Mateus 13
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NAA
1 O gisi ki Jisas aka ri andosini hoko tokwe ya raru. Wosini fwanjuwei gamba tiki ya ri lininda.
1 Naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e se assentou à beira-mar.
2 Wondawani himiyama hurahama miyafo naha tani rini ga ya wu wau. O hinga wowani rini kanu fotiki ri rauni ri litiwani himiyama hurahama miyafo naha hapi mwai tiki ya wu eninda.
2 E grandes multidões se reuniram em volta dele, de modo que entrou num barco e se assentou. E toda a multidão estava em pé na praia.
3 Wosiwani mwanji yepe miyafo naha ki wunu ri bwandani ka hinga ya ri sawe, “Ma ku mendi, hima fori raisi wapa ti rupwa tiki ri yesinani ri humbwe ki ya ri i.
3 E de muitas coisas lhes falou por parábolas, dizendo:
4 “Wosini ri humbwendawani raisi wapa fwele numbo gamba tiki ya sika. Sikasiwani apwe le hangani sikani ya tinda wu a.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e, vindo as aves, a comeram.
5 Raisi wapa fwele humokuto tenge tiki ya rai, nuwe miyafo da nambwe michi o tiki. Nuwe oti kaimbwa mina. Wosiwani fwamwe metengei ete ya sukwa.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Ete wondawani nika sukwani ya ye. Ele raisi wapa tingini sukwaro ti nene kwambu i nambwe. Wosiwani nika yewani hopweneni ya rikaꞌai.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Raisi wapa fwele lame chele ki nindo tiki ya rai. Wosiwani lame chele ki oti saini tinda ete ya yekicha.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram.
8 E, raisi wapa fwele nuwe kipe tiki ya rai. Wosini mwe ti ya wa. Wapa foriki mwe ti 100 hinga ya wa. Wapa foriki mwe ti 60 hinga ya wa. Ete wowani wapa foriki mwe ti 30 hinga ya wa.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto: a cem, a sessenta e a trinta por um.
9 Hima wasamba chele ti dohaꞌa mwanji sa ri mendi.”
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Wosiwani Jisas himache le tani ka hinga tini ya rini sawe, “Hinde wowani mwanji yepe tini wunu mi sawero?”
10 Então os discípulos se aproximaram de Jesus e lhe perguntaram: — Por que o senhor fala com eles por meio de parábolas?
11 Ete wowani rini ga mwanji wasa ka hinga ya wunu sawe, “Gotri hewen kipe kwambu torono numbo yanisindau ti kunu ni mekuro, woro ele biya hima ni, mina.
11 Ao que Jesus respondeu:
12 E, hima fori mwaꞌambwe rihi fwele dawa, Gotri apa fwele ga ri ai hawa rindo apa mwaꞌambwe miyafo naha. E, hima fori mwaꞌambwe fisiche naha dawa, Gotri o mwaꞌambweche okwe apa ri ai raꞌaino.
12 Pois ao que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Mwanji yepe tini wunu a sawendau bomo ti ka. Miya wuhi ti wu maꞌaikaꞌaindau ti, mwaꞌambwe fotini wu heinda nambwe. Wasamba wuhi ti yayanasindau ti, mwanji fotini wu mendini wu hambwanda nambwe.
13 Por isso, falo com eles por meio de parábolas: porque, vendo, não veem; e, ouvindo, não ouvem, nem entendem.
14 Woro o sumbu ni ele himiyama hurahama ni Gotri mwanji bwarakarandaro hima ri, Aisaiya, ka hinga ya ri sawe,
14 Assim, neles se cumpre a profecia de Isaías:
15 — ausente —
15 Porque o coração deste povo
16 “Woro kunu ma ku eripenda. Hinde wowani, miya kuhi ti mwaꞌambwe ti o ku heinda. E, wasamba kuhi ti mwanji o ku mendinda.
16 — Bem-aventurados, porém, são os olhos de vocês, porque veem; e bem-aventurados são os ouvidos de vocês, porque ouvem.
17 Mwe naha tiki kunu a sawendau. Imbihumbwa pe Gotri mwanji bwarakarandaro hima le, e, Gotri sumbu ni sirinandaro hima kipe le, o apa ku heindau hinga tini wu hei kinani au wunu saindaro. Woroti wu hei nambwe. Apa o ku mendindau mwanji hinga tini wu mendi kinani au wunu saindaro ti, o mwanji ni wu mendi nambwe.
17 Pois em verdade lhes digo que muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 “Apa mwanji mu mwe ti ma ku mendi, hima fori raisi wapa ti tau tiki ri rumbwe ki ri iro mwanji yepe ti.
