Mateus 13
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs VC
1 O gisi ki Jisas aka ri andosini hoko tokwe ya raru. Wosini fwanjuwei gamba tiki ya ri lininda.
1 Naquele dia, saiu Jesus e sentou-se à beira do lago.
2 Wondawani himiyama hurahama miyafo naha tani rini ga ya wu wau. O hinga wowani rini kanu fotiki ri rauni ri litiwani himiyama hurahama miyafo naha hapi mwai tiki ya wu eninda.
2 Acercou-se dele, porém, uma tal multidão, que precisou entrar numa barca. Nela se assentou, enquanto a multidão ficava à margem.
3 Wosiwani mwanji yepe miyafo naha ki wunu ri bwandani ka hinga ya ri sawe, “Ma ku mendi, hima fori raisi wapa ti rupwa tiki ri yesinani ri humbwe ki ya ri i.
3 E seus discursos foram uma série de parábolas.
4 “Wosini ri humbwendawani raisi wapa fwele numbo gamba tiki ya sika. Sikasiwani apwe le hangani sikani ya tinda wu a.
4 Disse ele: Um semeador saiu a semear. E, semeando, parte da semente caiu ao longo do caminho; os pássaros vieram e a comeram.
5 Raisi wapa fwele humokuto tenge tiki ya rai, nuwe miyafo da nambwe michi o tiki. Nuwe oti kaimbwa mina. Wosiwani fwamwe metengei ete ya sukwa.
5 Outra parte caiu em solo pedregoso, onde não havia muita terra, e nasceu logo, porque a terra era pouco profunda.
6 Ete wondawani nika sukwani ya ye. Ele raisi wapa tingini sukwaro ti nene kwambu i nambwe. Wosiwani nika yewani hopweneni ya rikaꞌai.
6 Logo, porém, que o sol nasceu, queimou-se, por falta de raízes.
7 Raisi wapa fwele lame chele ki nindo tiki ya rai. Wosiwani lame chele ki oti saini tinda ete ya yekicha.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos: os espinhos cresceram e as sufocaram.
8 E, raisi wapa fwele nuwe kipe tiki ya rai. Wosini mwe ti ya wa. Wapa foriki mwe ti 100 hinga ya wa. Wapa foriki mwe ti 60 hinga ya wa. Ete wowani wapa foriki mwe ti 30 hinga ya wa.
8 Outras, enfim, caíram em terra boa: deram frutos, cem por um, sessenta por um, trinta por um.
9 Hima wasamba chele ti dohaꞌa mwanji sa ri mendi.”
9 Aquele que tem ouvidos, ouça.
10 Wosiwani Jisas himache le tani ka hinga tini ya rini sawe, “Hinde wowani mwanji yepe tini wunu mi sawero?”
10 Os discípulos aproximaram-se dele, então, para dizer-lhe: Por que lhes falas em parábolas?
11 Ete wowani rini ga mwanji wasa ka hinga ya wunu sawe, “Gotri hewen kipe kwambu torono numbo yanisindau ti kunu ni mekuro, woro ele biya hima ni, mina.
11 Respondeu Jesus: Porque a vós é dado compreender os mistérios do Reino dos céus, mas a eles não.
12 E, hima fori mwaꞌambwe rihi fwele dawa, Gotri apa fwele ga ri ai hawa rindo apa mwaꞌambwe miyafo naha. E, hima fori mwaꞌambwe fisiche naha dawa, Gotri o mwaꞌambweche okwe apa ri ai raꞌaino.
12 Ao que tem, se lhe dará e terá em abundância, mas ao que não tem será tirado até mesmo o que tem.
13 Mwanji yepe tini wunu a sawendau bomo ti ka. Miya wuhi ti wu maꞌaikaꞌaindau ti, mwaꞌambwe fotini wu heinda nambwe. Wasamba wuhi ti yayanasindau ti, mwanji fotini wu mendini wu hambwanda nambwe.
