Marcos 8

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 'Ame aburu mola 'i burina 'ola lo'oori, nga oguogunga ba'ita ngaa'i la'u gila ka ogu la'u mola mai. Ma alata no'ona me'e ketonga ka 'amoe no'o aga, ma la Jisas ka soea mai fufu'iwane aana, ma ka fata 'ilo'oo,
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Nau ku kwaimanadai no'o fana ta'a lo'oo, suria gila to'oru fe'eninau suria oru ma'e gani, ma nga fangalaa ka 'amoe no'o faga lo'oo.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Ma lauta gila molo'u, mai nau kua orite'eniga mola 'i fanua, gila ta 'esiga suria tala, suria nga fanua aaga gila to'oru ai 'e lalau.”
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Ma nga fufu'iwane aana gila ka fata 'ilo'oo, “'I fai na tagoru daria nga fangalaa ne'e te'e to'omia nga fangarilana ta'a 'e aula 'ilo'oo 'ubulana nga gule'e lefu langalanga na 'ame to'omia nga wane 'ani to'oru ai?”
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Ma la Jisas ka orisiga ma ka 'ilo'oo, “Te'e fita me'e beret na mooru to'o ai?”
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Ma la Jisas ka iiria fana nga oguogunga lo'oori 'agila to'oru 'i wado. Ma, ngaia ka ngaria nga fiu me'e beret lo'oori, ma ka baole'a fana God, sui ma ka ngaria ma ka kwatea fana fufu'iwane aana, ma gila ka dalo'ia na nga oguogunga lo'oori.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Ma gila to'o la'u na tani gweii'a tarito'o. Ma la Jisas ngaia ka kwatea la'u baole'anga fana God, ma ka iiria fana fufu'iwane aana 'agila dalo'ia la'u na nga ta'a lo'oori.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Ma gila ka keto leleka ma gila ka bote te'efou no'o. Ma 'i buri, nga fufu'iwane aana gila ka gonia no'o fufuruna fangalaa na ngaia 'e ole 'i 'ubulana fiu kukudu leleka maka fongu.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Ma nga oguogunga lo'oori, ngaia 'e to'omia nga fai to'oni (4,000) wane. Ma la Jisas ka orite'eniga no'o fani fanua kwaitatari aaga,
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 ma ngaia fe'enia nga fufu'iwane aana, gila 'afe'aferu gila ka fane 'i 'ubulana baru, ma gila ka leka no'o fana nga gule'e lefu 'i Dalmanuta.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Ma ta'a na Farasii gila leka mai, ma gila ka orisu'usu'u fe'enia la Jisas, ma gila siria 'agila irito'ona. Ma gila ka siria fana 'ani agea la'u ta 'ola ni 'alefosilai, 'ani faate'enia 'inato'onga na God 'e kwatea mai fana.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Ma la Jisas ngaia ka mango tekwa tekwa, ma ka fata 'ilo'oo, “Nga ta'a ni dai na gila siria 'ola ni 'alefosilai lo'oo? Nau ku iiria nga 'ola kwala'imori famooru, nau ku sia faate'enia mola ta 'ola ni 'alefosilai fana te'efuta wane lo'oo.”
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ma ngaia ka 'akwasiga, ma ka fane no'o 'i 'ubulana baru, ma ka olofolo no'o fani gule'e asi.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Alata gila 'ubulana asi, ni wane na fufu'iwane aana gila mabolosia fana ngarilana mai tani me'e beret. Te'e me'e beret momola na'a gila to'o ai 'ubulana nga baru.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Ma la Jisas ka fa'abasuga ma ka 'ilo'oo, “Tamoru manata le'a suria mooru fa'asia nga iist na Farasii ma la Herod.”
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Ma gila ka alafuu 'i laloaga kwairiu suria iist lo'oo fana beret, ma gila ka 'ilo'oo, “Ngaia 'e fata 'ilo'oo suria goru 'ame ngaria mai ta me'e beret.”
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 La Jisas ngaia 'e su'aai na gila bobolosia, na ngaia 'e fata suria nga kwaifa'ananaunga ria na Farasii ma la Herod, ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Fe'ua na moru bi'i alafuu suria moru 'ame ngaria mai tani me'e beret? Moru 'ame su'a mola na 'ola lo'oo nau ku iiria famooru? Nau ku agasia manata lamooru 'e boko 'e iiki.
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Moru agasia ma moru ka longoa nga 'ola 'e aula nau ku agea, tafe'ua ma moru 'ame su'a mola ai. Moru 'ame manata to'ona,
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 alata laka'u nau ku ngaria nga nima me'e beret laka'u fana nga nima to'oni (5,000) wane? Ma nga fita kukudu laka'u moru so'ofia na nga fufuruna fangalaa laka'u 'i 'ubulai leleka ma ka fongu?”
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 Ma la Jisas ka kwaiorisi la'u ma ka 'ilo'oo, “Ma alata laka'u nau ku ngaria fiu me'e beret fana fai to'oni (4,000) wane, nga fita kukudu laka'u moru so'ofia fufuruna fangalaa fani 'ubulai leleka ma ka fongu?”