18 — Ouçam, portanto, o que significa a parábola do semeador.
19 Kale raisi wapa numbo gambwa ki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri kwambu tini sawekawendau mwanji ti wu mendini o mwanji mu mwe wu hambwa nambwe. Wosiwani Saiten tani wui sembe ki siro mwaꞌambwe tini metengei ri raꞌairo.
19 A todos os que ouvem a palavra do Reino e não a compreendem, vem o Maligno e arrebata o que lhes foi semeado no coração. Este é o que foi semeado à beira do caminho.
20 Kale raisi wapa fwele humokuto tenge tiki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri mwanji ni wu mendini wu eripeni wui sembe ki wu torondau.
20 O que foi semeado em solo rochoso, esse é o que ouve a palavra e logo a recebe com alegria.
21 Woro nanji wuhi kaimbwa rai nambwe. O keke gisi miyafo wu i hinga. Dani inumbwa hima fwele Gotri mwanji tini wu yititakicha kinani wunu ni kapwa sumbu ti wu woni nomo ti wunu hakowani, wunu metengei ete ya wu hichakou.
21 Mas ele não tem raiz em si mesmo, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandaliza.
22 Kale raisi wapa fwele lame chele ki nindo tiki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri mwanji wu mendindau. Woroti do nuwe pe sumbu tinga ya mwaꞌambwe ti keke wu hambwani funda wu okokonakowani ele mwaꞌambwe to Gotri mwanji ti yekichasindau. Wosiwani raisi mwe wandau hinga wu wa nambwe.
22 O que foi semeado entre os espinhos é o que ouve a palavra, porém as preocupações deste mundo e a fascinação das riquezas sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Woroti kale raisi wapa nuwe kipe tiki sikaro ti, dele hima hinga ni sawendau. Wunu Gotri mwanji wu mendini mwanji mu mwe ti wu torosindau. Wosiwani fwele mwe ti 100 hinga wu wani fwele mwe ti 60 hinga wu wani fwele 30 hinga ya wu wa.”
23 Mas o que foi semeado em boa terra é o que ouve a palavra e a compreende; este frutifica e produz a cem, a sessenta e a trinta por um.
24 Wosini Jisas mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu sawe, “Hewen pe kwambu ti raisi wapa kipe fweleni tau rihi tiki sindau hima hinga.
24 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
25 Wosiwani ele himiyama hurahama wu tukuyandawani rini omwemendindau hima fori tani ri tau nindo tiki kapwa ki so ri sisini ya ri i.
25 Mas, enquanto todos estavam dormindo, veio o inimigo dele, semeou o joio no meio do trigo e foi embora.
26 Dani ini raisi wapa kipe oti saini mwe ti ya wakondawani wu heiwani kapwa ki tinga funda anangausini ya wu eninda.
26 E, quando as plantas cresceram e produziram fruto, apareceu também o joio.
27 Ete wowani ele ri tau ra himache le tani ori tau chele hima ni ya wu sawe, ‘Apukolaka, nunu ete nu hambwaro, ka mi rupwa ki raisi wapa kipe tunumbwa mi siro. Wo hinde wowani ka kapwa ki to sukwaro?’
27 Então os servos do dono da casa chegaram e disseram: “Patrão, o senhor não semeou boa semente no seu campo? De onde, então, vem o joio?”
28 “Ete wowani ya wunu ri sawe, ‘Nui miho forito o hinga ri wosiro.’ Wowani ri tau ra himache lenga ya rini wu sawe, ‘Nu ini ka kapwa ki nu sipini forukumbwa nu waunoꞌo?’
28 Ele, porém, lhes respondeu: “Um inimigo fez isso.” Mas os servos lhe perguntaram: “O senhor quer que a gente vá e arranque o joio?”
29 “Wowani ya wunu ri sawe, ‘Mina. Foki kapwa ki ti ku sipikoni apa ki kipe tinga ku sipino.
29 O dono da casa respondeu: “Não! Porque, ao separar o joio, vocês poderão arrancar também com ele o trigo.
30 Anaꞌape ma ete fini ku andosiwa sa ete fi da. Wowa o raisi rikaꞌaiwa gipi tiki kutono gisi tiki pwe ele tau ra himache leni a bwe sawe, wowa ele kapwa ki metengei wu sipini tene tiki wu upwatino, hi tiki tu ki. E, raisi mwe kipe ti ahirahi owendau aka ahi tiki forukumbwa wu wausino.” ’
30 Deixem que cresçam juntos até a colheita. E, no tempo da colheita, direi aos ceifeiros: ‘Ajuntem primeiro o joio e amarrem-no em feixes para ser queimado; mas recolham o trigo no meu celeiro.’”
