Mateus 13
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 Na fe'e gani no'ona la'u mola, la Jisas 'e ru'u kau fa'asia 'ifi no'ona, maka leka 'i gegena nga asi, maka to'oru 'i wado fana kwaifa'ananaunga.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Ma tofuna nga oguogunga no'ona 'e ba'ita 'e iiki na gila ogu 'afuia, ngaia 'e fane 'ubulana nga baru, maka nana'i 'i 'ubulai, ma nga ta'a no'ona gila ka ula kau 'i suria nga oone.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Sui ma ngaia ka kwairii te'aga na ni 'ola 'e aula 'ania alafuunga na tarifulaa maka 'ilo'oo, “Te'e wane ngaia 'e leka maka tagale'enia 'u'ui 'ola 'i 'ubulana langa'a aana. Nga wane 'e kirua 'u'una 'ai 'ubulana langa'a aana.|alt="planting" src="lb00094b.tif" size="col" copy="LB" ref="13:3"
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Ma alata ngaia 'e tagale'enia 'u'ui 'ola no'ona, tani 'u'ui 'ola ngaa'i gila 'esia mola suria nga tala, ma nga langasi gila lofo mai, ma gila ka 'ania mola te'efou.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Ma tani 'u'ui 'ola ngaa'i gila ka 'esia mola na lefu 'e foula, lefu na wado 'ame ba'ita ai. Gila bila'o 'afe'aferu tofuna nga wado 'ame aula.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Ma nga alata nga sina ngaia 'e tata'e mai, ngaia ka sinafia nga 'u'ui 'ola ne'e maamudu mola, ma gila ka mae la'u mola, suria nga 'umi'umina 'ola ai 'ame sifo to'o.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Ma tani 'u'ui 'ola ngaa'i gila 'esiga 'i laloana nga kwalo 'abui, ma kwalo no'ona 'e gaua nga 'ai no'ona.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Ma tani 'u'ui 'ola ngaa'i la'u ngaia 'e 'esiga 'i 'ubulana nga wado to'o, ma alata gila bila'o mai, gila ka fungu 'ania lodona 'ola 'e aula. Ma tani 'ai ngaa'i gila ka fungu 'ania tangale'e lodo, ma tani 'ai ngaa'i gila fungu 'ania ono akwale'e lodo, ma tani 'ai ngaa'i la'u gila ka fungu 'ania oru akwale'e lodo.”
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Ma la Jisas ka fa'asuia fatalana maka 'ilo'oo, “Lauta te'efuta wane 'e siria 'ani su'a le'a na 'ola lo'oo, ngaia 'ani gwaalongo le'a mai.”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Nga fufu'iwane aana gila leka mai te'ana, ma gila ka orisia 'ilo'oo, “'Ola 'e fe'ua na 'i'oo alafuu fana nga ta'a 'ania tarifulaa?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 La Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Alata ne'e sui, God ngaia 'ame fa'awatagaa 'ua 'uta'i na ngaia te'e ba'ita fafia ta'a aana. Tafe'ua alata lo'oo, nga lalanga ngaia 'e nigi no'o famooru. Ma nga ta'a na gila nga fufu'iwane agu 'amoe, nau ku 'ame fa'awatagaa la'u mola faga.”
11 Jesus respondeu:
12 Ni dai ne'e leka suria nga su'a'olanga sisika na ngaia 'e to'o suria ba'itangaa na God, God te'e ruda gou ai fana, fana ngaia 'ani to'o na su'a'olanga 'e aula. Tafe'ua ni dai na ngaia 'ame leka suria nga su'a'olanga, nga su'a'olanga sisika ngaia 'e to'o ai suria ba'itangaa na God, God te'e orite'enia fa'asia.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Aia, 'inau ku alafuu faga 'ania alafuunga na tarifulaa, tofuna ta'a lo'oo gila agasia no'o ni 'ola nau ku agea, ma gila 'ame aga su'aai. Gila longoa no'o alafuulagu, ma gila 'ame su'a mola ai.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Ngaia 'ilo'oo fana 'ani fa'ato'oa nga alafuunga laka'u la Aesea nga profet ngaia 'e iiria 'i na'o laka'u 'e 'ilo'oo,
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Tofuna nga manatalaga 'e ngasi 'e iiki,
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “Aile'anga famooru, tofuna moru agasia no'o taunga'inga nau ku agea, ma nga aringa mooru ka longoa no'o kwaifa'ananaunga agu.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, ni profet 'e aula, ma nga ta'a 'e odo mai na'o, gila siria agasilana ni 'ola lo'oo moru agasia, tafe'ua ma gila 'ame agasia. Ma gila siria la'u mola longolana ni 'ola lo'oo moru longoa, ma gila 'ame longoa no'o.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Moru gwalongo fana nga fa'awatagalana tarifulaa lo'oo suria nga wane lo'oo 'e tagale'enia 'u'ui 'ola.
