, apukolaka hi.” Ete wowani ya wunu ri sawe, “E, Sisa ya mwaꞌambwe ti, o Sisa ni ma ku ai ha. E, Gotri mwaꞌambwe ti, o Gotri ni ma ku ai ha.”
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Ete wowani ka mwanji ni wu mendini wu apapanakoni rini wu hanjaꞌaisini ya wu i.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Wondawani o gisi kumbwa ele Satiyusi hima fwele Jisas tambwa ya wu ta. Ele hima wunu ete sawendau, matimat ki siro hima le hinde ai sai kumbwa. Wundo wu tani Jisas ni ka hinga ya wu sili,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 “Ondiyakandiyandau hima, Moses Gotri chengi ki ete nunu sawero, ‘E, hima fori humwe ri hopwesini che ti ra nambwe ri hawa, o ri hipache rito o humwe ni himanguto sa ri rasini ri apwai keke okulasiwa chefahima wili.’
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Woro apa mwanji fo ya mini nu sawekonda. Injelembwa analongo hima lembwa nui nindo tiki wu daro ti tapaꞌangi hatachi fisi. Wui apwai mwa laka ri humwe fo ri hopwesini ya ri ha, woro rini che nambwe. Wosiwani ri diya rito o humwe ni himanguto ya ri ra.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Ete wosini rini o hingambwa che fo ra nambwe ya ri ha. Wowani ri diya fori o hingambwa. Wowani ri diya fwele o hingambwa, funda funda wu hopwe hopwe wu i ini tapaꞌangi hatachi fisi analongo hima kale tinda ete ya wu ha.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Wunu tinda wu hani humbusiwanimbwa jipe naha ki o humwe okwe ya ha.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Woro ka mwanji ma nunu sawe. Ka matimat ki siro hima le ai wu saino gisi tawa kale tapaꞌangi hatachi fisi analongo hima o humwe ni namoi humwe hinga tini nano? Mi hambwanda, wunu tinda o humwe numbwa wu hopwero to sa.”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Ete wosiwani Jisas mwanji wasa wuhi ti ya wunu ri sawe, “Kunu Gotri chengi ki dau mwanji tinga Gotri kwambu tinga ku hambwanda nambwe. Wosini ambwatinambwati mwanji do ku bwanda.
29 Jesus respondeu:
30 Matimat tiki siro hima le ai wu saino gisi tawa do anahopwendau sumbu hinga apa hinde wu wosi kumbwa. Mina. Kale kau hewen ko ki dau ensel hingambwa wu dano.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 “Woro matimat ki siro hima le ai wu saino sumbu o tini kunu a silineheikondau. Gotri o sumbu ni ri kaini ri humbwero tini ku heini ku hambwa nambweꞌe? Ka hinga ri sawero,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 ‘Ani Epuraham Gotri, Aisak Gotri, e, Jekop Gotri.’ Do Gotri haro himako wui Gotri mina, himamwale tinga ete da ete da himako wui Gotri.”
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Ete wowani ele himiyama hurahama o ri bwaro mwanji tini wu mendikoni ete ya wu apapana.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Jisas o mwanji ni ri bwawani Satiyusi hima le ete ya wu gingai. Wowani Farisi hima le o mwanji ni wu mendikoni ya wu wau.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Woro wui nindo tiki Gotri lo mwanji hambwandau hima fori ya da. Rindo Jisas ni ri simiyanehei kinani ya ri sili,
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 “Ondiyakandiyandau hima, hinde na lo mwanji to funda ri kipe naha, lo mwanji fweleni funda ete dikindau?”
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Wowani Jisas ya rini sawe, “‘Kari kau Apukolaka o mi Gotri. Rini keke ma woni, sembe mihi ti, inaka mihi ti, hambwa mihi ti, ma tinda ete rini ha.’
37 Jesus respondeu:
38 Do Gotri lo mwanji to kipe naha funda ete mwasesindau.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Wosini o mwanji ki ri ai ondiyaro lo mwanji ti ka hinga: ‘Mi hima tape keke mi wondau hingambwa ele biya hima ba fwele keke o hingambwa ma wo.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Dopihaꞌa lo mwanji fisi pito ele Moses kairo Gotri lo mwanji ga ele Gotri mwanji bwarakarandaro hima le kairo mwanji ga wui mwanji mu naha.”
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Farisi hima le wausini ete wu dawani Jisas ya wunu sili,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 “Kunu hinde ku hambwandau, Kurais ka namoi anitafenita?” Wowani ya rini wu sawe, “Defit i anitafenita.”
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Ete wowani ya ri sawe, “Wo hinde wowani Gotri Himamwale kipe Defit ni ondiyakandiyawani Defit, Apukolaka, rini nandau? Defit rinjenga ka hinga sawe:
43 E Jesus perguntou:
44 — ausente —
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 O mwanji ni ma ku hambwa. Defit rinjenga Kurais ni, Apukolaka, ri nandau. O hinga keke Kurais, Defit anitafenita hingambwa ri dau ti, mina.”
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Jisas o mwanji ri bwasiwani hima fori ri mwanji wasa rini sawe nambwe. Wokoni o gisi kumbwa rini ni wu heini ya wu aki. Wosini mwanji fwele ai rini wu sili nambwe.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.