Mateus 9

Fatalana God (KWD) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Sui ma la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila fane 'i 'ubulana nga baru, ma gila ka olofolo la'u na nga asi ba'ita no'ona 'i Galili. Ma alata gila nigi na fanua 'i Kapaneam,
1 E, entrando no barco, passou para o outro lado, e chegou à sua cidade. E eis que lhe trouxeram um paralítico, deitado numa cama.
2 tani wane ngaa'i gila ngaria mai te'e wane nga nonina 'e mae 'i fofona futa'i te'ala Jisas, fana ngaia 'ani gulaa. Ma alata la Jisas 'e agasia nga tagoto'onga aaga, ngaia ka fata 'ilo'oo fana wane lo'oo nonina 'e mae, “'I'oo sia ma'u mola, nau ku 'olafanataa no'o na rianga amu te'efou.”
2 E Jesus, vendo a fé deles, disse ao paralítico: Filho, tem bom ânimo, perdoados te são os teus pecados.
3 Na nga alata no'ona, tani wane ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses gila ka manata 'ilo'oo, “Te'e God momola ne'e su'asuria 'ani 'olafanataa na rianga. Ngaia 'e fa'atooto'ome'enia 'i talana fe'enia God.”
3 E eis que alguns dos escribas diziam entre si: Ele blasfema.
4 Ma la Jisas ngaia 'e su'a la'u mola na manatalaga, ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru sia manata ria mola 'ilo'oo.”
4 Mas Jesus, conhecendo os seus pensamentos, disse: Por que pensais mal em vossos corações?
5 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Lauta nau ku alafuu 'ilo'oo fana wane lo'oo nonina 'e mae, ‘Rianga amu, nau ku 'olafanataa no'o ai,’ me'e 'ato 'amoru agasia. Tafe'ua lauta nau ku fata 'ilo'oo, ‘Tata'e moko leka,’ ma tamooru bi'i agasia 'ola ne'e lau.
5 Pois, qual é mais fácil? dizer: Perdoados te são os teus pecados; ou dizer: Levanta-te e anda?
6 Alata nau ku gulaa wane lo'oo, nau taku faate'enia famooru na 'inau, Wela na Wane, nau ku to'o na tegelangaa fana 'olafanataanga na rianga.”
6 Ora, para que saibais que o Filho do homem tem na terra autoridade para perdoar pecados (disse então ao paralítico): Levanta-te, toma a tua cama, e vai para tua casa.
7 Na nga alata no'ona mola, wane lo'oo 'e tata'e, maka ori no'o fana fanua aana.
7 E, levantando-se, foi para sua casa.
8 Alata nga ta'a lo'oo gila agasia 'ola lo'oo la Jisas ngaia 'e agea, gila 'alefo, ma gila ka ma'u. Ma gila ka baatafea God tofuna ngaia 'e kwatea nga tegelangaa 'ilo'oo fana nga ta'a.
8 E a multidão, vendo isto, maravilhou-se, e glorificou a Deus, que dera tal poder aos homens.
9 Ma alata la Jisas ngaia 'e leka no'o fa'asia lefu no'ona, ngaia 'e agasia la Matiu. Ngaia nana'i mola na lefu fana gonilana seleni na takisi, tofuna ngaia 'e taunga'i ai. Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi leka mai fe'eni nau.” Ma la Matiu 'e tata'e, maka leka no'o fe'enia.
9 E Jesus, passando adiante dali, viu assentado na alfândega um homem, chamado Mateus, e disse-lhe: Segue-me. E ele, levantando-se, o seguiu.
10 Ma 'i burina na la Jisas ngaia 'e soea la Matiu fana wane na fufu'iwane aana, ngaia ka leka maka keto no'o 'i 'ifi aana. Ma tani ta'a ngaa'i na gila goni bata na takisi gila nana'i la'u mola 'i no'ona. Ma tani ta'a na gila ria la'u mola, gila keto la'u mola fe'enia la Jisas ma nga fufu'iwane aana.
10 E aconteceu que, estando ele em casa sentado à mesa, chegaram muitos publicanos e pecadores, e sentaram-se juntamente com Jesus e seus discípulos.