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Nga ta'a na gila longoa nga alafuunga suria nga ba'itangaa na God, ma gila 'ame su'asuria, la Saetan 'e leka mai, maka lafua mola fatalana God fa'asia manatalaga. Gila 'ilaka'u nga 'u'ui 'ola ne'e 'esiga suria nga tala, ma nga langasi gila ka 'ania mola.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Ma nga 'u'ui 'ola na gila 'esiga 'i fofona wado na ngaia 'e foula, ngaia 'e 'ilaka'u nga ta'a na gila longoa fatalana God, ma gila ka ngaria fe'enia nga aile'anga.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Tafe'ua fatalana God ngaia 'ame susuto'o mola 'ubulana manatalaga. Gila tagoto'o mola suria te'e alata sisika. Ma alata irito'onga ma nonifiinga 'e nigi mai tofuna gila tagoto'o, 'afe'aferu gila ka rugasia la'u mola nga tagoto'onga aga.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Ma nga 'u'ui 'ola ngaa'i na gila 'esiga 'i laloana nga kwalo 'abui, ngaia 'e 'ilaka'u ta'a na gila longoa la'u mola nga fatalana God. Tafe'ua ma gila manata 'abelo suria ni 'ola fana mooringa aaga, ma gila ka manata ba'ita na nga bata. Ma ni 'ola lo'oo, ngaia 'e 'ilaka'u nga kwalo 'abui ngaia 'e nunufia nga fatalana God 'ubulana manataga. Gila 'ame bulosia no'o 'ubulana manatalaga 'ilaka'u nga 'ai na ngaia 'ame fungu no'o 'ania te'efuta lode 'ola.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Ma tani ta'a ngaa'i la'u na gila 'ilaka'u nga 'u'ui 'ola na gila 'esiga 'i 'ubulana nga wado le'a. Gila longoa fatalana God, ma gila ka su'asuria ni 'ola 'e le'a 'e aula ne'e leka mai fa'asia fatalana God ne'e nana'i 'ubulana manatalaga. Gila 'ilaka'u 'ai na ngaia 'e fungu 'ania lode 'ola. Tani 'ai ngaa'i ngaia 'e fungu 'ania tangale'e lode 'ola, ma tani 'ai ngaa'i nga ono akwale'e lode 'ola, ma tani 'ai ngaa'i oru akwale'e lode 'ola.”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 La Jisas ka iiria la'u te'e tarifulaa faga, maka 'ilo'oo, “Nga ba'itangaa na God 'e 'ilaka'u nga wane ngaia 'e kirua nga 'u'ui 'ola 'e le'a 'ubulana nga langa'a aana.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Na logo, alata nga ta'a gila eeno, nga marimae 'e leka mai maka kirua tani 'u'ui 'ola na 'ai 'e ria 'i laloana nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo. Sui ma ngaia ka leka no'o.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Ma alata nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo gila bila'o mai, ma gila ka fungu 'ania lode 'ai le'a, nga 'u'ui 'ola na 'ai 'e ria laka'u gila ka bila'o la'u mola.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Ni wane ni taunga'inga aana, gila ka leka mai te'ana, ma gila ka orisia 'ilo'oo, ‘Welakau, 'i'oo kirua nga 'u'ui 'ola le'a laka'u. Ma nga 'u'ui 'ola na 'ai 'e ria loko'u, ngaia 'e leka la'u mai fa'asia 'i fai?’
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 Ma ngaia ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, ‘Nga marimae no'ona 'e agea nga 'ola lo'oo.’
