Mateus 19
Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs NTLH
1 KaidaꞋi sa Jesus alaꞋa ka sui naꞋa, nia ka leka faꞋasia abaꞋi kula neꞋeri Ꞌi Galili. Ma nia ka leka toꞋofolo ana kafo Ꞌi Jodan, ma ka dao ana ta bali ana abaꞋi kula Ꞌi Judea.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Ma na ngwae Ꞌoro liu kira leka sulia. Ma na ngwae neꞋe kira mataꞋi ki, sa Jesus ka gurada ma kira ka Ꞌakwa.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Ma ti Farasi kira leka logo maꞋi fuana na ilitoꞋolana goꞋo Ꞌada sa Jesus. Ma kira saefiloa, kika Ꞌuri, “ꞋUri ma ana na taki sa Moses, nia leꞋa goꞋo Ꞌana fuana ngwae ka ilangaꞋinia na Ꞌafe nia Ꞌuana ta ru bore Ꞌana neꞋe nia oga?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Sa Jesus olisida ka Ꞌuri, “ꞋUri ma noaꞋa kamu kasi manata leꞋa sulia ru neꞋe kaumulu toꞋomaꞋiniꞋi saena KerekereꞋa Abu? Na KerekereꞋa Abu fata Ꞌuri, ‘Ana etangilana maꞋi, God nia saungaꞋinia ngwae ki Ꞌania ngwangwane ma na kini.’
4 Jesus respondeu:
5 Ma na KerekereꞋa Abu ka fata logo Ꞌuri, ‘DuꞋungana ru neꞋeri, ngwae ka faꞋasia na maꞋa nia faꞋinia teꞋa nia, ma ka tua ratai faꞋinia na Ꞌafe nia, ma kera ke alua naꞋa taꞋi manataꞋanga diꞋia taꞋi ngwae goꞋo.’
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 NoaꞋa laꞋu ta ro ngwae toꞋotoꞋo, bore ma diꞋia taꞋi ngwae naꞋa. ꞋUnaꞋeri ru neꞋe God firi fikua ka sui naꞋa, noaꞋa kasi leꞋa fuana ta ngwae ke logea laꞋu.”
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Ma na Farasi ki kira saefiloa laꞋu kira ka fata Ꞌuri, “Ma taꞋi taki sa Moses fata Ꞌuri, ‘Sa Moses nia alaꞋania neꞋe ngwae ke keresia ta Ꞌaba ru ana kwai ilangaꞋinga, ma ka kwatea fuana na Ꞌafe nia Ꞌiri nia ka ilangaꞋinia naꞋa.’ Ma faꞋuta neꞋe sa Moses ka alaꞋania fuana ngwae ki kika sasi ꞋunaꞋeri?”
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “Sa Moses nia alaꞋania fuamuꞋa Jiu ki fuana ilangaꞋilana Ꞌafe kamu ki, osiꞋana nia ꞋafitaꞋi fuana faꞋamanata lamuꞋa, osiꞋana neꞋe manatamuꞋa ngasi liu. Sui bore Ꞌana ka ꞋunaꞋeri, Ꞌi naꞋo maꞋi ana kaidaꞋi God nia saungaꞋinia na ngwae ma na kini, noaꞋa nia kasi ꞋunaꞋeri.
8 Jesus respondeu:
9 Ma nau ku saea fuamuꞋa, diꞋia Ꞌafe ta ngwae noaꞋa kasi kakabara goꞋo Ꞌana, ma na araꞋi nia ka Ꞌaila Ꞌania ma ka korea lala ta kini laꞋu, na ngwae neꞋe nia rora naꞋa Ꞌania kakabaraꞋanga.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Buri Ꞌana sa Jesus ka fata ꞋunaꞋeri fuada taꞋifau, fafarongo nia ki kira ka fata Ꞌuri fuana, “Ma diꞋia nia ꞋafitaꞋi liu fuana ngwae ka ilangani na Ꞌafe nia ꞋunaꞋeri, ni leꞋa fuana ngwae noaꞋa kasi araꞋi goꞋo.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Ma sa Jesus ka Ꞌuri fuada, “Ngwae Ꞌoro ki noaꞋa Ꞌiri sai leꞋa ana ru mamana sulia araꞋinga. Bore ma bara ngwae goꞋo neꞋe God kwatea liatoꞋo fuada Ꞌiri kike malingaꞋinia faꞋamanataꞋanga neꞋe.
