Mateus 13
Fatalana God (KWD) vs NAA
1 Na fe'e gani no'ona la'u mola, la Jisas 'e ru'u kau fa'asia 'ifi no'ona, maka leka 'i gegena nga asi, maka to'oru 'i wado fana kwaifa'ananaunga.
1 Naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e se assentou à beira-mar.
2 Ma tofuna nga oguogunga no'ona 'e ba'ita 'e iiki na gila ogu 'afuia, ngaia 'e fane 'ubulana nga baru, maka nana'i 'i 'ubulai, ma nga ta'a no'ona gila ka ula kau 'i suria nga oone.
2 E grandes multidões se reuniram em volta dele, de modo que entrou num barco e se assentou. E toda a multidão estava em pé na praia.
3 Sui ma ngaia ka kwairii te'aga na ni 'ola 'e aula 'ania alafuunga na tarifulaa maka 'ilo'oo, “Te'e wane ngaia 'e leka maka tagale'enia 'u'ui 'ola 'i 'ubulana langa'a aana. Nga wane 'e kirua 'u'una 'ai 'ubulana langa'a aana.|alt="planting" src="lb00094b.tif" size="col" copy="LB" ref="13:3"
3 E de muitas coisas lhes falou por parábolas, dizendo:
4 Ma alata ngaia 'e tagale'enia 'u'ui 'ola no'ona, tani 'u'ui 'ola ngaa'i gila 'esia mola suria nga tala, ma nga langasi gila lofo mai, ma gila ka 'ania mola te'efou.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e, vindo as aves, a comeram.
5 Ma tani 'u'ui 'ola ngaa'i gila ka 'esia mola na lefu 'e foula, lefu na wado 'ame ba'ita ai. Gila bila'o 'afe'aferu tofuna nga wado 'ame aula.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Ma nga alata nga sina ngaia 'e tata'e mai, ngaia ka sinafia nga 'u'ui 'ola ne'e maamudu mola, ma gila ka mae la'u mola, suria nga 'umi'umina 'ola ai 'ame sifo to'o.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Ma tani 'u'ui 'ola ngaa'i gila 'esiga 'i laloana nga kwalo 'abui, ma kwalo no'ona 'e gaua nga 'ai no'ona.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram.
8 Ma tani 'u'ui 'ola ngaa'i la'u ngaia 'e 'esiga 'i 'ubulana nga wado to'o, ma alata gila bila'o mai, gila ka fungu 'ania lodona 'ola 'e aula. Ma tani 'ai ngaa'i gila ka fungu 'ania tangale'e lodo, ma tani 'ai ngaa'i gila fungu 'ania ono akwale'e lodo, ma tani 'ai ngaa'i la'u gila ka fungu 'ania oru akwale'e lodo.”
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto: a cem, a sessenta e a trinta por um.
9 Ma la Jisas ka fa'asuia fatalana maka 'ilo'oo, “Lauta te'efuta wane 'e siria 'ani su'a le'a na 'ola lo'oo, ngaia 'ani gwaalongo le'a mai.”
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Nga fufu'iwane aana gila leka mai te'ana, ma gila ka orisia 'ilo'oo, “'Ola 'e fe'ua na 'i'oo alafuu fana nga ta'a 'ania tarifulaa?”
10 Então os discípulos se aproximaram de Jesus e lhe perguntaram: — Por que o senhor fala com eles por meio de parábolas?
11 La Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Alata ne'e sui, God ngaia 'ame fa'awatagaa 'ua 'uta'i na ngaia te'e ba'ita fafia ta'a aana. Tafe'ua alata lo'oo, nga lalanga ngaia 'e nigi no'o famooru. Ma nga ta'a na gila nga fufu'iwane agu 'amoe, nau ku 'ame fa'awatagaa la'u mola faga.”
11 Ao que Jesus respondeu:
12 Ni dai ne'e leka suria nga su'a'olanga sisika na ngaia 'e to'o suria ba'itangaa na God, God te'e ruda gou ai fana, fana ngaia 'ani to'o na su'a'olanga 'e aula. Tafe'ua ni dai na ngaia 'ame leka suria nga su'a'olanga, nga su'a'olanga sisika ngaia 'e to'o ai suria ba'itangaa na God, God te'e orite'enia fa'asia.