13 Eis por que lhes falo em parábolas: para que, vendo, não vejam e, ouvindo, não ouçam nem compreendam.
14 Woro o sumbu ni ele himiyama hurahama ni Gotri mwanji bwarakarandaro hima ri, Aisaiya, ka hinga ya ri sawe,
14 Assim se cumpre para eles o que foi dito pelo profeta Isaías: Ouvireis com vossos ouvidos e não entendereis, olhareis com vossos olhos e não vereis,
15 — ausente —
15 porque o coração deste povo se endureceu: taparam os seus ouvidos e fecharam os seus olhos, para que seus olhos não vejam e seus ouvidos não ouçam, nem seu coração compreenda; para que não se convertam e eu os sare {Is 6,9s}.
16 “Woro kunu ma ku eripenda. Hinde wowani, miya kuhi ti mwaꞌambwe ti o ku heinda. E, wasamba kuhi ti mwanji o ku mendinda.
16 Mas, quanto a vós, bem-aventurados os vossos olhos, porque vêem! Ditosos os vossos ouvidos, porque ouvem!
17 Mwe naha tiki kunu a sawendau. Imbihumbwa pe Gotri mwanji bwarakarandaro hima le, e, Gotri sumbu ni sirinandaro hima kipe le, o apa ku heindau hinga tini wu hei kinani au wunu saindaro. Woroti wu hei nambwe. Apa o ku mendindau mwanji hinga tini wu mendi kinani au wunu saindaro ti, o mwanji ni wu mendi nambwe.
17 Eu vos declaro, em verdade: muitos profetas e justos desejaram ver o que vedes e não o viram, ouvir o que ouvis e não ouviram.
18 “Apa mwanji mu mwe ti ma ku mendi, hima fori raisi wapa ti tau tiki ri rumbwe ki ri iro mwanji yepe ti.
18 Ouvi, pois, o sentido da parábola do semeador:
19 Kale raisi wapa numbo gambwa ki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri kwambu tini sawekawendau mwanji ti wu mendini o mwanji mu mwe wu hambwa nambwe. Wosiwani Saiten tani wui sembe ki siro mwaꞌambwe tini metengei ri raꞌairo.
19 quando um homem ouve a palavra do Reino e não a entende, o Maligno vem e arranca o que foi semeado no seu coração. Este é aquele que recebeu a semente à beira do caminho.
20 Kale raisi wapa fwele humokuto tenge tiki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri mwanji ni wu mendini wu eripeni wui sembe ki wu torondau.
20 O solo pedregoso em que ela caiu é aquele que acolhe com alegria a palavra ouvida,
21 Woro nanji wuhi kaimbwa rai nambwe. O keke gisi miyafo wu i hinga. Dani inumbwa hima fwele Gotri mwanji tini wu yititakicha kinani wunu ni kapwa sumbu ti wu woni nomo ti wunu hakowani, wunu metengei ete ya wu hichakou.
21 mas não tem raízes, é inconstante: sobrevindo uma tribulação ou uma perseguição por causa da palavra, logo encontra uma ocasião de queda.
22 Kale raisi wapa fwele lame chele ki nindo tiki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri mwanji wu mendindau. Woroti do nuwe pe sumbu tinga ya mwaꞌambwe ti keke wu hambwani funda wu okokonakowani ele mwaꞌambwe to Gotri mwanji ti yekichasindau. Wosiwani raisi mwe wandau hinga wu wa nambwe.
22 O terreno que recebeu a semente entre os espinhos representa aquele que ouviu bem a palavra, mas nele os cuidados do mundo e a sedução das riquezas a sufocam e a tornam infrutuosa.
23 Woroti kale raisi wapa nuwe kipe tiki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri mwanji wu mendini mwanji mu mwe ti wu torosindau. Wosiwani fwele mwe ti 100 hinga wu wani fwele mwe ti 60 hinga wu wani fwele 30 hinga ya wu wa.”
23 A terra boa semeada é aquele que ouve a palavra e a compreende, e produz fruto: cem por um, sessenta por um, trinta por um.
24 Wosini Jisas mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu sawe, “Hewen pe kwambu ti raisi wapa kipe fweleni tau rihi tiki sindau hima hinga.
