Tiago 1
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 'I nau la Jemes nga wane ni taunga'inga na God ma la Jisas Kraes nga Alafa. Nau ku kwatea kau nga alafuunga ni baole'anga agu famooru nga akwale'e fufutalaa ma ruaai 'i Israel na'a mooru tagoto'o ma moru ka to'oru tagala'i 'i fofona nga fanua lo'oo 'i wado.
1 Eu, Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, envio saudações a todo o povo de Deus espalhado pelo mundo inteiro.
2 Ta'a ni futanga agu, alata moru daria nga irito'onga 'e aula kwaitatari, mooru moru malale'a,
2 Meus irmãos, sintam-se felizes quando passarem por todo tipo de aflições.
3 tofuna, lauta moru fito'o tegela gwa'a moru daria nga irito'onga lo'oo, ma nga tagoto'onga amooru te'e tegela'a mola.
3 Pois vocês sabem que, quando a sua fé vence essas provações, ela produz perseverança.
4 Moru ula ngasi no'o furifuri, fana 'amoru odo ma moru ka ari'afu, ma moru 'ame ori ko'uko'uta na falafala na God.
4 Que essa perseverança seja perfeita a fim de que vocês sejam maduros e corretos, não falhando em nada!
5 Tafe'ua lauta ta wane amooru 'ame to'o ana su'a'olanga fana ulanga 'usia irito'onga, ngaia 'ani soea God, ma God te'e kwatea fana. Suria God 'e aile'a ba'ita fana kwate tagonga na 'ola fana ta'a, ma ngaia 'ame fa'amaila no'o ta wane ne'e kwaisoe ana.
5 Mas, se alguém tem falta de sabedoria, peça a Deus, e ele a dará porque é generoso e dá com bondade a todos.
6 Alata te'efuta wane ngaia 'e soea God, ngaia 'ani tagoto'o na God ma 'esia fitala mola. Tofuna alata nga wane 'e fitala 'ino'ona, ngaia 'e 'ilaka'u bio na asi laka'u nga iru 'e irufia kwairiu.
6 Porém peçam com fé e não duvidem de modo nenhum, pois quem duvida é como as ondas do mar, que o vento leva de um lado para o outro.
7 — ausente —
7 Quem é assim não pense que vai receber alguma coisa do Senhor,
8 — ausente —
8 pois não tem firmeza e nunca sabe o que deve fazer.
9 Wane goru futa, ta'a na mooru moru 'ame to'o na lata, 'amoru aile'a, tofuna God 'e fa'aba'ita nga ta'a gila 'ame to'o na lata.
9 O irmão que é pobre deve ficar contente quando Deus faz com que melhore de vida;
10 Ma mooru na'a moru dari'ola, 'amoru aile'a, tofuna God 'e fa'amalofi'a nga wane dari'ola. Gwa'a ta wane 'ani dari'ola 'e iiki, ngaia te'e sui mola, 'ilaka'u nga lamelame 'ola ne'e bila'o ma ka to'oru mola suria te'e alata sisita.
10 e quem é rico deve sentir o mesmo quando Deus faz com que piore de vida. Pois quem é rico desaparecerá como a flor da erva do campo.
11 Ma alata nga sina 'e tata'e mai ma ka sinafia nga lamelame 'ola lo'oo, ngaia te'e rugu ma ka mae mola, ma ngaia ka 'esia no'o 'i wado, ma nga kwangakwanganga aana te'e sui la'u mola. Ma ngaia 'e 'ino'ona la'u mola fana wane ne'e dari'ola 'ola, ngaia te'e mae la'u mola na alata ngaia 'e agea taunga'inga aana fana gonilana bata fana.
11 Quando o sol brilha forte, e o seu calor queima a planta, aí a flor cai, e a sua beleza é destruída. Do mesmo modo, quem é rico será destruído no meio dos seus negócios.
12 Aile'anga fana nga wane ne'e daria nga irito'onga 'e aula ma nga tagoto'onga aana ka fuuto'o mola. Suria, alata na'a wane 'e tagoto'o ma ka akiaki'a 'ubulana nga irito'onga, God te'e kwatea nga 'elegou na mooringa firi fana. Nga mooringa firi lo'oo, God 'e fataarunga'i no'o 'ania fana nga ta'a na'a gila kwaimaa fana.
12 Feliz é aquele que nas aflições continua fiel! Porque, depois de sair aprovado dessas aflições, receberá como prêmio a vida que Deus promete aos que o amam.
13 Alata te'efuta wane 'e daria irito'onga, ngaia 'ame le'a fana 'ani madafia God ne'e kwatea nga irito'onga fana nga agelana nga 'ola ne'e ria. Suria God 'ato 'ani irito'ona te'efuta wane fana agelana nga 'ola ne'e ria, ma ka 'ato la'u mola fana te'efuta wane 'ani irito'ona God fana agelana ta 'ola ne'e ria.
13 Quando alguém for tentado, não diga: “Esta tentação vem de Deus.” Pois Deus não pode ser tentado pelo mal e ele mesmo não tenta ninguém.
14 Nga kwaisiriinga 'e ria na wane 'i talana lo'oo 'e irito'ona ma ka kotofia fana agelana ni 'ola 'e ria lo'oo.
14 Mas as pessoas são tentadas quando são atraídas e enganadas pelos seus próprios maus desejos.
15 Ma nga kwaisiriinga 'e ria lo'oo te'e ba'ita ma ngaia te'e talaia wane 'ani agea rianga. Ma alata nga 'ola 'e ria lo'oo 'e ba'ita, ngaia te'e talaia wane fana maenga.