12 Pois ao que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Aia, 'inau ku alafuu faga 'ania alafuunga na tarifulaa, tofuna ta'a lo'oo gila agasia no'o ni 'ola nau ku agea, ma gila 'ame aga su'aai. Gila longoa no'o alafuulagu, ma gila 'ame su'a mola ai.
13 Por isso, falo com eles por meio de parábolas: porque, vendo, não veem; e, ouvindo, não ouvem, nem entendem.
14 Ngaia 'ilo'oo fana 'ani fa'ato'oa nga alafuunga laka'u la Aesea nga profet ngaia 'e iiria 'i na'o laka'u 'e 'ilo'oo,
14 Assim, neles se cumpre a profecia de Isaías:
15 Tofuna nga manatalaga 'e ngasi 'e iiki,
15 Porque o coração deste povo
16 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “Aile'anga famooru, tofuna moru agasia no'o taunga'inga nau ku agea, ma nga aringa mooru ka longoa no'o kwaifa'ananaunga agu.
16 — Bem-aventurados, porém, são os olhos de vocês, porque veem; e bem-aventurados são os ouvidos de vocês, porque ouvem.
17 'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, ni profet 'e aula, ma nga ta'a 'e odo mai na'o, gila siria agasilana ni 'ola lo'oo moru agasia, tafe'ua ma gila 'ame agasia. Ma gila siria la'u mola longolana ni 'ola lo'oo moru longoa, ma gila 'ame longoa no'o.
17 Pois em verdade lhes digo que muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Moru gwalongo fana nga fa'awatagalana tarifulaa lo'oo suria nga wane lo'oo 'e tagale'enia 'u'ui 'ola.
18 — Ouçam, portanto, o que significa a parábola do semeador.
19 Nga ta'a na gila longoa nga alafuunga suria nga ba'itangaa na God, ma gila 'ame su'asuria, la Saetan 'e leka mai, maka lafua mola fatalana God fa'asia manatalaga. Gila 'ilaka'u nga 'u'ui 'ola ne'e 'esiga suria nga tala, ma nga langasi gila ka 'ania mola.
19 A todos os que ouvem a palavra do Reino e não a compreendem, vem o Maligno e arrebata o que lhes foi semeado no coração. Este é o que foi semeado à beira do caminho.
20 Ma nga 'u'ui 'ola na gila 'esiga 'i fofona wado na ngaia 'e foula, ngaia 'e 'ilaka'u nga ta'a na gila longoa fatalana God, ma gila ka ngaria fe'enia nga aile'anga.
20 O que foi semeado em solo rochoso, esse é o que ouve a palavra e logo a recebe com alegria.
21 Tafe'ua fatalana God ngaia 'ame susuto'o mola 'ubulana manatalaga. Gila tagoto'o mola suria te'e alata sisika. Ma alata irito'onga ma nonifiinga 'e nigi mai tofuna gila tagoto'o, 'afe'aferu gila ka rugasia la'u mola nga tagoto'onga aga.
21 Mas ele não tem raiz em si mesmo, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandaliza.
22 Ma nga 'u'ui 'ola ngaa'i na gila 'esiga 'i laloana nga kwalo 'abui, ngaia 'e 'ilaka'u ta'a na gila longoa la'u mola nga fatalana God. Tafe'ua ma gila manata 'abelo suria ni 'ola fana mooringa aaga, ma gila ka manata ba'ita na nga bata. Ma ni 'ola lo'oo, ngaia 'e 'ilaka'u nga kwalo 'abui ngaia 'e nunufia nga fatalana God 'ubulana manataga. Gila 'ame bulosia no'o 'ubulana manatalaga 'ilaka'u nga 'ai na ngaia 'ame fungu no'o 'ania te'efuta lode 'ola.
22 O que foi semeado entre os espinhos é o que ouve a palavra, porém as preocupações deste mundo e a fascinação das riquezas sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Ma tani ta'a ngaa'i la'u na gila 'ilaka'u nga 'u'ui 'ola na gila 'esiga 'i 'ubulana nga wado le'a. Gila longoa fatalana God, ma gila ka su'asuria ni 'ola 'e le'a 'e aula ne'e leka mai fa'asia fatalana God ne'e nana'i 'ubulana manatalaga. Gila 'ilaka'u 'ai na ngaia 'e fungu 'ania lode 'ola. Tani 'ai ngaa'i ngaia 'e fungu 'ania tangale'e lode 'ola, ma tani 'ai ngaa'i nga ono akwale'e lode 'ola, ma tani 'ai ngaa'i oru akwale'e lode 'ola.”