11 Jesus respondeu:
12 Nau ku saea ru neꞋe osiꞋana ti ngwae noaꞋa kasi araꞋi, sulia talaꞋae ana kaidaꞋi kira futa maꞋi ana noaꞋa ta ru Ꞌiri ꞋoloꞋolo saena na nonida, nia neꞋe sasia noaꞋa kira kasi bolo fuana araꞋinga. Ma ti ngwae noaꞋa kasi araꞋi sulia na ngwae ki kira saungaꞋinia na nonida neꞋe sasia ma noaꞋa kira kasi bolo naꞋa fuana araꞋinga. Ma ti ngwae noaꞋa kira kasi araꞋi Ꞌiri kika rao tatai naꞋa fuana God. Ma na ngwae neꞋe kira totolia kika araꞋi, alaꞋani kika leka sulia na faꞋamanataꞋanga niniꞋa sulia araꞋinga neꞋe.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Ma Ꞌi buri Ꞌana ru neꞋe, ti ngwae kira ngalia maꞋi na kaela ngela ki siana sa Jesus, fasi Ꞌiri nia alua limana fafida, ma ka foꞋo fafida. Ma na fafarongo nia ki ka balufida.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “Muke alaꞋania na kala ngela ki ka leka maꞋi siaku, noaꞋa kamu kasi luida laꞋu. Sulia God nia gwaungaꞋi fafia ngwae neꞋe enoeno ka diꞋia kala ngela neꞋe ki.”
14 Aí ele disse:
15 Sui sa Jesus ka alua naꞋa limana Ꞌi fafona kala ngela neꞋeri ki, ma ka faꞋaleꞋa kira. Sui, nia ka leka naꞋa Ꞌana.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Ana taꞋi kaidaꞋi, taꞋi ngwae Ꞌalako nia leka maꞋi siana sa Jesus, ma ka saefilo Ꞌuri, “FaꞋamanata Ꞌae, na ru leꞋa tae ki neꞋe nau ku sasi Ꞌiri nau ku toꞋo ana na mauriꞋa firi?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana, “FaꞋuta neꞋe Ꞌoko saefilo nau sulia na ru leꞋa ki kwa? TaꞋi God goꞋo neꞋe nia leꞋa. DiꞋia Ꞌoko oga Ꞌoke toꞋo ana mauriꞋa firi faꞋinia God, Ꞌoke roꞋo sulia na taki nia ki neꞋe nia saeꞋe.”
17 Jesus respondeu:
18 Ma na ngwae neꞋeri ka saefiloa laꞋu sa Jesus ka Ꞌuri, “Taki tae ki kwa?”
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 Ma Ꞌoko fuꞋusi doe ana maꞋa Ꞌoe ma teꞋa Ꞌoe. Ma Ꞌoke alafe fuana ngwae ki taꞋifau ka diꞋia logo neꞋe Ꞌoko alafe fuamu talamu.”
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Sui ngwae Ꞌalako neꞋe ka fata Ꞌuri fuana sa Jesus, “Ru neꞋeri ki, nau ku sasi naꞋa maꞋi suliꞋi. ꞋUri ma tae laꞋu neꞋe nai sasia laꞋu kwa?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Ma sa Jesus olisia ka Ꞌuri fuana, “DiꞋia Ꞌoko oga Ꞌoe tua leꞋa taꞋifau, leka Ꞌoko Ꞌoifoli Ꞌani ru Ꞌoe ki taꞋifau, ngalia mani neꞋeri, Ꞌoko kwatea fuana ngwae dalaꞋa ki, ma Ꞌoke baꞋa toꞋo ana toꞋoruꞋa Ꞌi langi. Sui Ꞌoko fiꞋi leka maꞋi suli nau.”