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Fe'ua na mooru 'ame su'a mola na 'olataa na 'inau ku fata suria?”
21 Então Jesus perguntou:
22 Gila nigi na nga fanua 'i Betsaeda, ma ta'a gila ka ngaria mai te'e wane nga maana 'e logo, ma gila ka soea la Jisas fana 'ani galo ana.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Ma la Jisas ka dau 'i nimana nga wane lo'oori, ma ka talaia fana 'i maa fa'asia nga fanua lo'oori. Ma la Jisas ka ngisu 'i maana nga wane lo'oori, ma ngaia ka arua nga nimana fafia. Sui, mai ngaia ka orisia ka 'ilo'oo, “'I'oo agasia ta 'ola?”La Jisas 'e gulaa wane maana 'e logo.|alt="blind man" src="Cn01739B.tif" size="col" copy="CN" ref="8:23"
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Ma, nga wane laka'u ngaia ka aga 'ala'a, ma ka fata 'ilo'oo, “Nau ku agasia nga ta'a, gila 'ilaka'u nga ai, na gila riu kwairiu.”
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Sui ma la Jisas ka arua la'u nga nimana fafia nga maana nga wane lo'oori na ruana alata. Ma nga wane lo'oori ka aga kwala'imori no'o, ma ka aga folaa no'o na 'ola te'efou.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ma la Jisas ka iiria 'ani ori fani 'ifi aana, ma ka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia leka 'ua fana fanua no'ona.”
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Ma la Jisas ma ni wane na fufu'iwane aana, gila ka leka fana fanua ri'itana nga fanua 'i Sesarea Filipae. Ma alata gila leka fai, ngaia ka orisia fufu'iwane aana ma ka 'ilo'oo, “'ino'ona ma ta'a gila madafia nau ni dai lo'oo?”
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Gila lamadu'aa ma gila ka 'ilo'oo, “Tani ta'a ngai gila iiria 'i'oo la Jon wane ni naruabunga na ngaia 'e moori la'u, ma tani ta'a ngaa'i gila iiria 'i'oo la Elaeja, nga profet, na ngaia 'e moori la'u, ma tani ta'a ngaa'i gila iiria 'i'oo ta wane na profet laka'u na 'e moori la'u.”
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Ma la Jisas 'e orisiga la'u ma ka 'ilo'oo, “Ma 'i amooru moru madafia nau ni dai?”
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Ma la Jisas ka fata tegela faga ma ka 'ilo'oo, “Mooru moru sia kwairii mola agu nau nga Kraes fana 'ua ta wane.”
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Ma la Jisas ka eta fana fa'ananaulana fufu'iwane aana ma ka 'ilo'oo, “Nau, na Wela na Wane, na'a taku nonifii na ni 'ola 'e aula. Nga ta'a na'ona'o, ma nga fataabu ba'ita, ma ni wane kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, tagila ma'asiri agu. Ma tagila kwa'i nau, ma oruna maa'e gani, nau taku tata'e fa'asia maenga.”
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Ma ngaia ka fata folaa suria 'ola lo'oori. Ma la Pita ka talaia sisika kau, ma ka fata tegela fala Jisas.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Tafe'ua, ma la Jisas ngaia 'e abulo, ma ka aga fana fufu'iwane aana, ma ka fata tegela fala Pita maka 'ilo'oo, “Saetan leka lalau kau fa'asia nau. Nga funi'oonga lo'oo amu, 'ola nga funi'oonga na wane no'ona mola, funi'oonga na God 'amoe.”
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Sui, ma la Jisas ka soea mai nga oguogunga lo'oori ma nga fufu'iwane aana te'ana, ma ka fata 'ilo'oo, “Ni dai ne'e siria 'ani lado agu, ngaia 'e sia manata ba'ita mola suria ni 'ola fana 'i talana. Ngaia te'e 'uri fana 'ani mabolosia ngaia 'i talana, maka ngaria 'ai folo aana maka lado agu.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Ni dai ne'e ma'asiri na ladonga agu, tofuna ngaia 'e siria 'ani agea ni 'ola suria kwaisirii nga aana 'i talana, ngaia te'e talafia nga mooringa firi. Tafe'ua ma, ni dai ne'e 'uri fana ladonga agu fe'enia Kwairiinga Le'a lo'oo, maka mabolosia ngaia 'i talana, ngaia te'e to'o na mooringa firi.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Lauta nga wane 'e to'o na 'ola te'efou 'ubulana moorilana, ma ka mae, ma ngaia te'e to'oru lalau fa'asia God, 'ola lo'oori sia agea mola ta le'anga fana.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Te'efuta wane 'e sia foria mola nga mooringa firi lo'oo 'ania nga bata ma 'ua ta 'ola ngaa'i la'u.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Ma lauta te'efuta wane ngaia 'e noniria 'ani nau fe'enia fatalagu 'i 'ubulana gani lo'oo 'e ria, na alata nau 'aku nigi mai fe'enia nga enselo agu ma fe'enia nga tegelangaa ala Mama'a agu, nau Wela na Wane, taku noniria la'u mola 'ania.”
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.