João 6

Fau Alanga'inga Faolu Ana Ala'anga Kwara'ae (KWF) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ma Ꞌi buri, sa Jesus ka toꞋofolo ana na Ꞌosi Ꞌi Galili neꞋe kira saea laꞋu Ꞌani Ꞌosi Ꞌi Taebirias.
1 Depois disso, Jesus atravessou o lago da Galileia, que também é chamado de Tiberíades.
2 Ma taꞋi fikuꞋa doe ka leka Ꞌi burina, osiꞋana kira lisia na ru faꞋanadaꞋa ki neꞋe nia sasiꞋi Ꞌani na guralana na ngwae mataꞋi ki.
2 Uma grande multidão o seguia porque eles tinham visto os milagres que Jesus tinha feito, curando os doentes.
3 Ma sa Jesus ka raꞋe Ꞌi gwauna taꞋi kula neꞋe fane, ma ka tua Ꞌi ano faꞋinia na fafarongo nia ki.
3 Ele subiu um monte e sentou-se ali com os seus discípulos.
4 Ana kaidaꞋi neꞋeri, na FangaꞋa ana na DaofaꞋi LiuꞋa na Jiu ki nia karangi naꞋa.
4 A Páscoa , a festa principal dos judeus, estava perto.
5 Sa Jesus ka lia kali nia, ma ka lisia na fikuꞋa doe liu kira dao maꞋi siana, ma ka fata Ꞌuri fuana sa Filip, “ꞋI faꞋi neꞋe kulu ke folia ta fanga neꞋe ke bolo fuana kulu ka sarea Ꞌani na ngwae neꞋe ki taꞋifau?”
5 Jesus olhou em volta de si e viu que uma grande multidão estava chegando perto dele. Então disse a Filipe:
6 Nia ka fata Ꞌuri Ꞌani na ru neꞋe fasi Ꞌiri ka ilitoꞋona sa Filip, ꞋunaꞋeri bore Ꞌana nia ka sai naꞋa ana ru neꞋe nia ke baꞋa sasia.
6 Ele sabia muito bem o que ia fazer, mas disse isso para ver qual seria a resposta de Filipe.
7 Ma sa Filip ka olisia ka Ꞌuri, “Ta ro talangaꞋi mani bore kasi bolo goꞋo faꞋinia na folilana na fanga fasi Ꞌiri diꞋia kira ka fanga tiꞋitiꞋi bore Ꞌada ana.”
7 Filipe respondeu assim: — Para cada pessoa poder receber um pouco de pão, nós precisaríamos gastar mais de duzentas moedas de prata .
8 Ma taꞋi ngwae ana fafarongo nia ki sa Andrew, na ngwaefuta sa Simon Peter, nia ka fata Ꞌuri,
8 Então um dos discípulos, André, irmão de Simão Pedro, disse:
9 “TaꞋi ngela ngwane nia Ꞌi neꞋe, ma nia toꞋo goꞋo ana kala lima afu beret ki faꞋinia ro gwaꞋi iꞋa ki. Bore ma nia ꞋafitaꞋi ka bolo faꞋinia na ngwae Ꞌoro neꞋe ki.”
9 — Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos. Mas o que é isso para tanta gente?
10 Ma sa Jesus ka saea fuada ka Ꞌuri, “Kamu ke saea fuana na ngwae ki, kira ka tua Ꞌi ano.” ꞋI neꞋeri na karasi nia Ꞌoro liu ana. Ma na ngwae ki taꞋifau kira ka tua Ꞌi ano, ma nia bolo faꞋinia na lima toꞋoni ngwane ki.
10 Jesus disse: Então todos se sentaram. (Havia muita grama naquele lugar.) Estavam ali quase cinco mil homens.
11 Ma sa Jesus ka ngalia afu beret neꞋeri ki, ma ka baꞋatafea God, ma ka daroꞋia fuana na ngwae ki neꞋe kira tua Ꞌi neꞋeri. Ma nia ka sasi ꞋunaꞋeri logo ana gwaꞋi iꞋa neꞋeri ki. Ma kira taꞋifau, kira ngali ka bolo faꞋinia neꞋe kira oga taꞋifau.
11 Em seguida Jesus pegou os pães, deu graças a Deus e os repartiu com todos; e fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Ma kaidaꞋi kira abusu naꞋa, nia ka fata Ꞌuri fuana na fafarongo nia ki, “Muke gonia naꞋa ngisingisina fanga neꞋe ore, fasi Ꞌiri noaꞋa kulu kasi faꞋali ta ru.”
