João 6
Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs NVT
1 Ma Ꞌi buri, sa Jesus ka toꞋofolo ana na Ꞌosi Ꞌi Galili neꞋe kira saea laꞋu Ꞌani Ꞌosi Ꞌi Taebirias.
1 Depois disso, Jesus atravessou o mar da Galileia, conhecido também como mar de Tiberíades.
2 Ma taꞋi fikuꞋa doe ka leka Ꞌi burina, osiꞋana kira lisia na ru faꞋanadaꞋa ki neꞋe nia sasiꞋi Ꞌani na guralana na ngwae mataꞋi ki.
2 Uma grande multidão o seguia por toda parte, pois tinham visto os sinais que ele havia realizado ao curar os enfermos.
3 Ma sa Jesus ka raꞋe Ꞌi gwauna taꞋi kula neꞋe fane, ma ka tua Ꞌi ano faꞋinia na fafarongo nia ki.
3 Então Jesus subiu a um monte e sentou-se com seus discípulos.
4 Ana kaidaꞋi neꞋeri, na FangaꞋa ana na DaofaꞋi LiuꞋa na Jiu ki nia karangi naꞋa.
4 Era quase tempo da festa judaica da Páscoa.
5 Sa Jesus ka lia kali nia, ma ka lisia na fikuꞋa doe liu kira dao maꞋi siana, ma ka fata Ꞌuri fuana sa Filip, “ꞋI faꞋi neꞋe kulu ke folia ta fanga neꞋe ke bolo fuana kulu ka sarea Ꞌani na ngwae neꞋe ki taꞋifau?”
5 Jesus logo viu uma grande multidão que vinha a seu encontro. Voltando-se para Filipe, perguntou: “Onde podemos comprar pão para alimentar toda essa gente?”.
6 Nia ka fata Ꞌuri Ꞌani na ru neꞋe fasi Ꞌiri ka ilitoꞋona sa Filip, ꞋunaꞋeri bore Ꞌana nia ka sai naꞋa ana ru neꞋe nia ke baꞋa sasia.
6 Disse isso para pôr Filipe à prova, pois já sabia o que ia fazer.
7 Ma sa Filip ka olisia ka Ꞌuri, “Ta ro talangaꞋi mani bore kasi bolo goꞋo faꞋinia na folilana na fanga fasi Ꞌiri diꞋia kira ka fanga tiꞋitiꞋi bore Ꞌada ana.”
7 Filipe respondeu: “Mesmo que trabalhássemos vários meses, não teríamos dinheiro suficiente para dar alimento a todos!”.
8 Ma taꞋi ngwae ana fafarongo nia ki sa Andrew, na ngwaefuta sa Simon Peter, nia ka fata Ꞌuri,
8 Então um de seus discípulos, André, irmão de Simão Pedro, falou:
9 “TaꞋi ngela ngwane nia Ꞌi neꞋe, ma nia toꞋo goꞋo ana kala lima afu beret ki faꞋinia ro gwaꞋi iꞋa ki. Bore ma nia ꞋafitaꞋi ka bolo faꞋinia na ngwae Ꞌoro neꞋe ki.”
9 “Aqui está um rapaz com cinco pães de cevada e dois peixes. Mas que adianta isso para tanta gente?”.
10 Ma sa Jesus ka saea fuada ka Ꞌuri, “Kamu ke saea fuana na ngwae ki, kira ka tua Ꞌi ano.” ꞋI neꞋeri na karasi nia Ꞌoro liu ana. Ma na ngwae ki taꞋifau kira ka tua Ꞌi ano, ma nia bolo faꞋinia na lima toꞋoni ngwane ki.
10 Jesus respondeu: “Digam ao povo que se sente”. Todos se sentaram na grama que cobria o monte. Só os homens eram cerca de cinco mil.
