Mateus 9

Fatalana God (KWD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Sui ma la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila fane 'i 'ubulana nga baru, ma gila ka olofolo la'u na nga asi ba'ita no'ona 'i Galili. Ma alata gila nigi na fanua 'i Kapaneam,
1 Jesus entrou num barco e atravessou o mar até a cidade onde morava.
2 tani wane ngaa'i gila ngaria mai te'e wane nga nonina 'e mae 'i fofona futa'i te'ala Jisas, fana ngaia 'ani gulaa. Ma alata la Jisas 'e agasia nga tagoto'onga aaga, ngaia ka fata 'ilo'oo fana wane lo'oo nonina 'e mae, “'I'oo sia ma'u mola, nau ku 'olafanataa no'o na rianga amu te'efou.”
2 Algumas pessoas lhe trouxeram um paralítico deitado numa maca. Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Anime-se, filho! Seus pecados estão perdoados”.
3 Na nga alata no'ona, tani wane ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses gila ka manata 'ilo'oo, “Te'e God momola ne'e su'asuria 'ani 'olafanataa na rianga. Ngaia 'e fa'atooto'ome'enia 'i talana fe'enia God.”
3 Alguns mestres da lei disseram a si mesmos: “Isso é blasfêmia!”.
4 Ma la Jisas ngaia 'e su'a la'u mola na manatalaga, ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru sia manata ria mola 'ilo'oo.”
4 Jesus, percebendo o que pensavam, perguntou: “Por que vocês reagem com tanta maldade em seu coração?
5 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Lauta nau ku alafuu 'ilo'oo fana wane lo'oo nonina 'e mae, ‘Rianga amu, nau ku 'olafanataa no'o ai,’ me'e 'ato 'amoru agasia. Tafe'ua lauta nau ku fata 'ilo'oo, ‘Tata'e moko leka,’ ma tamooru bi'i agasia 'ola ne'e lau.
5 O que é mais fácil dizer: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se e ande’?
6 Alata nau ku gulaa wane lo'oo, nau taku faate'enia famooru na 'inau, Wela na Wane, nau ku to'o na tegelangaa fana 'olafanataanga na rianga.”
6 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico: “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
7 Na nga alata no'ona mola, wane lo'oo 'e tata'e, maka ori no'o fana fanua aana.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Alata nga ta'a lo'oo gila agasia 'ola lo'oo la Jisas ngaia 'e agea, gila 'alefo, ma gila ka ma'u. Ma gila ka baatafea God tofuna ngaia 'e kwatea nga tegelangaa 'ilo'oo fana nga ta'a.
8 Ao ver isso, a multidão se encheu de temor e louvou a Deus por ele ter dado tal autoridade aos seres humanos.
9 Ma alata la Jisas ngaia 'e leka no'o fa'asia lefu no'ona, ngaia 'e agasia la Matiu. Ngaia nana'i mola na lefu fana gonilana seleni na takisi, tofuna ngaia 'e taunga'i ai. Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi leka mai fe'eni nau.” Ma la Matiu 'e tata'e, maka leka no'o fe'enia.
9 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem chamado Mateus sentado onde se coletavam impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Mateus se levantou e o seguiu.
10 Ma 'i burina na la Jisas ngaia 'e soea la Matiu fana wane na fufu'iwane aana, ngaia ka leka maka keto no'o 'i 'ifi aana. Ma tani ta'a ngaa'i na gila goni bata na takisi gila nana'i la'u mola 'i no'ona. Ma tani ta'a na gila ria la'u mola, gila keto la'u mola fe'enia la Jisas ma nga fufu'iwane aana.
10 Mais tarde, na casa de Mateus, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e pecadores.
11 Ma alata nga ta'a Farasii gila agasia 'ola lo'oo, gila ka fata fana nga fufu'iwane aana ma gila ka 'ilo'oo, “Ngaia 'ame to'omia 'ani keto fe'enia ta'a na gila gonia bata na takisi ma ta'a gila ria.”