23 Mas o que foi semeado em boa terra é o que ouve a palavra e a compreende; este frutifica e produz a cem, a sessenta e a trinta por um.
24 La Jisas ka iiria la'u te'e tarifulaa faga, maka 'ilo'oo, “Nga ba'itangaa na God 'e 'ilaka'u nga wane ngaia 'e kirua nga 'u'ui 'ola 'e le'a 'ubulana nga langa'a aana.
24 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
25 Na logo, alata nga ta'a gila eeno, nga marimae 'e leka mai maka kirua tani 'u'ui 'ola na 'ai 'e ria 'i laloana nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo. Sui ma ngaia ka leka no'o.
25 Mas, enquanto todos estavam dormindo, veio o inimigo dele, semeou o joio no meio do trigo e foi embora.
26 Ma alata nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo gila bila'o mai, ma gila ka fungu 'ania lode 'ai le'a, nga 'u'ui 'ola na 'ai 'e ria laka'u gila ka bila'o la'u mola.
26 E, quando as plantas cresceram e produziram fruto, apareceu também o joio.
27 Ni wane ni taunga'inga aana, gila ka leka mai te'ana, ma gila ka orisia 'ilo'oo, ‘Welakau, 'i'oo kirua nga 'u'ui 'ola le'a laka'u. Ma nga 'u'ui 'ola na 'ai 'e ria loko'u, ngaia 'e leka la'u mai fa'asia 'i fai?’
27 Então os servos do dono da casa chegaram e disseram: “Patrão, o senhor não semeou boa semente no seu campo? De onde, então, vem o joio?”
28 Ma ngaia ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, ‘Nga marimae no'ona 'e agea nga 'ola lo'oo.’
28 Ele, porém, lhes respondeu: “Um inimigo fez isso.” Mas os servos lhe perguntaram: “O senhor quer que a gente vá e arranque o joio?”
29 Ngaia 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, ‘'Amoe, fa'asia nga alata moru lafua nga 'ai ne'e ria no'ona, ma moru ta ngadaa la'u mola nga 'ai ne'e le'a lo'oo fe'enia.
29 O dono da casa respondeu: “Não! Porque, ao separar o joio, vocês poderão arrancar também com ele o trigo.
30 Moru arua 'agala tata'e oguogu no'o kau leleka maka nigi na alata na goni 'olanga. Ma nga alata no'ona, nau taku iiria fana nga ta'a na 'agila gonia ni 'ola agu, ma taku 'ilo'oo: Moru lafua nga 'ai ne'e ria 'i na'o, ma tamooru gau sakusaku ai, ma tamoru do'ofia. Sui ma tamooru bi'i lafua nga 'ai 'e le'a lo'oo, ma tamooru ngaria mai fana 'ubulana 'ifi ni goni'olanga agu.’”
30 Deixem que cresçam juntos até a colheita. E, no tempo da colheita, direi aos ceifeiros: ‘Ajuntem primeiro o joio e amarrem-no em feixes para ser queimado; mas recolham o trigo no meu celeiro.’”
31 Sui ma la Jisas ka iiria te'e tarifulaa la'u maka 'ilo'oo, “Nga ba'itangaa na God ngaia 'ilo'oo: Te'e wane ngaia 'e ngaria 'u'ui 'ola sisika le'a lo'oo na gila fa'alataa 'ania mastad, maka kirua 'i 'ubulana nga langa'a aana.
31 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
32 Ma gwa'a nga 'u'ui 'ola lo'oori 'e sisika riufia no'o na afiringa 'u'ui 'ola, alata ngaia 'e tata'e mai, ngaia te'e ba'ita maka talariufia no'o nga 'ai te'efou 'i 'ubulana nga langa'a lo'oo. Ma alata nga 'ai no'ona 'e ba'ita maka abalolonga'a, nga langasi tagila launge'enia nga nuu'i aaga na laloana 'ai no'ona.”
32 Esse grão é, na verdade, a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, é maior do que as hortaliças, e chega a ser uma árvore, de modo que as aves do céu vêm se aninhar nos seus ramos.
33 Sui ma la Jisas ka fata la'u mola 'ania nga tarifulaa maka 'ilo'oo, “Nga ba'itangaa na God ngaia 'e 'ilaka'u nga iist sisika fana fa'afanelana beret, na noni 'e ngaria, ma ka dolaa fe'enia nga flaoa 'e aula, leleka maka fane te'efou no'o.”
