Tiago 1

Fatalana God (KWD) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 'I nau la Jemes nga wane ni taunga'inga na God ma la Jisas Kraes nga Alafa. Nau ku kwatea kau nga alafuunga ni baole'anga agu famooru nga akwale'e fufutalaa ma ruaai 'i Israel na'a mooru tagoto'o ma moru ka to'oru tagala'i 'i fofona nga fanua lo'oo 'i wado.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos que se encontram na Dispersão, saudações.
2 Ta'a ni futanga agu, alata moru daria nga irito'onga 'e aula kwaitatari, mooru moru malale'a,
2 Meus irmãos, tende por motivo de toda alegria o passardes por várias provações,
3 tofuna, lauta moru fito'o tegela gwa'a moru daria nga irito'onga lo'oo, ma nga tagoto'onga amooru te'e tegela'a mola.
3 sabendo que a provação da vossa fé, uma vez confirmada, produz perseverança.
4 Moru ula ngasi no'o furifuri, fana 'amoru odo ma moru ka ari'afu, ma moru 'ame ori ko'uko'uta na falafala na God.
4 Ora, a perseverança deve ter ação completa, para que sejais perfeitos e íntegros, em nada deficientes.
5 Tafe'ua lauta ta wane amooru 'ame to'o ana su'a'olanga fana ulanga 'usia irito'onga, ngaia 'ani soea God, ma God te'e kwatea fana. Suria God 'e aile'a ba'ita fana kwate tagonga na 'ola fana ta'a, ma ngaia 'ame fa'amaila no'o ta wane ne'e kwaisoe ana.
5 Se, porém, algum de vós necessita de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos dá liberalmente e nada lhes impropera; e ser-lhe-á concedida.
6 Alata te'efuta wane ngaia 'e soea God, ngaia 'ani tagoto'o na God ma 'esia fitala mola. Tofuna alata nga wane 'e fitala 'ino'ona, ngaia 'e 'ilaka'u bio na asi laka'u nga iru 'e irufia kwairiu.
6 Peça-a, porém, com fé, em nada duvidando; pois o que duvida é semelhante à onda do mar, impelida e agitada pelo vento.
7 — ausente —
7 Não suponha esse homem que alcançará do Senhor alguma coisa;
8 — ausente —
8 homem de ânimo dobre, inconstante em todos os seus caminhos.
9 Wane goru futa, ta'a na mooru moru 'ame to'o na lata, 'amoru aile'a, tofuna God 'e fa'aba'ita nga ta'a gila 'ame to'o na lata.
9 O irmão, porém, de condição humilde glorie-se na sua dignidade,
10 Ma mooru na'a moru dari'ola, 'amoru aile'a, tofuna God 'e fa'amalofi'a nga wane dari'ola. Gwa'a ta wane 'ani dari'ola 'e iiki, ngaia te'e sui mola, 'ilaka'u nga lamelame 'ola ne'e bila'o ma ka to'oru mola suria te'e alata sisita.
10 e o rico, na sua insignificância, porque ele passará como a flor da erva.
11 Ma alata nga sina 'e tata'e mai ma ka sinafia nga lamelame 'ola lo'oo, ngaia te'e rugu ma ka mae mola, ma ngaia ka 'esia no'o 'i wado, ma nga kwangakwanganga aana te'e sui la'u mola. Ma ngaia 'e 'ino'ona la'u mola fana wane ne'e dari'ola 'ola, ngaia te'e mae la'u mola na alata ngaia 'e agea taunga'inga aana fana gonilana bata fana.
11 Porque o sol se levanta com seu ardente calor, e a erva seca, e a sua flor cai, e desaparece a formosura do seu aspecto; assim também se murchará o rico em seus caminhos.
12 Aile'anga fana nga wane ne'e daria nga irito'onga 'e aula ma nga tagoto'onga aana ka fuuto'o mola. Suria, alata na'a wane 'e tagoto'o ma ka akiaki'a 'ubulana nga irito'onga, God te'e kwatea nga 'elegou na mooringa firi fana. Nga mooringa firi lo'oo, God 'e fataarunga'i no'o 'ania fana nga ta'a na'a gila kwaimaa fana.
12 Bem-aventurado o homem que suporta, com perseverança, a provação; porque, depois de ter sido aprovado, receberá a coroa da vida, a qual o Senhor prometeu aos que o amam.
13 Alata te'efuta wane 'e daria irito'onga, ngaia 'ame le'a fana 'ani madafia God ne'e kwatea nga irito'onga fana nga agelana nga 'ola ne'e ria. Suria God 'ato 'ani irito'ona te'efuta wane fana agelana nga 'ola ne'e ria, ma ka 'ato la'u mola fana te'efuta wane 'ani irito'ona God fana agelana ta 'ola ne'e ria.
13 Ninguém, ao ser tentado, diga: Sou tentado por Deus; porque Deus não pode ser tentado pelo mal e ele mesmo a ninguém tenta.
14 Nga kwaisiriinga 'e ria na wane 'i talana lo'oo 'e irito'ona ma ka kotofia fana agelana ni 'ola 'e ria lo'oo.
14 Ao contrário, cada um é tentado pela sua própria cobiça, quando esta o atrai e seduz.
15 Ma nga kwaisiriinga 'e ria lo'oo te'e ba'ita ma ngaia te'e talaia wane 'ani agea rianga. Ma alata nga 'ola 'e ria lo'oo 'e ba'ita, ngaia te'e talaia wane fana maenga.