11 Quando os fariseus viram isso, perguntaram aos discípulos: “Por que o seu mestre come com cobradores de impostos e pecadores?”.
12 La Jisas 'e longoa 'ola lo'oori, maka fata 'ilo'oo, “Ta'a na gila 'ame fii, gila 'ame siria mola nga wane ni gulanga, ma nga ta'a na gila fii, na gila bo'obo'o fana wane ni gulanga.
12 Jesus ouviu o que disseram e respondeu: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes”.
13 Moru manata madi suria fa'awatagalana Girigiringa Abu laka'u na God 'e iiria maka 'ilo'oo, ‘Nau ku siria 'amooru kwaimanadai fana ta'a, ma nga kwakwatenga 'amooru 'amoe.’ Nau ku 'ame leka mai fana soelana ta'a 'e odo fana 'agila bulota'i mai, tafe'ua ma nga ta'a na gila ria, nau ku leka mai fana soelaga fana 'agila bulosia manatalaga.”
13 E acrescentou: “Agora vão e aprendam o significado desta passagem das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’. Pois não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
14 Burina ni 'ola lo'oo, nga fufu'iwane ala Jon wane ni Naruabunga, gila ka leka mai te'ala Jisas, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Meeru ma ni Farasii, meeru su'asuria 'ameru abu fanga. Ma 'uta'i na nga fufu'iwane amu gila 'ame agea 'ilo'oo?”
14 Os discípulos de João Batista foram a Jesus e lhe perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar, como nós e os fariseus?”.
15 Ma la Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Ngaia 'ame to'omia ta'a na gila nana'i na fafangalaa na afolonga 'agila kwaimanadai. Tofuna nga alata alakwa fooru ngaia 'e nana'i mola 'ua fe'enia ta'a no'ona, tagila aile'a. Tafe'ua alata te'e nigi mai na tagila feea nga alakwa fooru fa'asiga. Sui ma, tagila bi'i abu keto la'u, tofuna gila kwaimanadai. Ngaia lo'oo nga fufu'iwane agu gila 'ame abu keto alata nau ku nana'i 'ua mola fe'eniga.”
15 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento ficam de luto enquanto festejam com o noivo? Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
16 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u, “Te'efuta wane 'e sia taia mola ruu na ngaia 'e mou 'ania nga sisii'i ruu fooru. Lauta ngaia 'e agea, nga sisii'i ruu fooru lo'oori te'e gaasia mola ruu 'ua lo'oori du'ana ruu fooru ngaia 'e rugurugula 'i burina nga tailai, ma ngaia te'e agea nga ma'e kwakwa ne'e ba'ita 'e iiki.
16 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano rasgaria a roupa, deixando um buraco ainda maior.
17 “Ma 'amoru su'a la'u mola ai, ngaia 'ame odo fana te'efuta wane 'ani arua no'o waeni fooru 'i 'ubulana wa'i 'ua na susungana nanigot, tofuna wa'i 'ua lo'oori 'ame ngasi. Lauta ngaia agea, alata nga waeni lo'oori 'e fane no'o mai, ngaia te'e gaasia no'o wa'i 'ua lo'oori, ma nga waeni lo'oori te'e akiri, ma nga wa'i lo'oori te'e ria no'o. Ngaia lo'oo wane te'e arua nga waeni fooru 'i 'ubulana nga wa'i fooru na ngaia 'e su'asuria ngaia 'e ngasi fana arulana 'ola lo'oo ai na ngaia 'e sia ria mola.” Wa'i fana arulana waen 'ubulai na gila launge'enia 'ania susungana nanigot|alt="wineskin" src="lb00145b.tif" size="col" loc="incorrect picture should be LB00145b" copy="LB" ref="9:17"
17 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O couro se arrebentaria, deixando vazar o vinho, e os recipientes velhos se estragariam. Vinho novo é guardado em recipientes novos, para que ambos se conservem”.
18 Alata la Jisas ngaia 'e alafuu 'ua, te'e wane na'ona'o na ta'a 'i Jiu 'e leka mai. Ma ngaia ka bobouruuru 'i na'ona la Jisas, maka fata 'ilo'oo, “Nga lari'i agu bi'i mae mola. Nau ku siria 'i'oo 'ani leka mai moko arua nimamu fafia fana ngaia 'ani moori la'u.”