33 Jesus lhes contou ainda outra parábola:
34 La Jisas furifuri ngaia 'e alafuu suria nga 'ola lo'oo te'efou 'ania nga tarifulaa fana nga oguogunga lo'oori.
34 Jesus disse todas estas coisas às multidões por parábolas e sem parábolas nada lhes dizia.
35 Ngaia 'e agea 'ilo'oo fana 'ani fa'ato'oa nga fatalana God na nga profet laka'u 'e giria ne'e 'ilo'oo,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta: “Abrirei a minha boca em parábolas; publicarei coisas ocultas desde a criação do mundo.”
36 Sui ma la Jisas ka 'akwasia no'o oguogunga no'ona maka ru'u 'ubulana 'ifi. Ma nga fufu'iwane aana gila ka leka te'ana, ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Oi fa'awatagaa madi fameeru nga tarifulaa laka'u suria nga 'ai ne'e ria laka'u 'ubulana nga langa'a.”
36 Então, despedindo as multidões, Jesus foi para casa. E, aproximando-se dele os seus discípulos, disseram: — Explique-nos a parábola do joio do campo.
37 Ngaia 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nga wane lo'oo ngaia 'e kirua nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo, na 'inau, nga Wela na Wane.
37 E Jesus respondeu:
38 Ma nga langa'a lo'oo na fanua lo'oo 'i wado, ma nga 'u'ui 'ola le'a lo'oo na nga ta'a na God na gila nana'i olofana ba'itangaa ana. Ma nga 'ai ne'e ria lo'oori na nga ta'a gila lo'o suria la Saetan.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino; o joio são os filhos do Maligno.
39 Ma nga marimae na ngaia 'e kirua nga 'ai ne'e ria lo'oo na la Saetan. Ma alata na goni 'olanga na 'ita'ilana nga fanua lo'oo 'i wado, ma nga ta'a na gila goni'ola na nga enselo.
39 O inimigo que o semeou é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os ceifeiros são os anjos.
40 Alata nga ta'a ni taunga'inga gila gonia nga 'ai ne'e ria, ma gila ka do'ofia 'i 'ubulana nga eele, ngaia 'e 'ilaka'u no'o nga 'ita'ilana nga fanua lo'oo 'i wado.
40 Pois, assim como o joio é colhido e jogado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Nau taku kwatea enselo, ma tagila gonia ta'a te'efou na gila agea ni 'ola 'e ria, ma nga ta'a na gila fa'akutaa nga ta'a, ma nga enselo tagila lafuga fa'asia nga foufounga agu.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, que ajuntarão do seu Reino todos os que servem de pedra de tropeço e os que praticam o mal
42 Ma tagila 'ui 'aniga 'i 'ubulana eele, lefu na tagila aani, ma gila girigiri nifo ai.
42 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
43 Aia, ma nga ta'a na gila odo, tagila lala 'ilaka'u nga sisina 'ubulana nga foufounga na Mama'a aaga. Lauta te'efuta wane 'e siria 'ani su'a le'a na 'ola lo'oo, ngaia 'ani gwaalongo le'a mai.”
43 Então os justos resplandecerão como o sol, no Reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 La Jisas 'e fata la'u mola 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “Nga ba'itangaa na God ngaia 'e 'ilaka'u nga bata ba'ita na gila na'agonia 'ubulana nga langa'a. Ma alata te'e wane 'e to'odaria, ngaia ka na'agonia la'u mola. Ma ngaia ka aile'a ba'ita, ma ngaia 'e leka maka fa'afori 'ania ni 'ola aana te'efou, maka foria nga langa'a lo'oori, fana 'ani ngari nga bata ba'ita lo'oori.
44 — O Reino dos Céus é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu. Então, transbordante de alegria, vai, vende tudo o que tem e compra aquele campo.
45 “Ma nga ba'itangaa na God ngaia 'e 'ilaka'u la'u mola nga wane ni foringa na ngaia 'e kwailo'ofia nga fou iloilo'a le'a na forilai 'e ba'ita 'e iiki.
45 — O Reino dos Céus é também semelhante a um homem que negocia e procura boas pérolas.
46 Alata ngaia 'e to'odaria nga fou iloilo'a na forilai 'e iiki, ngaia 'e leka, maka fa'afori 'ania ni 'ola aana te'efou, maka foria no'o nga fou lo'oo.