24 Jesus propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é semelhante a um homem que tinha semeado boa semente em seu campo.
25 Wosiwani ele himiyama hurahama wu tukuyandawani rini omwemendindau hima fori tani ri tau nindo tiki kapwa ki so ri sisini ya ri i.
25 Na hora, porém, em que os homens repousavam, veio o seu inimigo, semeou joio no meio do trigo e partiu.
26 Dani ini raisi wapa kipe oti saini mwe ti ya wakondawani wu heiwani kapwa ki tinga funda anangausini ya wu eninda.
26 O trigo cresceu e deu fruto, mas apareceu também o joio.
27 Ete wowani ele ri tau ra himache le tani ori tau chele hima ni ya wu sawe, ‘Apukolaka, nunu ete nu hambwaro, ka mi rupwa ki raisi wapa kipe tunumbwa mi siro. Wo hinde wowani ka kapwa ki to sukwaro?’
27 Os servidores do pai de família vieram e disseram-lhe: - Senhor, não semeaste bom trigo em teu campo? Donde vem, pois, o joio?
28 “Ete wowani ya wunu ri sawe, ‘Nui miho forito o hinga ri wosiro.’ Wowani ri tau ra himache lenga ya rini wu sawe, ‘Nu ini ka kapwa ki nu sipini forukumbwa nu waunoꞌo?’
28 Disse-lhes ele: - Foi um inimigo que fez isto! Replicaram-lhe: - Queres que vamos e o arranquemos?
29 “Wowani ya wunu ri sawe, ‘Mina. Foki kapwa ki ti ku sipikoni apa ki kipe tinga ku sipino.
29 - Não, disse ele; arrancando o joio, arriscais a tirar também o trigo.
30 Anaꞌape ma ete fini ku andosiwa sa ete fi da. Wowa o raisi rikaꞌaiwa gipi tiki kutono gisi tiki pwe ele tau ra himache leni a bwe sawe, wowa ele kapwa ki metengei wu sipini tene tiki wu upwatino, hi tiki tu ki. E, raisi mwe kipe ti ahirahi owendau aka ahi tiki forukumbwa wu wausino.” ’
30 Deixai-os crescer juntos até a colheita. No tempo da colheita, direi aos ceifadores: arrancai primeiro o joio e atai-o em feixes para o queimar. Recolhei depois o trigo no meu celeiro.
31 Wosini Jisas mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu ri sawe, “Hewen pe kwambu ti me fo hi ti, masitet, o tuko hinga.
31 Em seguida, propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é comparado a um grão de mostarda que um homem toma e semeia em seu campo.
32 Ka masitet tuko kapwacheche naha, ele ahirahi tuko apuko hinga. Apa hima fori ka masitet tuko raꞌaini ri tau tiki sisiwa, saini apukolaka ini tau pe ahirahi leni dikino. Wosini me laka hinga saisiwani apwe le tani tali tapa tiki woto yesini dano.”
32 É esta a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, torna-se um arbusto maior que todas as hortaliças, de sorte que os pássaros vêm aninhar-se em seus ramos.
33 Wosini mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu ri sawe, “Hewen pe kwambu ti bereti ki owesiwani hehenandau wo, yis, hinga. Humwe foti hungwe laka kipe falawa tini uku gutosini o yis rawaisini jaunjamekowa dani ini falawa hinga tinda ete hehenani sukwano.”
33 Disse-lhes, por fim, esta outra parábola. O Reino dos céus é comparado ao fermento que uma mulher toma e mistura em três medidas de farinha e que faz fermentar toda a massa.
34 Jisas ele mwanji ni himiyama hurahama leni ri sawekawendaro ti, mwanji yepe tukumbwa ete wunu ri sawendaro.
34 Tudo isto disse Jesus à multidão em forma de parábola. De outro modo não lhe falava,
35 O sumbu, ka Gotri mwanji bwarakarandaro hima fori ka hinga sawero hingambwa mwe naha rini ki ete ya sukwa.
35 para que se cumprisse a profecia: Abrirei a boca para ensinar em parábolas; revelarei coisas ocultas desde a criação {Sl 77,2}.