18 Enquanto Jesus ainda falava, o líder da sinagoga local veio e se ajoelhou diante dele. “Minha filha acaba de morrer”, disse. “Mas, se o senhor vier e puser as mãos sobre ela, ela viverá.”
19 Ma la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila ka leka no'o fe'enia wane no'ona.
19 Então Jesus e seus discípulos se levantaram e foram com ele.
20 Ma nga alata gila leleka mola 'ua, te'e noni na gwe'e 'abu 'e 'ulasi ana, ma ngaia ka fii 'ania suria akwale'e farisi ma rua ai, ngaia 'e leka mai burina la Jisas, maka gema to'ona nigifana ruu tekwa aana.
20 Nesse instante, uma mulher que havia doze anos sofria de hemorragia se aproximou por trás dele e tocou na borda de seu manto,
21 Tofuna nga noni lo'oo ngaia 'e manata 'ilo'oo, “Lauta nau ku gema to'ona mola nga nigifana ruu ala Jisas, nau taku gwari'a no'o.”
21 pois pensava: “Se eu apenas tocar em seu manto, serei curada”.
22 Alata ngaia gema na nga nigifana ruu aana, la Jisas 'e abulo mai, maka agasia nga noni no'ona, maka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia manata 'abelo la'u. 'I'oo gwari'a no'o, suria 'i'oo tagoto'o agu.” Ma nga alata no'ona la'u mola, nga fifiinga lo'oori ka sui no'o fa'asia.
22 Jesus se voltou e, quando a viu, disse: “Filha, anime-se! Sua fé a curou”. A partir daquele momento, a mulher ficou curada.
23 Ma alata la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila nigi na 'ifi na wane ba'ita laka'u, gila ka ru'u kau, ma gila ka agasia nga ta'a gila nguria nguu na kwaimanadainga, ma nga ta'a 'e aula la'u mola na'a gila ogu 'i no'ona, ma gila ka nagufia.
23 Quando Jesus chegou à casa do líder da sinagoga, viu a multidão agitada e ouviu a música fúnebre.
24 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana ta'a no'ona, “Mooru te'efou lo'oo tamoru ru'u 'i maa. Wela geni lo'oo ngaia 'ame mae lo'oo, ngaia 'e eeno mola.” Alata gila longoa la Jisas ngaia 'e fata 'ilo'oo, gila ka 'osa mola 'ania.
24 “Saiam daqui!”, disse ele. “A menina não está morta; está apenas dormindo.” Os que estavam ali riram dele.
25 Ma 'i burina nga ta'a lo'oo gila leka fa'asia 'i maa, la Jisas 'e ru'u kau 'ubulana tofi 'ifi lo'oori, maka gema 'i nimana lari'i lo'oori, ma lari'i ka tata'e.
25 Depois que a multidão foi colocada para fora, Jesus entrou e tomou a menina pela mão, e ela se levantou.
26 Burina 'ola lo'oo la Jisas ngaia 'e agea, nga kwairiinga suria ka talofia no'o nga gule'e lefu no'ona te'efou.
26 A notícia desse milagre se espalhou por toda a região.
27 Burina la Jisas ngaia 'e leka kau fa'asia lefu no'ona, nga rua wane maa gaa'a 'e logo gala leka suria la Jisas, ma gala ka o'omae, ma gala ka fata 'ilo'oo, “Wane na fufutanga ala Defete nga kiingi, 'oi manadai 'amee'e mai.”
27 Depois que Jesus saiu dali, dois cegos foram atrás dele, gritando: “Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
28 Ma nga alata la Jisas ngaia 'e ru'u 'i 'ubulana nga 'ifi, nga rua wane laka'u maa gaa'a 'e logo gala ka ru'u la'u mola 'i burina. Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fagaa'a, “'Ino'ona ma moo'o molo tagoto'o na 'inau ku to'omia fana 'aku gulaa nga maa moo'o?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os cegos se aproximaram, e ele lhes perguntou: “Vocês creem que eu posso fazê-los ver?”. “Sim, Senhor”, responderam eles.