11 Ma alata nga ta'a Farasii gila agasia 'ola lo'oo, gila ka fata fana nga fufu'iwane aana ma gila ka 'ilo'oo, “Ngaia 'ame to'omia 'ani keto fe'enia ta'a na gila gonia bata na takisi ma ta'a gila ria.”
11 E os fariseus, vendo isto, disseram aos seus discípulos: Por que come o vosso Mestre com os publicanos e pecadores?
12 La Jisas 'e longoa 'ola lo'oori, maka fata 'ilo'oo, “Ta'a na gila 'ame fii, gila 'ame siria mola nga wane ni gulanga, ma nga ta'a na gila fii, na gila bo'obo'o fana wane ni gulanga.
12 Jesus, porém, ouvindo, disse-lhes: Não necessitam de médico os sãos, mas, sim, os doentes.
13 Moru manata madi suria fa'awatagalana Girigiringa Abu laka'u na God 'e iiria maka 'ilo'oo, ‘Nau ku siria 'amooru kwaimanadai fana ta'a, ma nga kwakwatenga 'amooru 'amoe.’ Nau ku 'ame leka mai fana soelana ta'a 'e odo fana 'agila bulota'i mai, tafe'ua ma nga ta'a na gila ria, nau ku leka mai fana soelaga fana 'agila bulosia manatalaga.”
13 Ide, porém, e aprendei o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifício. Porque eu nào vim a chamar os justos, mas os pecadores, ao arrependimento.
14 Burina ni 'ola lo'oo, nga fufu'iwane ala Jon wane ni Naruabunga, gila ka leka mai te'ala Jisas, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Meeru ma ni Farasii, meeru su'asuria 'ameru abu fanga. Ma 'uta'i na nga fufu'iwane amu gila 'ame agea 'ilo'oo?”
14 Então, chegaram ao pé dele os discípulos de João, dizendo: Por que jejuamos nós e os fariseus muitas vezes, e os teus discípulos não jejuam?
15 Ma la Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Ngaia 'ame to'omia ta'a na gila nana'i na fafangalaa na afolonga 'agila kwaimanadai. Tofuna nga alata alakwa fooru ngaia 'e nana'i mola 'ua fe'enia ta'a no'ona, tagila aile'a. Tafe'ua alata te'e nigi mai na tagila feea nga alakwa fooru fa'asiga. Sui ma, tagila bi'i abu keto la'u, tofuna gila kwaimanadai. Ngaia lo'oo nga fufu'iwane agu gila 'ame abu keto alata nau ku nana'i 'ua mola fe'eniga.”
15 E disse-lhes Jesus: Podem porventura andar tristes os filhos das bodas, enquanto o esposo está com eles? Dias, porém, virão, em que lhes será tirado o esposo, e então jejuarão.
16 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u, “Te'efuta wane 'e sia taia mola ruu na ngaia 'e mou 'ania nga sisii'i ruu fooru. Lauta ngaia 'e agea, nga sisii'i ruu fooru lo'oori te'e gaasia mola ruu 'ua lo'oori du'ana ruu fooru ngaia 'e rugurugula 'i burina nga tailai, ma ngaia te'e agea nga ma'e kwakwa ne'e ba'ita 'e iiki.
16 Ninguém deita remendo de pano novo em roupa velha, porque semelhante remendo rompe a roupa, e faz-se maior a rotura.
17 “Ma 'amoru su'a la'u mola ai, ngaia 'ame odo fana te'efuta wane 'ani arua no'o waeni fooru 'i 'ubulana wa'i 'ua na susungana nanigot, tofuna wa'i 'ua lo'oori 'ame ngasi. Lauta ngaia agea, alata nga waeni lo'oori 'e fane no'o mai, ngaia te'e gaasia no'o wa'i 'ua lo'oori, ma nga waeni lo'oori te'e akiri, ma nga wa'i lo'oori te'e ria no'o. Ngaia lo'oo wane te'e arua nga waeni fooru 'i 'ubulana nga wa'i fooru na ngaia 'e su'asuria ngaia 'e ngasi fana arulana 'ola lo'oo ai na ngaia 'e sia ria mola.” Wa'i fana arulana waen 'ubulai na gila launge'enia 'ania susungana nanigot|alt="wineskin" src="lb00145b.tif" size="col" loc="incorrect picture should be LB00145b" copy="LB" ref="9:17"
17 Nem se deita vinho novo em odres velhos; aliás rompem-se os odres, e entorna-se o vinho, e os odres estragam-se; mas deita-se vinho novo em odres novos, e assim ambos se conservam.