12 Quando já estavam satisfeitos, ele disse aos discípulos:
13 Ma kira ka goni taꞋifau ana, ma kira ka faꞋafungua taꞋi akwala ma ro kokofi ki Ꞌani na ngisingisina fanga neꞋe ore ana na lima afu beret ba kira ꞋaniꞋi ki.
13 Eles ajuntaram os pedaços e encheram doze cestos com o que sobrou dos cinco pães.
14 Ma ana kaidaꞋi neꞋe ngwae ki kira lisia ru faꞋanadaꞋa neꞋe sa Jesus nia sasia, kira ka fata Ꞌuri, “Na profet ba nia ke baꞋa dao maꞋi saena na magalia, mamana naꞋa niniꞋa!”
14 Os que viram esse milagre de Jesus disseram: — De fato, este é o
15 Ma sa Jesus ka leka naꞋa kwau Ꞌana faꞋasi kira Ꞌuana na kula neꞋe fane taꞋifilia, osiꞋana nia ka saiana kira karangi leka naꞋa maꞋi fuana suꞋungaꞋilana fasi Ꞌiri nia ka uu taꞋi ngwae tatalafaꞋa fuada.
15 Jesus ficou sabendo que queriam levá-lo à força para o fazerem rei; então voltou sozinho para o monte.
16 Ma Ꞌi saꞋulafi ana kaidaꞋi na sina karangi ka suu naꞋa, na fafarongo nia ki kira ka koso naꞋa Ꞌada ninimani Ꞌosi neꞋeri.
16 De tardinha, os discípulos de Jesus desceram até o lago.
17 Ma na rodo ka rodo naꞋa maꞋi. Sa Jesus noaꞋa kasi dao Ꞌua siada. Ma kira ka taꞋelia saena taꞋi gwaꞋi baru, ma kira ka toꞋo folo ana Ꞌosi neꞋeri Ꞌuana na maꞋe fanoa kira saea Ꞌani Ꞌi Kapaneam.
17 Subiram num barco e começaram a atravessar o lago na direção da cidade de Cafarnaum. Quando já estava escuro, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Ma ka dao ana kaidaꞋi neꞋeri neꞋe iru ka dao maꞋi, ma na nafo ka magara liu.
18 De repente, um vento forte começou a soprar e a levantar as ondas.
19 Ma ana kaidaꞋi kira faluta ka dao ana fulingana ta uulu nama ta fai agi asi, kira lia kwau, ma kira ka lisia sa Jesus nia leka maꞋi fafona Ꞌosi, ma ka leka karangia naꞋa maꞋi na gwaꞋi baru. Ma na fafarongo nia ki kira ka fai araarai.
19 Os discípulos já tinham remado uns cinco ou seis quilômetros, quando viram Jesus andando em cima da água e chegando perto do barco. E ficaram com muito medo.
20 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri kwau fuada, “NoaꞋa kamu kasi maꞋu! Nau goꞋo niniꞋa!”
20 Mas Jesus disse:
21 Ma Ꞌi buri Ꞌana na ru neꞋe, nia ka raꞋe faꞋi kira saena baru, ma kira ka saeleꞋa liu. Ma Ꞌasu bore ma, kira ka dao naꞋa ana maꞋe fanoa neꞋe kira leka Ꞌuana.
21 Então eles o receberam com prazer no barco e logo chegaram ao lugar para onde estavam indo.
22 — ausente —
22 No dia seguinte a multidão que estava no lado leste do lago viu que ali só havia um barco pequeno. Sabiam que Jesus não tinha embarcado com os discípulos, pois estes haviam saído sozinhos.
23 — ausente —
23 Enquanto isso, outros barcos chegaram da cidade de Tiberíades e encostaram perto do lugar onde a multidão tinha comido pão depois de o Senhor Jesus ter dado graças.
24 Ma ana kaidaꞋi neꞋe fikuꞋa neꞋeri kasi lisia naꞋa sa Jesus ma na fafarongo nia ki, kira taꞋelia na gwaꞋi baru ki, kira ka leka, kira ka lulu Ꞌuana sa Jesus Ꞌi Kapaneam.
24 Quando viram que Jesus e os seus discípulos não estavam ali, subiram nos barcos e saíram para Cafarnaum a fim de procurá-lo.