29 Ma la Jisas 'e gema na nga maa gaa'a, maka fata 'ilo'oo, “Tofuna na moo'o molo tagoto'o, nga 'ola lo'oori te'e lau kwala'imori no'o famoo'o.”
29 Ele tocou nos olhos dos dois e disse: “Seja feito conforme a sua fé”.
30 Ma nga maa gaa'a ka aga no'o, ma la Jisas 'e fata tegela'a fagaa'a gala sia kwairii mola ai te'ana te'efuta wane.
30 Então os olhos deles se abriram e puderam ver. Jesus os advertiu severamente: “Não contem a ninguém”.
31 Tafe'ua, alata gala ru'u kau 'i maa, gala ka alafuu no'o suria la Jisas te'ana ta'a na gala to'odariga 'ubulana gule'e lefu no'ona.
31 Eles, porém, saíram e espalharam sua fama por toda a região.
32 Ma alata rua wane laka'u gala ru'u kau, tani wane ngaa'i gila ngaria la'u mai te'e wane te'ana la Jisas, nga wane foka'ato, suria nga adalo ne'e bo'ea.
32 Quando partiram, foi levado a Jesus um homem que não conseguia falar porque estava possuído por um demônio.
33 Ma la Jisas 'e belote'enia adalo lo'oori fa'asia wane no'ona. Ma nga wane lo'oo ka alafuu no'o. Ma nga ta'a na gila ogu na alata no'ona, gila ka 'alefo ba'ita, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Mai na'o, te'efuta wane 'ame agasia 'ua te'efuta 'ola 'ilo'oo na fanua 'i Israel!”
33 O demônio foi expulso e, em seguida, o homem começou a falar. As multidões ficaram admiradas. “Jamais aconteceu algo parecido em Israel!”, exclamavam.
34 Tafe'ua ma ni Farasii, gila fata 'e'eo mola ala Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “Wane ba'ita na adalo lo'oo ngaia 'e kwatea tegelangaa fana wane lo'oo 'ani belote'enia nga adalo lo'oo.”
34 Os fariseus, contudo, disseram: “Ele expulsa demônios porque o príncipe dos demônios lhe dá poder”.
35 Ma la Jisas ngaia 'e leka 'ubulana ni fanua ba'ita ma ni maa'e fanua sisika ngaa'i ma ngaia ka kwaifa'ananau 'ubulana 'ifi ni fo'anga aaga, maka foulange'enia nga Kwairiinga Le'a lo'oo suria ba'itangaa na God, maka gulaa ta'a na gila fii 'ania fiifinga kwaitatari te'efou.
35 Jesus andava por todas as cidades e todos os povoados da região, ensinando nas sinagogas, anunciando as boas-novas do reino e curando todo tipo de enfermidade e doença.
36 Alata la Jisas ngaia 'e agasia nga ta'a lo'oo, ngaia 'e kwaimanadai ba'ita faga suria gila waata'uta'u, ma gila 'ame to'omia 'agila kwaibooni aga 'i talaga. Gila 'ilaka'u nga sifisifi na te'efuta wane 'amoe fana aganga suriga.
36 Quando viu as multidões, teve compaixão delas, pois estavam confusas e desamparadas, como ovelhas sem pastor.
37 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana fufu'iwane aana, “Nga ta'a lo'oo gila 'ilaka'u nga fufungu na 'ai ngaia 'e suka no'o 'ubulana langa'a ma gila ka aula 'e iiki. Tafe'ua ma ta'a ni taunga'inga fana talaiga te'ana God, gila 'ame aula.
37 Disse aos discípulos: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos.
38 Ngai lo'oo, tamooru fo'a, ma moru ka soea God, wane ba'ita na taunga'inga lo'oo, fana 'ani kwatea mai ta'a ni taunga'inga 'agila talaiga te'ana.”
38 Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.