11 Ma sa Jesus ka ngalia afu beret neꞋeri ki, ma ka baꞋatafea God, ma ka daroꞋia fuana na ngwae ki neꞋe kira tua Ꞌi neꞋeri. Ma nia ka sasi ꞋunaꞋeri logo ana gwaꞋi iꞋa neꞋeri ki. Ma kira taꞋifau, kira ngali ka bolo faꞋinia neꞋe kira oga taꞋifau.
11 Então Jesus tomou os pães, agradeceu a Deus e os repartiu entre o povo. Em seguida, fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Ma kaidaꞋi kira abusu naꞋa, nia ka fata Ꞌuri fuana na fafarongo nia ki, “Muke gonia naꞋa ngisingisina fanga neꞋe ore, fasi Ꞌiri noaꞋa kulu kasi faꞋali ta ru.”
12 Depois que todos estavam satisfeitos, Jesus disse a seus discípulos: “Agora juntem os pedaços que sobraram, para que nada se desperdice”.
13 Ma kira ka goni taꞋifau ana, ma kira ka faꞋafungua taꞋi akwala ma ro kokofi ki Ꞌani na ngisingisina fanga neꞋe ore ana na lima afu beret ba kira ꞋaniꞋi ki.
13 Eles juntaram o que restou e encheram doze cestos com as sobras.
14 Ma ana kaidaꞋi neꞋe ngwae ki kira lisia ru faꞋanadaꞋa neꞋe sa Jesus nia sasia, kira ka fata Ꞌuri, “Na profet ba nia ke baꞋa dao maꞋi saena na magalia, mamana naꞋa niniꞋa!”
14 Quando o povo viu Jesus fazer esse sinal, exclamou: “Sem dúvida ele é o profeta que haveria de vir ao mundo!”.
15 Ma sa Jesus ka leka naꞋa kwau Ꞌana faꞋasi kira Ꞌuana na kula neꞋe fane taꞋifilia, osiꞋana nia ka saiana kira karangi leka naꞋa maꞋi fuana suꞋungaꞋilana fasi Ꞌiri nia ka uu taꞋi ngwae tatalafaꞋa fuada.
15 Jesus sabia que pretendiam obrigá-lo a ser rei deles, de modo que se retirou, sozinho, para o monte.
16 Ma Ꞌi saꞋulafi ana kaidaꞋi na sina karangi ka suu naꞋa, na fafarongo nia ki kira ka koso naꞋa Ꞌada ninimani Ꞌosi neꞋeri.
16 Ao entardecer, os discípulos de Jesus desceram à praia,
17 Ma na rodo ka rodo naꞋa maꞋi. Sa Jesus noaꞋa kasi dao Ꞌua siada. Ma kira ka taꞋelia saena taꞋi gwaꞋi baru, ma kira ka toꞋo folo ana Ꞌosi neꞋeri Ꞌuana na maꞋe fanoa kira saea Ꞌani Ꞌi Kapaneam.
17 entraram no barco e atravessaram o mar em direção a Cafarnaum. Quando escureceu, porém, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Ma ka dao ana kaidaꞋi neꞋeri neꞋe iru ka dao maꞋi, ma na nafo ka magara liu.
18 Logo, um vento forte veio sobre eles, e o mar ficou muito agitado.
19 Ma ana kaidaꞋi kira faluta ka dao ana fulingana ta uulu nama ta fai agi asi, kira lia kwau, ma kira ka lisia sa Jesus nia leka maꞋi fafona Ꞌosi, ma ka leka karangia naꞋa maꞋi na gwaꞋi baru. Ma na fafarongo nia ki kira ka fai araarai.
19 Depois de remarem cinco ou seis quilômetros, de repente viram Jesus caminhando sobre o mar, em direção ao barco. Ficaram aterrorizados,
20 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri kwau fuada, “NoaꞋa kamu kasi maꞋu! Nau goꞋo niniꞋa!”
20 mas ele lhes disse: “Sou eu! Não tenham medo”.