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 Ngaia 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, ‘'Amoe, fa'asia nga alata moru lafua nga 'ai ne'e ria no'ona, ma moru ta ngadaa la'u mola nga 'ai ne'e le'a lo'oo fe'enia.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Moru arua 'agala tata'e oguogu no'o kau leleka maka nigi na alata na goni 'olanga. Ma nga alata no'ona, nau taku iiria fana nga ta'a na 'agila gonia ni 'ola agu, ma taku 'ilo'oo: Moru lafua nga 'ai ne'e ria 'i na'o, ma tamooru gau sakusaku ai, ma tamoru do'ofia. Sui ma tamooru bi'i lafua nga 'ai 'e le'a lo'oo, ma tamooru ngaria mai fana 'ubulana 'ifi ni goni'olanga agu.’”
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Sui ma la Jisas ka iiria te'e tarifulaa la'u maka 'ilo'oo, “Nga ba'itangaa na God ngaia 'ilo'oo: Te'e wane ngaia 'e ngaria 'u'ui 'ola sisika le'a lo'oo na gila fa'alataa 'ania mastad, maka kirua 'i 'ubulana nga langa'a aana.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Ma gwa'a nga 'u'ui 'ola lo'oori 'e sisika riufia no'o na afiringa 'u'ui 'ola, alata ngaia 'e tata'e mai, ngaia te'e ba'ita maka talariufia no'o nga 'ai te'efou 'i 'ubulana nga langa'a lo'oo. Ma alata nga 'ai no'ona 'e ba'ita maka abalolonga'a, nga langasi tagila launge'enia nga nuu'i aaga na laloana 'ai no'ona.”
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Sui ma la Jisas ka fata la'u mola 'ania nga tarifulaa maka 'ilo'oo, “Nga ba'itangaa na God ngaia 'e 'ilaka'u nga iist sisika fana fa'afanelana beret, na noni 'e ngaria, ma ka dolaa fe'enia nga flaoa 'e aula, leleka maka fane te'efou no'o.”
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 La Jisas furifuri ngaia 'e alafuu suria nga 'ola lo'oo te'efou 'ania nga tarifulaa fana nga oguogunga lo'oori.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Ngaia 'e agea 'ilo'oo fana 'ani fa'ato'oa nga fatalana God na nga profet laka'u 'e giria ne'e 'ilo'oo,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Sui ma la Jisas ka 'akwasia no'o oguogunga no'ona maka ru'u 'ubulana 'ifi. Ma nga fufu'iwane aana gila ka leka te'ana, ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Oi fa'awatagaa madi fameeru nga tarifulaa laka'u suria nga 'ai ne'e ria laka'u 'ubulana nga langa'a.”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Ngaia 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nga wane lo'oo ngaia 'e kirua nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo, na 'inau, nga Wela na Wane.
37 Jesus respondeu:
38 Ma nga langa'a lo'oo na fanua lo'oo 'i wado, ma nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo na nga ta'a na God na gila nana'i olofana ba'itangaa ana. Ma nga 'ai ne'e ria lo'oori na nga ta'a gila lo'o suria la Saetan.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Ma nga marimae na ngaia 'e kirua nga 'ai ne'e ria lo'oo na la Saetan. Ma alata na goni 'olanga na 'ita'ilana nga fanua lo'oo 'i wado, ma nga ta'a na gila goni'ola na nga enselo.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Alata nga ta'a ni taunga'inga gila gonia nga 'ai ne'e ria, ma gila ka do'ofia 'i 'ubulana nga eele, ngaia 'e 'ilaka'u no'o nga 'ita'ilana nga fanua lo'oo 'i wado.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Nau taku kwatea enselo, ma tagila gonia ta'a te'efou na gila agea ni 'ola 'e ria, ma nga ta'a na gila fa'akutaa nga ta'a, ma nga enselo tagila lafuga fa'asia nga foufounga agu.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Ma tagila 'ui 'aniga 'i 'ubulana eele, lefu na tagila aani, ma gila girigiri nifo ai.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Aia, ma nga ta'a na gila odo, tagila lala 'ilaka'u nga sisina 'ubulana nga foufounga na Mama'a aaga. Lauta te'efuta wane 'e siria 'ani su'a le'a na 'ola lo'oo, ngaia 'ani gwaalongo le'a mai.”