46 Quando encontrou uma pérola de grande valor, ele foi, vendeu tudo o que tinha e comprou a pérola.
47 “Nga foufounga na God ngaia 'e 'ilaka'u la'u mola nga fulai na gila dee 'ania 'i 'ubulana nga asi, ma gila ka deea 'ania ta'ita'ina ii'a kwaitatari te'efou.
47 — O Reino dos Céus é ainda semelhante a uma rede que foi lançada ao mar e apanhou peixes de toda espécie.
48 Ma alata ngaia 'e fonu, nga ta'a na gila dee gila lakwa'enia 'i su'e, ma gila ka to'oru 'i wado fana 'agila to'ole'enia ii'a. Gila ka gonia no'o ii'a le'a fana 'ubulana kukudu, ma gila ka to'osia nga ii'a 'e ria.
48 E, quando já estava cheia, os pescadores a arrastaram para a praia e, assentados, escolheram os bons para os cestos e jogaram fora os ruins.
49 Ngaia te'e 'ino'ona la'u mola na 'ita'ilana nga fanua lo'oo 'i wado. Nga enselo tagila leka mai, ma gila tagila to'ole'enia nga ta'a 'e ria fa'asia nga ta'a gila le'a.
49 Assim será no fim dos tempos: os anjos sairão, separarão os maus dentre os justos
50 Ma nga ta'a 'e ria lo'oo, tagila 'ui 'aniga 'i 'ubulana nga eele, 'i no'ona tagila aani, ma gila girigiri nifo.”
50 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
51 Sui ma la Jisas ka orisiga maka fata 'ilo'oo, “Mooru moru su'asuria ni 'ola lo'oo?”
51 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sim!
52 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru te'efou moru su'a na Girigiringa Abu, sui ma mooru nanaua la'u mola kwaifa'ananaunga suria ba'itangaa na God, moru 'ilaka'u wane na ngaia 'e to'o na 'ifi ba'ita. Ngaia 'e ngaria mai ni 'ola le'a 'e aula fa'asia 'ifi aana, tani 'ola ngaa'i 'e fooru ma tani 'ola ngaa'i 'e nana'i aburu no'o.”
52 Então Jesus lhes disse:
53 Alata la Jisas ngaia 'e alafuu 'ania tarifulaa lo'oori 'e sui, ngaia ka leka no'o fa'asia maa'e fanua no'ona.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas, retirou-se dali.
54 Ma ngaia ka ori la'u mai na nga fanua aana 'i Nasaret. Ma ngaia ka leka 'i 'ubulana 'ifi ni fo'anga fana fa'ananaulana ta'a. Ma nga alata ta'a gila longoa, gila ka 'alefo ba'ita, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Ni dai ne'e kwatea tegelangaa fana 'ani kwaifa'ananau 'ania fatalana God 'ilo'oo, ma fe'enia agelana ni 'ola ni 'alefosilai lo'oo?
54 E, chegando à sua terra, ensinava-os na sinagoga, de modo que se maravilhavam e diziam: — De onde lhe vêm esta sabedoria e estes poderes miraculosos?
55 Goru su'a mola na nga wane lo'oo, ngaia nga wela ala Josef lo'oo mola, nga wane ngaia 'e su'asuria launge'enilana 'ola 'ania 'ai, ma tete'e aana ni Meri. Nga wanefuta aana na la Jemes, la Josef, la Saemon, ma la Judas.
55 Não é este o filho do carpinteiro? A sua mãe não se chama Maria, e seus irmãos não são Tiago, José, Simão e Judas?
56 Ma nga wanena geni lo'oo, gila nana'i lau mola fe'eni 'adauru 'i lo'oo. 'Uta'i na ngaia 'e su'a'ola 'e iiki 'ilo'oo?”
56 Todas as suas irmãs não vivem entre nós? Então, de onde lhe vem tudo isto?
57 Ma nga alata no'ona, gila ka ogaria fana ma gila ma'asini te'enia la Jisas.
57 E escandalizavam-se por causa dele. Jesus, porém, lhes disse:
58 Ma la Jisas ngaia ka 'ame agea no'o 'ola ni 'alefosilai aula na maa'e fanua lo'oo aana, suria nga ta'a no'ona gila 'ame siria fito'onga aana.
58 E não fez ali muitos milagres, por causa da incredulidade deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.