21 Ma Ꞌi buri Ꞌana na ru neꞋe, nia ka raꞋe faꞋi kira saena baru, ma kira ka saeleꞋa liu. Ma Ꞌasu bore ma, kira ka dao naꞋa ana maꞋe fanoa neꞋe kira leka Ꞌuana.
21 Eles o receberam no barco e, logo em seguida, chegaram a seu destino.
22 — ausente —
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar viu que os discípulos haviam pegado o único barco dali e que Jesus não fora com eles.
23 — ausente —
23 Alguns barcos de Tiberíades se aproximaram do lugar onde o povo tinha comido os pães depois que o Senhor os abençoou.
24 Ma ana kaidaꞋi neꞋe fikuꞋa neꞋeri kasi lisia naꞋa sa Jesus ma na fafarongo nia ki, kira taꞋelia na gwaꞋi baru ki, kira ka leka, kira ka lulu Ꞌuana sa Jesus Ꞌi Kapaneam.
24 Quando a multidão viu que nem Jesus nem os discípulos estavam ali, todos entraram nos barcos e atravessaram para Cafarnaum, a fim de procurá-lo.
25 Ma kaidaꞋi kira dao toꞋona bali Ꞌosi neꞋeri, kira ka saefilo Ꞌuri ana, “Ngwae faꞋamanata kwa, kaidaꞋi tae goꞋo neꞋe Ꞌoko leka logo maꞋi Ꞌi neꞋe kwa?”
25 Encontraram-no do outro lado do mar e lhe perguntaram: “Rabi, quando o senhor chegou aqui?”.
26 Ma sa Jesus ka olisida ka Ꞌuri, “Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, kaumulu lulu Ꞌuaku, osiꞋana neꞋe kamu Ꞌania afu beret baera ki ma muka abusu, ma ka noaꞋa laꞋu duꞋungana neꞋe kamu malingaꞋinia na fadalana na ru faꞋanadaꞋa ba nau ku sasiꞋi ki.
26 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: vocês querem estar comigo não porque entenderam os sinais, mas porque lhes dei alimento.
27 NoaꞋa kamu kasi rao ulafu laꞋu Ꞌuana na fanga neꞋe ke baꞋa funu goꞋo Ꞌana. Muke rao lala Ꞌuana na fanga neꞋe ka kwatea mauriꞋa firi fuamuꞋa. NauꞋa, na Ngela Ngwae neꞋe, nai baꞋa kwatea fuamuꞋa na fanga ana mauriꞋa firi neꞋeri, osiꞋana God na MaꞋa nia faꞋataꞋinia neꞋe niaꞋa naꞋa neꞋe asungaꞋi nau maꞋi.”
27 Não se preocupem tanto com coisas que se estragam, como a comida, mas usem suas energias buscando o alimento que permanece para a vida eterna, o qual o Filho do Homem pode lhes dar. Pois Deus, o Pai, colocou em mim seu selo de aprovação”.
28 Ta neꞋe na ngwae ki kira ka saefilo nia kika Ꞌuri, “Na tae neꞋe mike sasia fasi Ꞌiri kami ka sasia na raoꞋa neꞋe God nia oga fuaimili?”
28 “Nós também queremos realizar as obras de Deus”, disseram eles. “O que devemos fazer?”
29 Ma sa Jesus ka olisida ka Ꞌuri, “Na kwaiogaiꞋanga God nia Ꞌuri: Muke faꞋamamana ana na ngwae neꞋe nia kwatea maꞋi.”
29 Jesus lhes disse: “Esta é a única obra que Deus quer de vocês: creiam naquele que ele enviou”.
30 Ma kira ka saefilo laꞋu Ꞌuri ana, “Ta ru faꞋanadaꞋa faꞋuta neꞋe Ꞌoke baꞋa fulia, fasi Ꞌiri kami ka lisia ma kami ka faꞋamamana amu? Ta tae neꞋe Ꞌoko sasia?