31 Wosini Jisas mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu ri sawe, “Hewen pe kwambu ti me fo hi ti, masitet, o tuko hinga.
31 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
32 Ka masitet tuko kapwacheche naha, ele ahirahi tuko apuko hinga. Apa hima fori ka masitet tuko raꞌaini ri tau tiki sisiwa, saini apukolaka ini tau pe ahirahi leni dikino. Wosini me laka hinga saisiwani apwe le tani tali tapa tiki woto yesini dano.”
32 Esse grão é, na verdade, a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, é maior do que as hortaliças, e chega a ser uma árvore, de modo que as aves do céu vêm se aninhar nos seus ramos.
33 Wosini mwanji yepe foti ka hinga ya ai wunu ri sawe, “Hewen pe kwambu ti bereti ki owesiwani hehenandau wo, yis, hinga. Humwe foti hungwe laka kipe falawa tini uku gutosini o yis rawaisini jaunjamekowa dani ini falawa hinga tinda ete hehenani sukwano.”
33 Jesus lhes contou ainda outra parábola:
34 Jisas ele mwanji ni himiyama hurahama leni ri sawekawendaro ti, mwanji yepe tukumbwa ete wunu ri sawendaro.
34 Jesus disse todas estas coisas às multidões por parábolas e sem parábolas nada lhes dizia.
35 O sumbu, ka Gotri mwanji bwarakarandaro hima fori ka hinga sawero hingambwa mwe naha rini ki ete ya sukwa.
35 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta: “Abrirei a minha boca em parábolas; publicarei coisas ocultas desde a criação do mundo.”
36 Wosini Jisas ele himiyama hurahama ri hanjaꞌaisini aka we tokwe ya ri raru. Wowani ri himache le rini tambwa wu tani ya rini wu sawe, “Ka kapwa ki tau tiki sukwaro mwanji yepe mu mwe ti ma nunu ondiyakandiya.”
36 Então, despedindo as multidões, Jesus foi para casa. E, aproximando-se dele os seus discípulos, disseram: — Explique-nos a parábola do joio do campo.
37 Wowani Jisas mwanji wasa ya ai wunu ri sawe, “E, hima fori raisi wapa kipe siro ti, rini dori Hima ri Che ni sawendau.
37 E Jesus respondeu:
38 Woro tau mwe ti dohaꞌa nuwe ni sawendau. E, raisi wapa kipe ti o Gotri kwambu tinga dau himiyama hurahama leni sawendau. E, kapwa ki ti o Saiten ni sirinandau himiyama hurahama leni sawendau.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino; o joio são os filhos do Maligno.
39 E, ka omwemendindaro hima ri tau tiki kapwa ki siro ti, ori Saiten ni sawendau. Ka raisi mwe gipi tiki kutono gisi oti dohaꞌa nuwe humbuno gisi jipe tini sawendau. Kale tau ra himache, o ele ensel hima leni sawendau.
39 O inimigo que o semeou é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os ceifeiros são os anjos.
40 Ka kapwa ki fotukumbwa wu wausini hi tiki wu turo hinga, ichai dohaꞌa nuwe humbuno gisi jipe ki o hingambwa hima fweleni wu wosino.
40 Pois, assim como o joio é colhido e jogado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Dori Hima ri Che ensel hima leni ri humbwewa Gotri aulindau nuwe tiki wu tani, hima kapwa sumbu wo kinani wui sembe yero hima lenga kale kapwa sumbu wondaro hima lenga ki hinga wunu sipini wausini
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, que ajuntarão do seu Reino todos os que servem de pedra de tropeço e os que praticam o mal
42 hi laka tiki wunu rawaino. Ka hi laka ki wu raisini wu ichakandani fu wuhi tini wu tangindomunandano.
42 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
43 Wondawa ka gisi ki Gotri ni ete hambwandaro himiyama hurahama kipe le wui yapai kwambu tinga dau ko kipe naha tiki kwai nikahako hinga wunu taiyasino. Hima wasamba chele ti dohaꞌa mwanji sa mendi.
43 Então os justos resplandecerão como o sol, no Reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 “Hewen pe kwambu ti oti tau fotiki yanisiro ya kowe hinga. Wosiwani hima foringa heisini rini ga o kumbwa norukweni ri ai yani. Wosiwani eripeꞌaripe rihi tito omwesika naha. Ete wosini ri ini ele ri mwaꞌambwe hinga tinda ya wungwa ri jisini o tau ni ya ri rakonda.