36 Wosini Jisas ele himiyama hurahama ri hanjaꞌaisini aka we tokwe ya ri raru. Wowani ri himache le rini tambwa wu tani ya rini wu sawe, “Ka kapwa ki tau tiki sukwaro mwanji yepe mu mwe ti ma nunu ondiyakandiya.”
36 Então despediu a multidão. Em seguida, entrou de novo na casa e seus discípulos agruparam-se ao redor dele para perguntar-lhe: Explica-nos a parábola do joio no campo.
37 Wowani Jisas mwanji wasa ya ai wunu ri sawe, “E, hima fori raisi wapa kipe siro ti, rini dori Hima ri Che ni sawendau.
37 Jesus respondeu: O que semeia a boa semente é o Filho do Homem.
38 Woro tau mwe ti dohaꞌa nuwe ni sawendau. E, raisi wapa kipe ti o Gotri kwambu tinga dau himiyama hurahama leni sawendau. E, kapwa ki ti o Saiten ni sirinandau himiyama hurahama leni sawendau.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino. O joio são os filhos do Maligno.
39 E, ka omwemendindaro hima ri tau tiki kapwa ki siro ti, ori Saiten ni sawendau. Ka raisi mwe gipi tiki kutono gisi oti dohaꞌa nuwe humbuno gisi jipe tini sawendau. Kale tau ra himache, o ele ensel hima leni sawendau.
39 O inimigo, que o semeia, é o demônio. A colheita é o fim do mundo. Os ceifadores são os anjos.
40 Ka kapwa ki fotukumbwa wu wausini hi tiki wu turo hinga, ichai dohaꞌa nuwe humbuno gisi jipe ki o hingambwa hima fweleni wu wosino.
40 E assim como se recolhe o joio para jogá-lo no fogo, assim será no fim do mundo.
41 Dori Hima ri Che ensel hima leni ri humbwewa Gotri aulindau nuwe tiki wu tani, hima kapwa sumbu wo kinani wui sembe yero hima lenga kale kapwa sumbu wondaro hima lenga ki hinga wunu sipini wausini
41 O Filho do Homem enviará seus anjos, que retirarão de seu Reino todos os escândalos e todos os que fazem o mal
42 hi laka tiki wunu rawaino. Ka hi laka ki wu raisini wu ichakandani fu wuhi tini wu tangindomunandano.
42 e os lançarão na fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
43 Wondawa ka gisi ki Gotri ni ete hambwandaro himiyama hurahama kipe le wui yapai kwambu tinga dau ko kipe naha tiki kwai nikahako hinga wunu taiyasino. Hima wasamba chele ti dohaꞌa mwanji sa mendi.
43 Então, no Reino de seu Pai, os justos resplandecerão como o sol. Aquele que tem ouvidos, ouça.
44 “Hewen pe kwambu ti oti tau fotiki yanisiro ya kowe hinga. Wosiwani hima foringa heisini rini ga o kumbwa norukweni ri ai yani. Wosiwani eripeꞌaripe rihi tito omwesika naha. Ete wosini ri ini ele ri mwaꞌambwe hinga tinda ya wungwa ri jisini o tau ni ya ri rakonda.
44 O Reino dos céus é também semelhante a um tesouro escondido num campo. Um homem o encontra, mas o esconde de novo. E, cheio de alegria, vai, vende tudo o que tem para comprar aquele campo.
45 “E, mwanji yepe foti ka hinga. Hewen pe kwambu ti, yaso kipe naha naha leni wakindau hima fori hinga.
45 O Reino dos céus é ainda semelhante a um negociante que procura pérolas preciosas.
46 Wosini forini ri heini ri okokonani ele mwaꞌambwe rihi hinga ya wungwa ri jisini yaso kipe naha naha o tini ya ri rakonda.