30 Eles responderam: “Se deseja que creiamos no senhor, mostre-nos um sinal. O que o senhor pode fazer?
31 Na koꞋo kia ki kira Ꞌania na beret ba kira saea Ꞌani ‘mana’ Ꞌi saena na abaꞋi kula kwasi, diꞋia ba kira keresia naꞋa Ꞌuri, ‘Sa Moses nia kwatea na beret faꞋasia Ꞌi langi fuada fuana Ꞌanilana.’”
31 Afinal, nossos antepassados comeram maná no deserto! As Escrituras dizem: ‘Moisés lhes deu de comer pão do céu’”.
32 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, sa Moses noaꞋa laꞋu ba kwatea na beret faꞋasia Ꞌi langi fuamuꞋa. Na MaꞋa nau lala neꞋe kwatea na beret mamana faꞋasia Ꞌi langi fuamuꞋa.
32 Jesus disse: “Eu lhes digo a verdade: não foi Moisés quem lhes deu pão do céu. É meu Pai quem dá o verdadeiro pão do céu a vocês.
33 Na beret mamana neꞋe God nia kwatea, nia na ngwae neꞋe ka koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi, ma ka kwatea na mauriꞋa fuana na ngwae ki taꞋifau saena na magalia.”
33 O verdadeiro pão de Deus é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo”.
34 Ma kira ka fata Ꞌuri fuana, “Kwala araꞋi kwa, toꞋo Ꞌi taꞋena ka oli ꞋalaꞋa, Ꞌoke kwatea naꞋa beret neꞋe fuamiꞋa.”
34 “Senhor, dê-nos desse pão todos os dias”, disseram eles.
35 Sui sa Jesus ka fata Ꞌuri, “Nau naꞋa neꞋe beret ana mauriꞋa. Ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka leka maꞋi siaku, nia ꞋafitaꞋi ka fiolo laꞋu. Ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka faꞋamamana nau, nia ꞋafitaꞋi ka silikwaꞋu laꞋu.
35 Jesus respondeu: “Eu sou o pão da vida. Quem vem a mim nunca mais terá fome. Quem crê em mim nunca mais terá sede.
36 ꞋIu, ma nau ku saea fuamuꞋa ka sui naꞋa, sui bore Ꞌana neꞋe muka lisi nau, noaꞋa kamu kasi faꞋamamana nau.
36 Mas vocês não creram em mim, embora me tenham visto.
37 Ngwae ki taꞋifau goꞋo neꞋe MaꞋa nau nia kwateda fuaku, kira ke baꞋa leka taꞋifau goꞋo maꞋi siaku. Ma sui bore Ꞌana sa tai neꞋe nia oga lekaꞋa maꞋi siaku, noaꞋa nau kusi Ꞌaila Ꞌania.
37 Contudo, aqueles que o Pai me dá virão a mim, e eu jamais os rejeitarei.
38 Nia ꞋunaꞋeri, osiꞋana nau ku koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi, ka noaꞋa laꞋu fuana sasilana ru sulia kwaiogaiꞋanga nau ki talaku. Nau ku leka maꞋi fuana sasilana lala ru neꞋe God asungaꞋi nau maꞋi neꞋe nia oga.
38 Pois desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou, e não minha própria vontade.
39 Tae neꞋe God nia oga neꞋe nau ku dau sulia na ngwae ki taꞋifau neꞋe nia kwateda fuaku, ma taꞋi ai bore kasi noꞋana, fasi Ꞌiri ana asoa Ꞌisi nau ku fiꞋi taꞋeda Ꞌuana na mauriꞋa firi.
39 E esta é a vontade de Deus: que eu não perca um sequer de todos que ele me deu, mas que ressuscite todos no último dia.
40 God na MaꞋa nau nia oga sa tai faꞋida neꞋe kira lia saiaku, ma kira ka faꞋamamana nau, kira ka mauri firi. Ma nai baꞋa taꞋeda Ꞌuana mauriꞋa ana asoa Ꞌisi.”