25 Ma kaidaꞋi kira dao toꞋona bali Ꞌosi neꞋeri, kira ka saefilo Ꞌuri ana, “Ngwae faꞋamanata kwa, kaidaꞋi tae goꞋo neꞋe Ꞌoko leka logo maꞋi Ꞌi neꞋe kwa?”
25 A multidão encontrou Jesus no lado oeste do lago, e perguntaram a ele: — Mestre, quando foi que o senhor chegou aqui?
26 Ma sa Jesus ka olisida ka Ꞌuri, “Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, kaumulu lulu Ꞌuaku, osiꞋana neꞋe kamu Ꞌania afu beret baera ki ma muka abusu, ma ka noaꞋa laꞋu duꞋungana neꞋe kamu malingaꞋinia na fadalana na ru faꞋanadaꞋa ba nau ku sasiꞋi ki.
26 Jesus respondeu:
27 NoaꞋa kamu kasi rao ulafu laꞋu Ꞌuana na fanga neꞋe ke baꞋa funu goꞋo Ꞌana. Muke rao lala Ꞌuana na fanga neꞋe ka kwatea mauriꞋa firi fuamuꞋa. NauꞋa, na Ngela Ngwae neꞋe, nai baꞋa kwatea fuamuꞋa na fanga ana mauriꞋa firi neꞋeri, osiꞋana God na MaꞋa nia faꞋataꞋinia neꞋe niaꞋa naꞋa neꞋe asungaꞋi nau maꞋi.”
27 Não trabalhem a fim de conseguir a comida que se estraga, mas a fim de conseguir a comida que dura para a vida eterna. O
28 Ta neꞋe na ngwae ki kira ka saefilo nia kika Ꞌuri, “Na tae neꞋe mike sasia fasi Ꞌiri kami ka sasia na raoꞋa neꞋe God nia oga fuaimili?”
28 — O que é que Deus quer que a gente faça? — perguntaram eles.
29 Ma sa Jesus ka olisida ka Ꞌuri, “Na kwaiogaiꞋanga God nia Ꞌuri: Muke faꞋamamana ana na ngwae neꞋe nia kwatea maꞋi.”
29 — Ele quer que vocês creiam naquele que ele enviou! — respondeu Jesus.
30 Ma kira ka saefilo laꞋu Ꞌuri ana, “Ta ru faꞋanadaꞋa faꞋuta neꞋe Ꞌoke baꞋa fulia, fasi Ꞌiri kami ka lisia ma kami ka faꞋamamana amu? Ta tae neꞋe Ꞌoko sasia?
30 Eles disseram: — Que milagre o senhor vai fazer para a gente ver e crer no senhor? O que é que o senhor pode fazer?
31 Na koꞋo kia ki kira Ꞌania na beret ba kira saea Ꞌani ‘mana’ Ꞌi saena na abaꞋi kula kwasi, diꞋia ba kira keresia naꞋa Ꞌuri, ‘Sa Moses nia kwatea na beret faꞋasia Ꞌi langi fuada fuana Ꞌanilana.’”
31 Os nossos antepassados comeram o maná no deserto, como dizem as Escrituras Sagradas : “Do céu ele deu pão para eles comerem.”
32 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, sa Moses noaꞋa laꞋu ba kwatea na beret faꞋasia Ꞌi langi fuamuꞋa. Na MaꞋa nau lala neꞋe kwatea na beret mamana faꞋasia Ꞌi langi fuamuꞋa.
32 Jesus disse:
33 Na beret mamana neꞋe God nia kwatea, nia na ngwae neꞋe ka koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi, ma ka kwatea na mauriꞋa fuana na ngwae ki taꞋifau saena na magalia.”
33 Porque o pão que Deus dá é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Ma kira ka fata Ꞌuri fuana, “Kwala araꞋi kwa, toꞋo Ꞌi taꞋena ka oli ꞋalaꞋa, Ꞌoke kwatea naꞋa beret neꞋe fuamiꞋa.”
34 — Queremos que o senhor nos dê sempre desse pão! — pediram eles.
35 Sui sa Jesus ka fata Ꞌuri, “Nau naꞋa neꞋe beret ana mauriꞋa. Ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka leka maꞋi siaku, nia ꞋafitaꞋi ka fiolo laꞋu. Ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka faꞋamamana nau, nia ꞋafitaꞋi ka silikwaꞋu laꞋu.
35 Jesus respondeu:
36 ꞋIu, ma nau ku saea fuamuꞋa ka sui naꞋa, sui bore Ꞌana neꞋe muka lisi nau, noaꞋa kamu kasi faꞋamamana nau.