15 Então esses desejos fazem com que o pecado nasça, e o pecado, quando já está maduro, produz a morte.
16 Ngaia na'a, ta'a ni futanga le'a agu, moru sia alamia mola ta'a 'agila kotofi 'amooru 'ania kwaifa'ananaunga lo'oo.
16 Não se enganem, meus queridos irmãos.
17 Suria ni 'ola le'a te'efou gila leka mai fa'asia God 'i Langi. Ni 'ola na God 'e launge'enia fana 'agila lala mai 'i langi, gila ka 'idu, ma gila ka lamadu'aa mola. Tafe'ua ma falafala na God 'e sia lamadu'aa mola.
17 Tudo de bom que recebemos e tudo o que é perfeito vêm do céu, vêm de Deus, o Criador das luzes do céu. Ele não muda, nem varia de posição, o que causaria a escuridão.
18 God 'e fadaa fana 'ani kwatea mooringa fooru fadauru 'ania alafuunga kwala'imori aana. Mai ngaia 'e agea 'ilo'oo fana 'agoru le'a maka riufia nga 'ola te'efou na'a ngaia 'e launge'enia.
18 Pela sua própria vontade ele fez com que nós nascêssemos , por meio da palavra da verdade, a fim de ocuparmos o primeiro lugar entre todas as suas criaturas.
19 Ta'a ni futanga le'a agu, tamoru manata le'a suria nga fatalagu lo'oo 'e 'ilo'oo: Mooru furina 'amoru noni maabe fana nga fafulongonga, ma moru sia 'aferu mola fana alafuunga, ma moru sia ogaria 'afe'aferu mola.
19 Lembrem disto, meus queridos irmãos: cada um esteja pronto para ouvir, mas demore para falar e ficar com raiva.
20 Lauta ta wane ngaia 'e ogaria, 'ato ngaia 'ani agea te'efuta 'ola 'e odo na God 'e siria.
20 Porque a raiva humana não produz o que Deus aprova.
21 Ngaia lo'oo tamoru 'akwasia nga agelana 'ola 'e ria, ma moru bulota'i mai 'aferu fa'asia nga manate'e wane amooru ne'e ria. Ma tamoru nonimaabe fana longonga suria nga fatalana God ne'e kirua no'o 'ubulana nga moori lamooru, ma ka to'omia no'o 'ani fa'amoori 'amooru.
21 Portanto, deixem todo costume imoral e toda má conduta. Aceitem com humildade a mensagem que Deus planta no coração de vocês, a qual pode salvá-los.
22 Moru sia kotofi 'amooru mola 'i talamooru, moru ta madafia iiria na'a longolana mola nga fatalana God 'e le'a no'o. 'E 'ame 'ino'ona! Mooru sia tagoni gwaalongonga mola suria fatalana God, tafe'ua ma moru lo'o suria ni 'ola ne'e iiria.
22 Não se enganem; não sejam apenas ouvintes dessa mensagem, mas a ponham em prática.
23 Nga wane ne'e longoa mola nga alafuunga lo'oo, ma 'ame dau suria ni 'ola lo'oo ngaia 'e longoa, ngaia 'e 'ilaka'u nga wane ne'e aga le'a mola na nununa maana 'ubulana me'e ilanunu.
23 Porque aquele que ouve a mensagem e não a põe em prática é como uma pessoa que olha no espelho e vê como é.
24 Ma nga wane lo'oo, 'i burina ngaia 'e aga le'a ana 'i talana, ngaia 'e leka kau, ma ka mabolosia la'u mola nga maana laka'u 'e aga 'utaa.
24 Dá uma boa olhada, depois vai embora e logo esquece a sua aparência.
25 Tafe'ua nga wane ne'e ilanunu le'a na nga tagi na God, ma ngaia 'e longoa ma ka 'ame mabolosia, ma ngaia 'e agea ni 'ola na nga tagi 'e iiria, God te'e nanamate'enia na ni 'ola te'efou na ngaia 'e agea. Suria nga tagi na God ngaia 'e le'a te'efou, ma ka rubea nga ta'a fana 'agila agea nga kwaisiriinga na God.
25 O evangelho é a lei perfeita que dá liberdade às pessoas. Se alguém examina bem essa lei e não a esquece, mas a põe em prática, Deus vai abençoar tudo o que essa pessoa fizer.
26 Lauta ta wane ngaia 'e madafia iiria ngaia leka no'o suria nga falafala na God, tafe'ua ma ngaia 'ame dau suria ni 'ola ne'e iiria, ngaia 'e kotofia mola 'i talana, ma ni 'ola na ngaia 'e agea fana fa'amalale'alana God, ngaia 'ola 'uri'uri mola.
26 Alguém está pensando que é religioso? Se não souber controlar a língua, a sua religião não vale nada, e ele está enganando a si mesmo.
27 Ma falafala ne'e le'a maka to'omia 'ani fa'amalale'a God nga Mama'a adauru ngaia 'e 'ilo'oo: ta'a gila agea ni 'ola 'e le'a fana nga ta'a, 'ilaka'u boonilana ni me'e nao, ma nga ru'uru'ua si'ofa na'a gila to'o na 'ato'atolanga. Ma gila sia alamia mola 'ola ne'e ria fofona fanua lo'oo 'i wado fana ngadalana nga falafala le'a lo'oo aaga.
27 Para Deus, o Pai, a religião pura e verdadeira é esta: ajudar os órfãos e as viúvas nas suas aflições e não se manchar com as coisas más deste mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.