21 Jesus respondeu:
22 Ma ana kaidaꞋi ngwae Ꞌalako neꞋeri ka rongoa na ru neꞋeri ki, na liana ka kwaimanatai liu naꞋa, ma nia ka leka naꞋa Ꞌana, sulia nia na ngwae toꞋoru liu.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuana na fafarongo nia ki, “Nau ku saea fuamuꞋa, nia ꞋafitaꞋi liu naꞋa fuana na ngwae toꞋoru ki kike ruꞋu saena mauriꞋa neꞋe God ke gwaungaꞋi fafia.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Ma nau ku saea logo fuamuꞋa, nia ꞋafitaꞋi liu fuana ta kamel ke ruꞋu sulia na maꞋe kwakwa tiꞋitiꞋi Ꞌi Ꞌaena sugila. Nia ꞋafitaꞋi ka liu laꞋu fuana ta ngwae toꞋoru neꞋe God ke gwaungaꞋi fafia maurilana.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Aia, ma ana kaidaꞋi fafarongo nia ki kira rongoa naꞋa ru neꞋeri ki, kira ka Ꞌarefo liu, ma kika fata Ꞌuri, “Ma diꞋia nia ꞋafitaꞋi fuana ngwae toꞋoru ki ꞋunaꞋeri, sa tai mo neꞋe ka bolo fuana mauriꞋa firi?”
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Ma ana kaidaꞋi sa Jesus alaꞋa, nia ka lia saga kwau fuana fafarongo nia ki, ma ka fata Ꞌuri, “Nia ꞋafitaꞋi liu fuana na ngwae ki ke toda mauriꞋa firi, bore ma fuana God noaꞋa nia kasi ꞋafitaꞋi goꞋo. Na ru ki taꞋifau nia talangwaraꞋu goꞋo Ꞌana fuana God.”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Ana kaidaꞋi neꞋeri, sa Peter ka saefiloa sa Jesus ka Ꞌuri, “Ma kaimili faꞋuta mo? OsiꞋana kami faꞋasia naꞋa toꞋoruꞋa kaimili ki taꞋifau, ma kami ka leka naꞋa suliꞋo. Ma tae neꞋe God ke kwatea fuaimili?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Ma sa Jesus ka olisia fuada ka Ꞌuri, “Nau ku saea fuamuꞋa, ana kaidaꞋi God ke baꞋa alua na magalia faolu, nauꞋa, na Ngela Ngwae, nai baꞋa tua ana fuli tuaꞋa nau fuana na matalangaꞋilana ngwae ki taꞋifau. Ana kaidaꞋi neꞋeri, kaumulu akwala ma ro ngwae fafarongo nau ki, kamu ke baꞋa tua faꞋi nau ana kula ana ꞋinotoꞋanga fuana matalangaꞋilana ngwae ki ana akwala ma ro kwalafa ana Israel ki.
28 Jesus respondeu:
29 Ma sa tai neꞋe ka faꞋasia luma nia, ma na ngwaefuta nia ki, ma na ngwaingwaena nia ki, ma na maꞋa faꞋinia teꞋa nia, ma ngela nia ki, nama ta ano bore Ꞌana, sulia nia leka suli nau, na ngwae neꞋeri nia ke baꞋa ngalia ru leꞋa Ꞌoro ki liufia ru ba nia toꞋo ana Ꞌi naꞋo ki. Ma God ke baꞋa kwatea logo mauriꞋa firi fuana.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Ma ngwae Ꞌoro neꞋe kira ꞋaꞋana ana kaidaꞋi neꞋeri, kike baꞋa tiꞋitiꞋi. Ma ngwae Ꞌoro neꞋe kira faꞋatiꞋitiꞋi kira ana kaidaꞋi neꞋe, kike baꞋa ꞋaꞋana.”
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.