36 Mas eu já disse que vocês não creem em mim, embora estejam me vendo.
37 Ngwae ki taꞋifau goꞋo neꞋe MaꞋa nau nia kwateda fuaku, kira ke baꞋa leka taꞋifau goꞋo maꞋi siaku. Ma sui bore Ꞌana sa tai neꞋe nia oga lekaꞋa maꞋi siaku, noaꞋa nau kusi Ꞌaila Ꞌania.
37 Todos aqueles que o Pai me dá virão a mim; e de modo nenhum jogarei fora aqueles que vierem a mim.
38 Nia ꞋunaꞋeri, osiꞋana nau ku koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi, ka noaꞋa laꞋu fuana sasilana ru sulia kwaiogaiꞋanga nau ki talaku. Nau ku leka maꞋi fuana sasilana lala ru neꞋe God asungaꞋi nau maꞋi neꞋe nia oga.
38 Pois eu desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou e não para fazer a minha própria vontade.
39 Tae neꞋe God nia oga neꞋe nau ku dau sulia na ngwae ki taꞋifau neꞋe nia kwateda fuaku, ma taꞋi ai bore kasi noꞋana, fasi Ꞌiri ana asoa Ꞌisi nau ku fiꞋi taꞋeda Ꞌuana na mauriꞋa firi.
39 E a vontade de quem me enviou é esta: que nenhum daqueles que o Pai me deu se perca, mas que eu ressuscite todos no último dia.
40 God na MaꞋa nau nia oga sa tai faꞋida neꞋe kira lia saiaku, ma kira ka faꞋamamana nau, kira ka mauri firi. Ma nai baꞋa taꞋeda Ꞌuana mauriꞋa ana asoa Ꞌisi.”
40 Pois a vontade do meu Pai é que todos os que veem o Filho e creem nele tenham a vida eterna; e no último dia eu os ressuscitarei.
41 Ma na ngwae ki kira ka talaꞋae kika ngunungunu buri naꞋa ana niaꞋa, duꞋungana neꞋe nia fata Ꞌuri, “NauꞋa naꞋa neꞋe beret neꞋe koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi.”
41 Eles começaram a criticar Jesus porque ele tinha dito: “Eu sou o pão que desceu do céu.”
42 Ma kira ka fata Ꞌuri fuada kwailiu, “Na ngwae neꞋe sa Jesus na ngela sa Josef goꞋo niniꞋa, ma kulu sai goꞋo Ꞌakulu ana na maꞋa nia, ma na teꞋa nia. Ma ka faꞋuta neꞋe nia ka saea fasi nia koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi?”
42 E diziam: — Este não é Jesus, filho de José? Por acaso nós não conhecemos o pai e a mãe dele? Como é que agora ele diz que desceu do céu?
43 Ma sa Jesus ka olisida ka Ꞌuri, “Muke mango faꞋasia na ngunungunuꞋanga Ꞌi safitamuꞋa.
43 Jesus respondeu:
44 MaꞋa nau neꞋe asungaꞋi nau maꞋi. Ma talitoꞋona goꞋo na ngwae neꞋe MaꞋa nau talaꞋida maꞋi Ꞌuaku ki neꞋe kike leka maꞋi siaku. Ma nai baꞋa taꞋeda Ꞌuana na mauriꞋa ana faꞋi asoa Ꞌisi.
44 Só poderão vir a mim aqueles que forem trazidos pelo Pai, que me enviou, e eu os ressuscitarei no último dia.
45 Na profet ki kira kerekere kira ka Ꞌuri, ‘God nia faꞋamanata na ngwae ki taꞋifau goꞋo.’ Ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka rongoa naꞋa MaꞋa ma ka ngalia naꞋa saiꞋi ruꞋa faꞋasi nia, kira ka leka maꞋi siaku.
45 Nos
46 Ma noaꞋa ta ngwae kasi lisia na MaꞋa. TaꞋifilia goꞋo na ngwae neꞋe Ꞌita maꞋi faꞋasia God goꞋo neꞋe nia lisia na MaꞋa.
46 Isso não quer dizer que alguém já tenha visto o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; ele já viu o Pai.
47 Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, sa tai neꞋe nia faꞋamamana ana nauꞋa, nia ka mauri firi.