40 Pois é a vontade de meu Pai que todo aquele que olhar para o Filho e nele crer tenha a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia”.
41 Ma na ngwae ki kira ka talaꞋae kika ngunungunu buri naꞋa ana niaꞋa, duꞋungana neꞋe nia fata Ꞌuri, “NauꞋa naꞋa neꞋe beret neꞋe koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi.”
41 Então os judeus começaram a criticá-lo, pois ele havia afirmado: “Eu sou o pão que desceu do céu”.
42 Ma kira ka fata Ꞌuri fuada kwailiu, “Na ngwae neꞋe sa Jesus na ngela sa Josef goꞋo niniꞋa, ma kulu sai goꞋo Ꞌakulu ana na maꞋa nia, ma na teꞋa nia. Ma ka faꞋuta neꞋe nia ka saea fasi nia koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi?”
42 Diziam: “Este não é Jesus, filho de José? Conhecemos seu pai e sua mãe. Como ele pode dizer: ‘Desci do céu?’”.
43 Ma sa Jesus ka olisida ka Ꞌuri, “Muke mango faꞋasia na ngunungunuꞋanga Ꞌi safitamuꞋa.
43 Jesus, porém, respondeu: “Parem de me criticar.
44 MaꞋa nau neꞋe asungaꞋi nau maꞋi. Ma talitoꞋona goꞋo na ngwae neꞋe MaꞋa nau talaꞋida maꞋi Ꞌuaku ki neꞋe kike leka maꞋi siaku. Ma nai baꞋa taꞋeda Ꞌuana na mauriꞋa ana faꞋi asoa Ꞌisi.
44 Pois ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o trouxer a mim; e no último dia eu o ressuscitarei.
45 Na profet ki kira kerekere kira ka Ꞌuri, ‘God nia faꞋamanata na ngwae ki taꞋifau goꞋo.’ Ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka rongoa naꞋa MaꞋa ma ka ngalia naꞋa saiꞋi ruꞋa faꞋasi nia, kira ka leka maꞋi siaku.
45 Como dizem as Escrituras: ‘Todos eles serão ensinados por Deus’. Todo aquele que ouve o Pai e aprende dele vem a mim.
46 Ma noaꞋa ta ngwae kasi lisia na MaꞋa. TaꞋifilia goꞋo na ngwae neꞋe Ꞌita maꞋi faꞋasia God goꞋo neꞋe nia lisia na MaꞋa.
46 Não que alguém tenha visto o Pai; somente eu, que fui enviado por Deus, o vi.
47 Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, sa tai neꞋe nia faꞋamamana ana nauꞋa, nia ka mauri firi.
47 “Eu lhes digo a verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Ma nauꞋa naꞋa neꞋe beret ana na mauriꞋa.
48 Sim, eu sou o pão da vida!
49 Na koꞋo kamu ki kira Ꞌania na beret ba kira saea Ꞌani ‘mana’ saena abaꞋi kula kwasi, ma kira ka mae goꞋo Ꞌada.
49 Seus antepassados comeram maná no deserto, mas morreram;
50 Bore ma na beret neꞋe koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi, ta ngwae bore Ꞌana neꞋe ka Ꞌania, ꞋafitaꞋi nia ka mae.
50 quem comer o pão do céu, no entanto, jamais morrerá.
51 Ma nauꞋa naꞋa neꞋe beret ana na mauriꞋa faꞋasia Ꞌi langi. DiꞋia ta ngwae ka Ꞌania na beret neꞋe, nia ka mauri firi. Ma na beret neꞋeri naꞋa neꞋe fasiꞋaku, neꞋe nau ku kwatea fasi Ꞌiri na ngwae ki saena magalia kira ka mauri duꞋungaku.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá para sempre; e este pão, que eu oferecerei para que o mundo viva, é a minha carne”.