15 Então, a cobiça, depois de haver concebido, dá à luz o pecado; e o pecado, uma vez consumado, gera a morte.
16 Ngaia na'a, ta'a ni futanga le'a agu, moru sia alamia mola ta'a 'agila kotofi 'amooru 'ania kwaifa'ananaunga lo'oo.
16 Não vos enganeis, meus amados irmãos.
17 Suria ni 'ola le'a te'efou gila leka mai fa'asia God 'i Langi. Ni 'ola na God 'e launge'enia fana 'agila lala mai 'i langi, gila ka 'idu, ma gila ka lamadu'aa mola. Tafe'ua ma falafala na God 'e sia lamadu'aa mola.
17 Toda boa dádiva e todo dom perfeito são lá do alto, descendo do Pai das luzes, em quem não pode existir variação ou sombra de mudança.
18 God 'e fadaa fana 'ani kwatea mooringa fooru fadauru 'ania alafuunga kwala'imori aana. Mai ngaia 'e agea 'ilo'oo fana 'agoru le'a maka riufia nga 'ola te'efou na'a ngaia 'e launge'enia.
18 Pois, segundo o seu querer, ele nos gerou pela palavra da verdade, para que fôssemos como que primícias das suas criaturas.
19 Ta'a ni futanga le'a agu, tamoru manata le'a suria nga fatalagu lo'oo 'e 'ilo'oo: Mooru furina 'amoru noni maabe fana nga fafulongonga, ma moru sia 'aferu mola fana alafuunga, ma moru sia ogaria 'afe'aferu mola.
19 Sabeis estas coisas, meus amados irmãos. Todo homem, pois, seja pronto para ouvir, tardio para falar, tardio para se irar.
20 Lauta ta wane ngaia 'e ogaria, 'ato ngaia 'ani agea te'efuta 'ola 'e odo na God 'e siria.
20 Porque a ira do homem não produz a justiça de Deus.
21 Ngaia lo'oo tamoru 'akwasia nga agelana 'ola 'e ria, ma moru bulota'i mai 'aferu fa'asia nga manate'e wane amooru ne'e ria. Ma tamoru nonimaabe fana longonga suria nga fatalana God ne'e kirua no'o 'ubulana nga moori lamooru, ma ka to'omia no'o 'ani fa'amoori 'amooru.
21 Portanto, despojando-vos de toda impureza e acúmulo de maldade, acolhei, com mansidão, a palavra em vós implantada, a qual é poderosa para salvar a vossa alma.
22 Moru sia kotofi 'amooru mola 'i talamooru, moru ta madafia iiria na'a longolana mola nga fatalana God 'e le'a no'o. 'E 'ame 'ino'ona! Mooru sia tagoni gwaalongonga mola suria fatalana God, tafe'ua ma moru lo'o suria ni 'ola ne'e iiria.
22 Tornai-vos, pois, praticantes da palavra e não somente ouvintes, enganando-vos a vós mesmos.
23 Nga wane ne'e longoa mola nga alafuunga lo'oo, ma 'ame dau suria ni 'ola lo'oo ngaia 'e longoa, ngaia 'e 'ilaka'u nga wane ne'e aga le'a mola na nununa maana 'ubulana me'e ilanunu.
23 Porque, se alguém é ouvinte da palavra e não praticante, assemelha-se ao homem que contempla, num espelho, o seu rosto natural;
24 Ma nga wane lo'oo, 'i burina ngaia 'e aga le'a ana 'i talana, ngaia 'e leka kau, ma ka mabolosia la'u mola nga maana laka'u 'e aga 'utaa.
24 pois a si mesmo se contempla, e se retira, e para logo se esquece de como era a sua aparência.
25 Tafe'ua nga wane ne'e ilanunu le'a na nga tagi na God, ma ngaia 'e longoa ma ka 'ame mabolosia, ma ngaia 'e agea ni 'ola na nga tagi 'e iiria, God te'e nanamate'enia na ni 'ola te'efou na ngaia 'e agea. Suria nga tagi na God ngaia 'e le'a te'efou, ma ka rubea nga ta'a fana 'agila agea nga kwaisiriinga na God.
25 Mas aquele que considera, atentamente, na lei perfeita, lei da liberdade, e nela persevera, não sendo ouvinte negligente, mas operoso praticante, esse será bem-aventurado no que realizar.
26 Lauta ta wane ngaia 'e madafia iiria ngaia leka no'o suria nga falafala na God, tafe'ua ma ngaia 'ame dau suria ni 'ola ne'e iiria, ngaia 'e kotofia mola 'i talana, ma ni 'ola na ngaia 'e agea fana fa'amalale'alana God, ngaia 'ola 'uri'uri mola.
26 Se alguém supõe ser religioso, deixando de refrear a língua, antes, enganando o próprio coração, a sua religião é vã.
27 Ma falafala ne'e le'a maka to'omia 'ani fa'amalale'a God nga Mama'a adauru ngaia 'e 'ilo'oo: ta'a gila agea ni 'ola 'e le'a fana nga ta'a, 'ilaka'u boonilana ni me'e nao, ma nga ru'uru'ua si'ofa na'a gila to'o na 'ato'atolanga. Ma gila sia alamia mola 'ola ne'e ria fofona fanua lo'oo 'i wado fana ngadalana nga falafala le'a lo'oo aaga.
27 A religião pura e sem mácula, para com o nosso Deus e Pai, é esta: visitar os órfãos e as viúvas nas suas tribulações e a si mesmo guardar-se incontaminado do mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.