47 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Ma nauꞋa naꞋa neꞋe beret ana na mauriꞋa.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Na koꞋo kamu ki kira Ꞌania na beret ba kira saea Ꞌani ‘mana’ saena abaꞋi kula kwasi, ma kira ka mae goꞋo Ꞌada.
49 Os antepassados de vocês comeram o maná no deserto, mas morreram.
50 Bore ma na beret neꞋe koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi, ta ngwae bore Ꞌana neꞋe ka Ꞌania, ꞋafitaꞋi nia ka mae.
50 Aqui está o pão que desce do céu; e quem comer desse pão nunca morrerá.
51 Ma nauꞋa naꞋa neꞋe beret ana na mauriꞋa faꞋasia Ꞌi langi. DiꞋia ta ngwae ka Ꞌania na beret neꞋe, nia ka mauri firi. Ma na beret neꞋeri naꞋa neꞋe fasiꞋaku, neꞋe nau ku kwatea fasi Ꞌiri na ngwae ki saena magalia kira ka mauri duꞋungaku.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Se alguém comer desse pão, viverá para sempre. E o pão que eu darei para que o mundo tenha vida é a minha carne.
52 Ma na ngwae ki kira ka talaꞋae olisuꞋusuꞋu Ꞌi safitada kwailiu, ma kira ka fata Ꞌuri, “Na ngwae neꞋe ke kwate faꞋuta ana na fasiꞋana fuaka fuana Ꞌanilana niniꞋa?”
52 Aí eles começaram a discutir entre si. E perguntavam: — Como é que este homem pode dar a sua própria carne para a gente comer?
53 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri fuada, “Ru mamana nau ku saea fuamuꞋa, diꞋia noaꞋa kamu kasi Ꞌania na fasiꞋaku, ma noaꞋa kamu kasi kwaꞋufia na Ꞌabuku, nia ꞋafitaꞋi liu muke mauri firi.
53 Então Jesus disse:
54 Ma sa tai neꞋe ka Ꞌania na fasiꞋaku, ma ka kwaꞋufia na Ꞌabuku, nia ka toꞋo ana na mauriꞋa firi, ma nai baꞋa taꞋea ana faꞋi asoa Ꞌisi.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 DuꞋungana na fasiꞋaku naꞋa neꞋe beret mamana, ma na Ꞌabuku naꞋa neꞋe ru ni kwaꞋufilana mamana.
55 Pois a minha carne é a comida verdadeira, e o meu sangue é a bebida verdadeira.
56 Ma sa tai neꞋe ka Ꞌania na fasiꞋaku, ma ka kwaꞋufia na Ꞌabuku, nia ka tua tari aku, ma nau ku tua tari ana niaꞋa.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue vive em mim, e eu vivo nele.
57 God neꞋe kwatea mauriꞋa, nia neꞋe kwatea nau maꞋi. Ma nau ku mauri logo osiꞋana niaꞋa. Ka ꞋunaꞋeri logo sa tai neꞋe ka Ꞌani nau, nia ka mauri logo duꞋungaku.
57 O Pai, que tem a vida, foi quem me enviou, e por causa dele eu tenho a vida. Assim, também, quem se alimenta de mim terá vida por minha causa.
58 Ma nia naꞋa neꞋe beret neꞋe koso maꞋi faꞋasia Ꞌi langi. Ma nia noaꞋa kasi diꞋia laꞋu na beret ba na koꞋo kia ki, kira Ꞌania, ma kira ka mae naꞋa. Bore ma sa tai bore Ꞌana neꞋe ka Ꞌania na beret neꞋe, nia ka mauri tua tua firi.”
58 Este é o pão que desceu do céu. Não é como o pão que os antepassados de vocês comeram e mesmo assim morreram. Quem come deste pão viverá para sempre.
59 Sa Jesus ka saea na ru neꞋe ki kaidaꞋi nia faꞋamanata saena na luma fuana foꞋongaꞋa Ꞌi Kapaneam.
59 Jesus disse isso quando estava ensinando na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ma na fafarongo Ꞌoro nia ki neꞋe kira rongoa na ru neꞋe sa Jesus nia saeꞋe ki, ma kira ka fata Ꞌuri, “Na faꞋamanataꞋanga neꞋe nia ꞋafitaꞋi liu. Sa tai neꞋe ke baꞋa faꞋamamana?”
60 Muitos seguidores de Jesus ouviram isso e reclamaram: — O que ele ensina é muito difícil! Quem pode aceitar esses ensinamentos?