44 — O Reino dos Céus é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu. Então, transbordante de alegria, vai, vende tudo o que tem e compra aquele campo.
45 “E, mwanji yepe foti ka hinga. Hewen pe kwambu ti, yaso kipe naha naha leni wakindau hima fori hinga.
45 — O Reino dos Céus é também semelhante a um homem que negocia e procura boas pérolas.
46 Wosini forini ri heini ri okokonani ele mwaꞌambwe rihi hinga ya wungwa ri jisini yaso kipe naha naha o tini ya ri rakonda.
46 Quando encontrou uma pérola de grande valor, ele foi, vendeu tudo o que tinha e comprou a pérola.
47 “E, mwanji yepe foti ka hinga. Hewen pe kwambu ti, soluwara ki rawaisini ba fo ba fo fwaiꞌomwe le rasukwandau tukwa omwesika hinga.
47 — O Reino dos Céus é ainda semelhante a uma rede que foi lançada ao mar e apanhou peixes de toda espécie.
48 Wosini tukwa oti fwaiꞌomwe ti raruni talesiwani wu longoni michi tokwe ya wu rasukwa. Wosini wu kili kili kipe ti hungwe foki apu wu rawai rawai kapwa ti hungwe foki apu wu rawai rawai.
48 E, quando já estava cheia, os pescadores a arrastaram para a praia e, assentados, escolheram os bons para os cestos e jogaram fora os ruins.
49 Woroti dohaꞌa nuwe humbuno gisi ti o hingambwa wosino. Ensel hima le tani kale Gotri ni hambwasindau hima kipe nindo leki dau kapwa hima leni yekino.
49 Assim será no fim dos tempos: os anjos sairão, separarão os maus dentre os justos
50 Wosini ka hi laka ki wunu rawaino. Ka hi laka ki wu raisini wu ichakandani fu wuhi ti wu tangindomunandano.”
50 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
51 Wosini Jisas ya wunu sili, “Kunu dele mwanji mu mwe ti tinda ete ku hambwandauꞌu?” Wowani ya wu sawe, “Ei.”
51 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sim!
52 Ete wowani ka hinga ya wunu ri sawe, “O hinga keke, Gotri lo mwanji kipe naha hambwandani hewen pe kwambu tini norukweni hambwandau hima le, wunu aka chele hima mwe hinga. Mwaꞌambwe owendau aka tipa rihi tiki ri raruni mwaꞌambwe akoꞌo mwaꞌambwe hukwe lenga ri okokona ki tinda ete ra ra ya ri ratau.”
52 Então Jesus lhes disse:
53 Wosini Jisas kale mwanji yepe hinga tinda ri sawesini, o ko andosini ya ri i.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas, retirou-se dali.
54 Ri ini hima laka ri sairo ko tiki ri raruni ele himiyama hurahama miyafo ni wu lotu wondau aka laka wuhi tiki Gotri mwanji ti ya wunu ri ondiyakandiyanda. Ete wowani wu apapanani ya wu sawe, “Dori hima ka hambwa ga ele ba fo ba fo sumbu kwambu ga sotiki ri rataro?
54 E, chegando à sua terra, ensinava-os na sinagoga, de modo que se maravilhavam e diziam: — De onde lhe vêm esta sabedoria e estes poderes miraculosos?
55 Do che hai aka wondau hima ri che mina. E, Mariya ri nuwai mina. E, Jemis, Josep, Saimon, Jutas hima, ri hipache mina.
55 Não é este o filho do carpinteiro? A sua mãe não se chama Maria, e seus irmãos não são Tiago, José, Simão e Judas?
56 Ri kahaiche le okwe nunu ga dau. Woro dele hambwa hinga sotiki ri rataro?”
56 Todas as suas irmãs não vivem entre nós? Então, de onde lhe vem tudo isto?
57 O hinga wu bwakoni rini ni inaka bongo ya wu hambwa. Wowani Jisas ya wunu sawe. “Gotri mwanji bwarakarandau hima, ri hi ti ele ko hinga tinda chikisindau. Woro, ri hima kupu lenga ri ko minde ga hi nambwe.”
57 E escandalizavam-se por causa dele. Jesus, porém, lhes disse:
58 Wowani ba fo ba fo sumbu kwambu ka ko ki ri wo nambwe. Hinde wowani, sembe ti wu ha nambwe.
58 E não fez ali muitos milagres, por causa da incredulidade deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.