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 La Jisas 'e fata la'u mola 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “Nga ba'itangaa na God ngaia 'e 'ilaka'u nga bata ba'ita na gila na'agonia 'ubulana nga langa'a. Ma alata te'e wane 'e to'odaria, ngaia ka na'agonia la'u mola. Ma ngaia ka aile'a ba'ita, ma ngaia 'e leka maka fa'afori 'ania ni 'ola aana te'efou, maka foria nga langa'a lo'oori, fana 'ani ngari nga bata ba'ita lo'oori.
44 — O
45 “Ma nga ba'itangaa na God ngaia 'e 'ilaka'u la'u mola nga wane ni foringa na ngaia 'e kwailo'ofia nga fou iloilo'a le'a na forilai 'e ba'ita 'e iiki.
45 — O
46 Alata ngaia 'e to'odaria nga fou iloilo'a na forilai 'e iiki, ngaia 'e leka, maka fa'afori 'ania ni 'ola aana te'efou, maka foria no'o nga fou lo'oo.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 “Nga foufounga na God ngaia 'e 'ilaka'u la'u mola nga fulai na gila dee 'ania 'i 'ubulana nga asi, ma gila ka deea 'ania ta'ita'ina ii'a kwaitatari te'efou.
47 — O
48 Ma alata ngaia 'e fonu, nga ta'a na gila dee gila lakwa'enia 'i su'e, ma gila ka to'oru 'i wado fana 'agila to'ole'enia ii'a. Gila ka gonia no'o ii'a le'a fana 'ubulana kukudu, ma gila ka to'osia nga ii'a 'e ria.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Ngaia te'e 'ino'ona la'u mola na 'ita'ilana nga fanua lo'oo 'i wado. Nga enselo tagila leka mai, ma gila tagila to'ole'enia nga ta'a 'e ria fa'asia nga ta'a gila le'a.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Ma nga ta'a 'e ria lo'oo, tagila 'ui 'aniga 'i 'ubulana nga eele, 'i no'ona tagila aani, ma gila girigiri nifo.”
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Sui ma la Jisas ka orisiga maka fata 'ilo'oo, “Mooru moru su'asuria ni 'ola lo'oo?”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru te'efou moru su'a na Girigiringa Abu, sui ma mooru nanaua la'u mola kwaifa'ananaunga suria ba'itangaa na God, moru 'ilaka'u wane na ngaia 'e to'o na 'ifi ba'ita. Ngaia 'e ngaria mai ni 'ola le'a 'e aula fa'asia 'ifi aana, tani 'ola ngaa'i 'e fooru ma tani 'ola ngaa'i 'e nana'i aburu no'o.”
52 Jesus disse:
53 Alata la Jisas ngaia 'e alafuu 'ania tarifulaa lo'oori 'e sui, ngaia ka leka no'o fa'asia maa'e fanua no'ona.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 Ma ngaia ka ori la'u mai na nga fanua aana 'i Nasaret. Ma ngaia ka leka 'i 'ubulana 'ifi ni fo'anga fana fa'ananaulana ta'a. Ma nga alata ta'a gila longoa, gila ka 'alefo ba'ita, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Ni dai ne'e kwatea tegelangaa fana 'ani kwaifa'ananau 'ania fatalana God 'ilo'oo, ma fe'enia agelana ni 'ola ni 'alefosilai lo'oo?
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Goru su'a mola na nga wane lo'oo, ngaia nga wela ala Josef lo'oo mola, nga wane ngaia 'e su'asuria launge'enilana 'ola 'ania 'ai, ma tete'e aana ni Meri. Nga wanefuta aana na la Jemes, la Josef, la Saemon, ma la Judas.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Ma nga wanena geni lo'oo, gila nana'i lau mola fe'eni 'adauru 'i lo'oo. 'Uta'i na ngaia 'e su'a'ola 'e iiki 'ilo'oo?”
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Ma nga alata no'ona, gila ka ogaria fana ma gila ma'asini te'enia la Jisas.
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Ma la Jisas ngaia ka 'ame agea no'o 'ola ni 'alefosilai aula na maa'e fanua lo'oo aana, suria nga ta'a no'ona gila 'ame siria fito'onga aana.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.