18 Alata la Jisas ngaia 'e alafuu 'ua, te'e wane na'ona'o na ta'a 'i Jiu 'e leka mai. Ma ngaia ka bobouruuru 'i na'ona la Jisas, maka fata 'ilo'oo, “Nga lari'i agu bi'i mae mola. Nau ku siria 'i'oo 'ani leka mai moko arua nimamu fafia fana ngaia 'ani moori la'u.”
18 Dizendo-lhes ele estas coisas, eis que chegou um chefe, e o adorou, dizendo: Minha filha faleceu agora mesmo; mas vem, impõe-lhe a tua mão, e ela viverá.
19 Ma la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila ka leka no'o fe'enia wane no'ona.
19 E Jesus, levantando-se, seguiu-o, ele e os seus discípulos.
20 Ma nga alata gila leleka mola 'ua, te'e noni na gwe'e 'abu 'e 'ulasi ana, ma ngaia ka fii 'ania suria akwale'e farisi ma rua ai, ngaia 'e leka mai burina la Jisas, maka gema to'ona nigifana ruu tekwa aana.
20 E eis que uma mulher que havia já doze anos padecia de um fluxo de sangue, chegando por detrás dele, tocou a orla de sua roupa;
21 Tofuna nga noni lo'oo ngaia 'e manata 'ilo'oo, “Lauta nau ku gema to'ona mola nga nigifana ruu ala Jisas, nau taku gwari'a no'o.”
21 Porque dizia consigo: Se eu tão-somente tocar a sua roupa, ficarei sã.
22 Alata ngaia gema na nga nigifana ruu aana, la Jisas 'e abulo mai, maka agasia nga noni no'ona, maka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia manata 'abelo la'u. 'I'oo gwari'a no'o, suria 'i'oo tagoto'o agu.” Ma nga alata no'ona la'u mola, nga fifiinga lo'oori ka sui no'o fa'asia.
22 E Jesus, voltando-se, e vendo-a, disse: Tem ânimo, filha, a tua fé te salvou. E imediatamente a mulher ficou sã.
23 Ma alata la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila nigi na 'ifi na wane ba'ita laka'u, gila ka ru'u kau, ma gila ka agasia nga ta'a gila nguria nguu na kwaimanadainga, ma nga ta'a 'e aula la'u mola na'a gila ogu 'i no'ona, ma gila ka nagufia.
23 E Jesus, chegando à casa daquele chefe, e vendo os instrumentistas, e o povo em alvoroço,
24 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana ta'a no'ona, “Mooru te'efou lo'oo tamoru ru'u 'i maa. Wela geni lo'oo ngaia 'ame mae lo'oo, ngaia 'e eeno mola.” Alata gila longoa la Jisas ngaia 'e fata 'ilo'oo, gila ka 'osa mola 'ania.
24 Disse-lhes: Retirai-vos, que a menina não está morta, mas dorme. E riam-se dele.
25 Ma 'i burina nga ta'a lo'oo gila leka fa'asia 'i maa, la Jisas 'e ru'u kau 'ubulana tofi 'ifi lo'oori, maka gema 'i nimana lari'i lo'oori, ma lari'i ka tata'e.
25 E, logo que o povo foi posto fora, entrou Jesus, e pegou-lhe na mão, e a menina levantou-se.
26 Burina 'ola lo'oo la Jisas ngaia 'e agea, nga kwairiinga suria ka talofia no'o nga gule'e lefu no'ona te'efou.
26 E espalhou-se aquela notícia por todo aquele país.
27 Burina la Jisas ngaia 'e leka kau fa'asia lefu no'ona, nga rua wane maa gaa'a 'e logo gala leka suria la Jisas, ma gala ka o'omae, ma gala ka fata 'ilo'oo, “Wane na fufutanga ala Defete nga kiingi, 'oi manadai 'amee'e mai.”
27 E, partindo Jesus dali, seguiram-no dois cegos, clamando, e dizendo: Tem compaixão de nós, filho de Davi.
28 Ma nga alata la Jisas ngaia 'e ru'u 'i 'ubulana nga 'ifi, nga rua wane laka'u maa gaa'a 'e logo gala ka ru'u la'u mola 'i burina. Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fagaa'a, “'Ino'ona ma moo'o molo tagoto'o na 'inau ku to'omia fana 'aku gulaa nga maa moo'o?”