61 Ma sa Jesus ka saiana na fafarongo nia ki kira ngunungunu buri ana duꞋungana ru neꞋe, ma nia ka fata Ꞌuri fuada, “ꞋUri ma na alaꞋanga neꞋeri nia faꞋali kamu?
61 Não disseram nada a Jesus, mas ele sabia que eles estavam resmungando contra ele. Por isso perguntou:
62 Nia faꞋuta diꞋia neꞋe kamu lisia nauꞋa, na Ngela Ngwae, nau ku oli Ꞌuana na kula ba nau ku tua tua maꞋi ana Ꞌi naꞋo?
62 E o que aconteceria se vocês vissem o
63 Na ru neꞋe ka kwatea na mauriꞋa neꞋe na AnoꞋi ru Abu. Ma na ngasingasiꞋanga ngwae, nia ru ꞋoꞋo goꞋo Ꞌana. Ma na alaꞋanga neꞋe nau ku saea fuamuꞋa ki neꞋe kwate kamu ka toꞋo ana na AnoꞋi ru Abu neꞋe kwatea na mauriꞋa.
63 O Espírito de Deus é quem dá a vida, mas o ser humano não pode fazer isso. As palavras que eu lhes disse são espírito e vida,
64 Sui ka ꞋunaꞋeri bore Ꞌana, ti ngwae aumulu noaꞋa kasi faꞋamamana goꞋo.” OsiꞋana Ꞌita Ꞌua naꞋa maꞋi Ꞌi naꞋo, sa Jesus ka saiana taꞋifau naꞋa sa tai ada neꞋe noaꞋa kasi faꞋamamana, ma sa tai neꞋe ke baꞋa kwate nia fuana na malimae nia ki.
64 mas mesmo assim alguns de vocês não creem. Jesus disse isso porque já sabia desde o começo quem eram os que não iam crer nele e sabia também quem ia traí-lo.
65 Ma nia ka fata laꞋu Ꞌuri osiꞋana neꞋe ti ngwae ada noaꞋa kasi faꞋamamana, “Nia ba nau ku saea naꞋa fuamuꞋa neꞋe noaꞋa ta ngwae kasi leka maꞋi siaku, diꞋia MaꞋa nau noaꞋa kasi ngwaluda fuana.”
65 Jesus continuou:
66 Ma ka Ꞌita ana kaidaꞋi neꞋeri, na fafarongo Ꞌoro nia ki, kira abula matamata naꞋa Ꞌada, ma noaꞋa kira kasi leka naꞋa faꞋinia.
66 Por causa disso muitos seguidores de Jesus o abandonaram e não o acompanhavam mais.
67 Ma sa Jesus ka saefiloa na akwala ma ro ngwae fafarongo nia ki ka Ꞌuri, “ꞋUri ma kaumulu oga muke leka logo faꞋasi nau?”
67 Então ele perguntou aos doze discípulos:
68 Ma sa Simon Peter ka olisia ka Ꞌuri, “Aofia kwa, Ꞌirai ma sa tai laꞋu neꞋe kami ke leka siana? ꞋAeꞋo naꞋa neꞋe Ꞌoko toꞋo ana na alaꞋanga ana na mauriꞋa firi ki.
68 Simão Pedro respondeu: — Quem é que nós vamos seguir? O senhor tem as palavras que dão vida eterna!
69 Ma kaimili faꞋamamana, ma kami ka saiana ꞋaeꞋo naꞋa neꞋe Ngwae Abu neꞋe Ꞌoko leka maꞋi faꞋasia God.”
69 E nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo que Deus enviou.
70 Ma sa Jesus ka fata Ꞌuri, “NauꞋa neꞋe nau ku fili kamu naꞋa akwala ma ro ngwae ki. Ma sui bore Ꞌana ka ꞋunaꞋeri, taꞋi ngwae ana kamuꞋa nia diꞋia na ano Ꞌi ru taꞋa.”
70 Jesus disse:
71 Ana kaidaꞋi sa Jesus nia fata ꞋunaꞋeri, nia ka sai goꞋo Ꞌana ana sa Judas neꞋeriꞋa, na ngela sa Simon Iskariot. Sa Judas sui bore Ꞌana nia ta ngwae ana akwala ma ro fafarongo nia ki, nia neꞋe ke baꞋa kwatea sa Jesus fuana na malimae nia ki.
71 Ele estava falando de Judas, filho de Simão Iscariotes. Pois Judas, embora fosse um dos doze discípulos, ia trair Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.