52 Ma na ngwae ki kira ka talaꞋae olisuꞋusuꞋu Ꞌi safitada kwailiu, ma kira ka fata Ꞌuri, “Na ngwae neꞋe ke kwate faꞋuta ana na fasiꞋana fuaka fuana Ꞌanilana niniꞋa?”
52 Então os judeus começaram a discutir entre si a respeito do que ele queria dizer. “Como pode esse homem nos dar sua carne para comer?”, perguntavam.
53 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, diꞋia noaꞋa kamu kasi Ꞌania na fasiꞋaku, ma noaꞋa kamu kasi kwaꞋufia na Ꞌabuku, nia ꞋafitaꞋi liu muke mauri firi.
53 Então Jesus disse novamente: “Eu lhes digo a verdade: se vocês não comerem a carne do Filho do Homem e não beberem o seu sangue, não terão a vida em si mesmos.
54 Ma sa tai neꞋe ka Ꞌania na fasiꞋaku, ma ka kwaꞋufia na Ꞌabuku, nia ka toꞋo ana na mauriꞋa firi, ma nai baꞋa taꞋea ana faꞋi asoa Ꞌisi.
54 Mas quem come minha carne e bebe meu sangue terá a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 DuꞋungana na fasiꞋaku naꞋa neꞋe beret mamana, ma na Ꞌabuku naꞋa neꞋe ru ni kwaꞋufilana mamana.
55 Pois minha carne é a verdadeira comida, e meu sangue é a verdadeira bebida.
56 Ma sa tai neꞋe ka Ꞌania na fasiꞋaku, ma ka kwaꞋufia na Ꞌabuku, nia ka tua tari aku, ma nau ku tua tari ana niaꞋa.
56 Quem come minha carne e bebe meu sangue permanece em mim, e eu nele.
57 God neꞋe kwatea mauriꞋa, nia neꞋe kwatea nau maꞋi. Ma nau ku mauri logo osiꞋana niaꞋa. Ka ꞋunaꞋeri logo sa tai neꞋe ka Ꞌani nau, nia ka mauri logo duꞋungaku.
57 Eu vivo por causa do Pai, que vive e me enviou; da mesma forma, quem se alimenta de mim viverá por minha causa.
58 Ma nia naꞋa neꞋe beret neꞋe koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi. Ma nia noaꞋa kasi diꞋia laꞋu na beret ba na koꞋo kia ki, kira Ꞌania, ma kira ka mae naꞋa. Bore ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka Ꞌania na beret neꞋe, nia ka mauri tua tua firi.”
58 Eu sou o verdadeiro pão que desceu do céu. Seus antepassados comeram maná e morreram; quem comer este pão não morrerá, mas viverá para sempre”.
59 Sa Jesus ka saea na ru neꞋe ki kaidaꞋi nia faꞋamanata saena na luma fuana foꞋongaꞋa Ꞌi Kapaneam.
59 Ele disse essas coisas quando ensinava na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ma na fafarongo Ꞌoro nia ki neꞋe kira rongoa na ru neꞋe sa Jesus nia saeꞋe ki, ma kira ka fata Ꞌuri, “Na faꞋamanataꞋanga neꞋe nia ꞋafitaꞋi liu. Sa tai neꞋe ke baꞋa faꞋamamana?”
60 Muitos de seus discípulos disseram: “Sua mensagem é dura. Quem é capaz de aceitá-la?”.
61 Ma sa Jesus ka saiana na fafarongo nia ki kira ngunungunu buri ana duꞋungana ru neꞋe, ma nia ka fata Ꞌuri fuada, “ꞋUri ma na alaꞋanga neꞋeri nia faꞋali kamu?