28 E, quando chegou à casa, os cegos se aproximaram dele; e Jesus disse-lhes: Credes vós que eu possa fazer isto? Disseram-lhe eles: Sim, Senhor.
29 Ma la Jisas 'e gema na nga maa gaa'a, maka fata 'ilo'oo, “Tofuna na moo'o molo tagoto'o, nga 'ola lo'oori te'e lau kwala'imori no'o famoo'o.”
29 Tocou então os olhos deles, dizendo: Seja-vos feito segundo a vossa fé.
30 Ma nga maa gaa'a ka aga no'o, ma la Jisas 'e fata tegela'a fagaa'a gala sia kwairii mola ai te'ana te'efuta wane.
30 E os olhos se lhes abriram. E Jesus ameaçou-os, dizendo: Olhai que ninguém o saiba.
31 Tafe'ua, alata gala ru'u kau 'i maa, gala ka alafuu no'o suria la Jisas te'ana ta'a na gala to'odariga 'ubulana gule'e lefu no'ona.
31 Mas, tendo eles saído, divulgaram a sua fama por toda aquela terra.
32 Ma alata rua wane laka'u gala ru'u kau, tani wane ngaa'i gila ngaria la'u mai te'e wane te'ana la Jisas, nga wane foka'ato, suria nga adalo ne'e bo'ea.
32 E, havendo-se eles retirado, trouxeram-lhe um homem mudo e endemoninhado.
33 Ma la Jisas 'e belote'enia adalo lo'oori fa'asia wane no'ona. Ma nga wane lo'oo ka alafuu no'o. Ma nga ta'a na gila ogu na alata no'ona, gila ka 'alefo ba'ita, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Mai na'o, te'efuta wane 'ame agasia 'ua te'efuta 'ola 'ilo'oo na fanua 'i Israel!”
33 E, expulso o demônio, falou o mudo; e a multidão se maravilhou, dizendo: Nunca tal se viu em Israel.
34 Tafe'ua ma ni Farasii, gila fata 'e'eo mola ala Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “Wane ba'ita na adalo lo'oo ngaia 'e kwatea tegelangaa fana wane lo'oo 'ani belote'enia nga adalo lo'oo.”
34 Mas os fariseus diziam: Ele expulsa os demônios pelo príncipe dos demônios.
35 Ma la Jisas ngaia 'e leka 'ubulana ni fanua ba'ita ma ni maa'e fanua sisika ngaa'i ma ngaia ka kwaifa'ananau 'ubulana 'ifi ni fo'anga aaga, maka foulange'enia nga Kwairiinga Le'a lo'oo suria ba'itangaa na God, maka gulaa ta'a na gila fii 'ania fiifinga kwaitatari te'efou.
35 E percorria Jesus todas as cidades e aldeias, ensinando nas sinagogas deles, e pregando o evangelho do reino, e curando todas as enfermidades e moléstias entre o povo.
36 Alata la Jisas ngaia 'e agasia nga ta'a lo'oo, ngaia 'e kwaimanadai ba'ita faga suria gila waata'uta'u, ma gila 'ame to'omia 'agila kwaibooni aga 'i talaga. Gila 'ilaka'u nga sifisifi na te'efuta wane 'amoe fana aganga suriga.
36 E, vendo as multidões, teve grande compaixão delas, porque andavam cansadas e desgarradas, como ovelhas que não têm pastor.
37 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana fufu'iwane aana, “Nga ta'a lo'oo gila 'ilaka'u nga fufungu na 'ai ngaia 'e suka no'o 'ubulana langa'a ma gila ka aula 'e iiki. Tafe'ua ma ta'a ni taunga'inga fana talaiga te'ana God, gila 'ame aula.
37 Então, disse aos seus discípulos: A seara é realmente grande, mas poucos os ceifeiros.
38 Ngai lo'oo, tamooru fo'a, ma moru ka soea God, wane ba'ita na taunga'inga lo'oo, fana 'ani kwatea mai ta'a ni taunga'inga 'agila talaiga te'ana.”
38 Rogai, pois, ao Senhor da seara, que mande ceifeiros para a sua seara.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.