46 Encontrando uma de grande valor, vai, vende tudo o que possui e a compra.
47 “E, mwanji yepe foti ka hinga. Hewen pe kwambu ti, soluwara ki rawaisini ba fo ba fo fwaiꞌomwe le rasukwandau tukwa omwesika hinga.
47 O Reino dos céus é semelhante ainda a uma rede que, jogada ao mar, recolhe peixes de toda espécie.
48 Wosini tukwa oti fwaiꞌomwe ti raruni talesiwani wu longoni michi tokwe ya wu rasukwa. Wosini wu kili kili kipe ti hungwe foki apu wu rawai rawai kapwa ti hungwe foki apu wu rawai rawai.
48 Quando está repleta, os pescadores puxam-na para a praia, sentam-se e separam nos cestos o que é bom e jogam fora o que não presta.
49 Woroti dohaꞌa nuwe humbuno gisi ti o hingambwa wosino. Ensel hima le tani kale Gotri ni hambwasindau hima kipe nindo leki dau kapwa hima leni yekino.
49 Assim será no fim do mundo: os anjos virão separar os maus do meio dos justos
50 Wosini ka hi laka ki wunu rawaino. Ka hi laka ki wu raisini wu ichakandani fu wuhi ti wu tangindomunandano.”
50 e os arrojarão na fornalha, onde haverá choro e ranger de dentes.
51 Wosini Jisas ya wunu sili, “Kunu dele mwanji mu mwe ti tinda ete ku hambwandauꞌu?” Wowani ya wu sawe, “Ei.”
51 Compreendestes tudo isto? Sim, Senhor, responderam eles.
52 Ete wowani ka hinga ya wunu ri sawe, “O hinga keke, Gotri lo mwanji kipe naha hambwandani hewen pe kwambu tini norukweni hambwandau hima le, wunu aka chele hima mwe hinga. Mwaꞌambwe owendau aka tipa rihi tiki ri raruni mwaꞌambwe akoꞌo mwaꞌambwe hukwe lenga ri okokona ki tinda ete ra ra ya ri ratau.”
52 Por isso, todo escriba instruído nas coisas do Reino dos céus é comparado a um pai de família que tira de seu tesouro coisas novas e velhas.
53 Wosini Jisas kale mwanji yepe hinga tinda ri sawesini, o ko andosini ya ri i.
53 Após ter exposto as parábolas, Jesus partiu.
54 Ri ini hima laka ri sairo ko tiki ri raruni ele himiyama hurahama miyafo ni wu lotu wondau aka laka wuhi tiki Gotri mwanji ti ya wunu ri ondiyakandiyanda. Ete wowani wu apapanani ya wu sawe, “Dori hima ka hambwa ga ele ba fo ba fo sumbu kwambu ga sotiki ri rataro?
54 Foi para a sua cidade e ensinava na sinagoga, de modo que todos diziam admirados: Donde lhe vem esta sabedoria e esta força miraculosa?
55 Do che hai aka wondau hima ri che mina. E, Mariya ri nuwai mina. E, Jemis, Josep, Saimon, Jutas hima, ri hipache mina.
55 Não é este o filho do carpinteiro? Não é Maria sua mãe? Não são seus irmãos Tiago, José, Simão e Judas?
56 Ri kahaiche le okwe nunu ga dau. Woro dele hambwa hinga sotiki ri rataro?”
56 E suas irmãs, não vivem todas entre nós? Donde lhe vem, pois, tudo isso?
57 O hinga wu bwakoni rini ni inaka bongo ya wu hambwa. Wowani Jisas ya wunu sawe. “Gotri mwanji bwarakarandau hima, ri hi ti ele ko hinga tinda chikisindau. Woro, ri hima kupu lenga ri ko minde ga hi nambwe.”
57 E não sabiam o que dizer dele. Disse-lhes, porém, Jesus: É só em sua pátria e em sua família que um profeta é menosprezado.
58 Wowani ba fo ba fo sumbu kwambu ka ko ki ri wo nambwe. Hinde wowani, sembe ti wu ha nambwe.
58 E, por causa da falta de confiança deles, operou ali poucos milagres.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.