61 Jesus, sabendo que seus discípulos reclamavam, disse: “Isso os ofende?
62 Nia faꞋuta diꞋia neꞋe kamu lisia nauꞋa, na Ngela Ngwae, nau ku oli Ꞌuana na kula ba nau ku tua tua maꞋi ana Ꞌi naꞋo?
62 Então o que pensarão se virem o Filho do Homem subir ao céu, onde estava antes?
63 Na ru neꞋe ka kwatea na mauriꞋa neꞋe na AnoꞋi ru Abu. Ma na ngasingasiꞋanga ngwae, nia ru ꞋoꞋo goꞋo Ꞌana. Ma na alaꞋanga neꞋe nau ku saea fuamuꞋa ki neꞋe kwate kamu ka toꞋo ana na AnoꞋi ru Abu neꞋe kwatea na mauriꞋa.
63 Somente o Espírito dá vida. A natureza humana não realiza coisa alguma. E as palavras que eu lhes disse são espírito e vida.
64 Sui ka ꞋunaꞋeri bore Ꞌana, ti ngwae aumulu noaꞋa kasi faꞋamamana goꞋo.” OsiꞋana Ꞌita Ꞌua naꞋa maꞋi Ꞌi naꞋo, sa Jesus ka saiana taꞋifau naꞋa sa tai ada neꞋe noaꞋa kasi faꞋamamana, ma sa tai neꞋe ke baꞋa kwate nia fuana na malimae nia ki.
64 Mas alguns de vocês não creem em mim”. Pois Jesus sabia, desde o princípio, quem não acreditava nele e quem iria traí-lo.
65 Ma nia ka fata laꞋu Ꞌuri osiꞋana neꞋe ti ngwae ada noaꞋa kasi faꞋamamana, “Nia ba nau ku saea naꞋa fuamuꞋa neꞋe noaꞋa ta ngwae kasi leka maꞋi siaku, diꞋia MaꞋa nau noaꞋa kasi ngwaluda fuana.”
65 E acrescentou: “Por isso eu disse que ninguém pode vir a mim a menos que o Pai o dê a mim”.
66 Ma ka Ꞌita ana kaidaꞋi neꞋeri, na fafarongo Ꞌoro nia ki, kira abula matamata naꞋa Ꞌada, ma noaꞋa kira kasi leka naꞋa faꞋinia.
66 Nesse momento, muitos de seus discípulos se afastaram dele e o abandonaram.
67 Ma sa Jesus ka saefiloa na akwala ma ro ngwae fafarongo nia ki ka Ꞌuri, “ꞋUri ma kaumulu oga muke leka logo faꞋasi nau?”
67 Então Jesus se voltou para os Doze e perguntou: “Vocês também vão embora?”.
68 Ma sa Simon Peter ka olisia ka Ꞌuri, “Aofia kwa, Ꞌirai ma sa tai laꞋu neꞋe kami ke leka siana? ꞋAeꞋo naꞋa neꞋe Ꞌoko toꞋo ana na alaꞋanga ana na mauriꞋa firi ki.
68 Simão Pedro respondeu: “Senhor, para quem iremos? O senhor tem as palavras da vida eterna.
69 Ma kaimili faꞋamamana, ma kami ka saiana ꞋaeꞋo naꞋa neꞋe Ngwae Abu neꞋe Ꞌoko leka maꞋi faꞋasia God.”
69 Nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo de Deus”.
70 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri, “NauꞋa neꞋe nau ku fili kamu naꞋa akwala ma ro ngwae ki. Ma sui bore Ꞌana ka ꞋunaꞋeri, taꞋi ngwae ana kamuꞋa nia diꞋia na ano Ꞌi ru taꞋa.”
70 Então Jesus disse: “Eu escolhi vocês doze, mas um de vocês é um diabo”.
71 Ana kaidaꞋi sa Jesus nia fata ꞋunaꞋeri, nia ka sai goꞋo Ꞌana ana sa Judas neꞋeriꞋa, na ngela sa Simon Iskariot. Sa Judas sui bore Ꞌana nia ta ngwae ana akwala ma ro fafarongo nia ki, nia neꞋe ke baꞋa kwatea sa Jesus fuana na malimae nia ki.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, um dos Doze, que mais tarde o trairia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.