Marcos 8
Fatalana God (KWD) vs ARA
1 'Ame aburu mola 'i burina 'ola lo'oori, nga oguogunga ba'ita ngaa'i la'u gila ka ogu la'u mola mai. Ma alata no'ona me'e ketonga ka 'amoe no'o aga, ma la Jisas ka soea mai fufu'iwane aana, ma ka fata 'ilo'oo,
1 Naqueles dias, quando outra vez se reuniu grande multidão, e não tendo eles o que comer, chamou Jesus os discípulos e lhes disse:
2 “Nau ku kwaimanadai no'o fana ta'a lo'oo, suria gila to'oru fe'eninau suria oru ma'e gani, ma nga fangalaa ka 'amoe no'o faga lo'oo.
2 Tenho compaixão desta gente, porque há três dias que permanecem comigo e não têm o que comer.
3 Ma lauta gila molo'u, mai nau kua orite'eniga mola 'i fanua, gila ta 'esiga suria tala, suria nga fanua aaga gila to'oru ai 'e lalau.”
3 Se eu os despedir para suas casas, em jejum, desfalecerão pelo caminho; e alguns deles vieram de longe.
4 Ma nga fufu'iwane aana gila ka fata 'ilo'oo, “'I fai na tagoru daria nga fangalaa ne'e te'e to'omia nga fangarilana ta'a 'e aula 'ilo'oo 'ubulana nga gule'e lefu langalanga na 'ame to'omia nga wane 'ani to'oru ai?”
4 Mas os seus discípulos lhe responderam: Donde poderá alguém fartá-los de pão neste deserto?
5 Ma la Jisas ka orisiga ma ka 'ilo'oo, “Te'e fita me'e beret na mooru to'o ai?”
5 E Jesus lhes perguntou: Quantos pães tendes? Responderam eles: Sete.
6 Ma la Jisas ka iiria fana nga oguogunga lo'oori 'agila to'oru 'i wado. Ma, ngaia ka ngaria nga fiu me'e beret lo'oori, ma ka baole'a fana God, sui ma ka ngaria ma ka kwatea fana fufu'iwane aana, ma gila ka dalo'ia na nga oguogunga lo'oori.
6 Ordenou ao povo que se assentasse no chão. E, tomando os sete pães, partiu-os, após ter dado graças, e os deu a seus discípulos, para que estes os distribuíssem, repartindo entre o povo.
7 Ma gila to'o la'u na tani gweii'a tarito'o. Ma la Jisas ngaia ka kwatea la'u baole'anga fana God, ma ka iiria fana fufu'iwane aana 'agila dalo'ia la'u na nga ta'a lo'oori.
7 Tinham também alguns peixinhos; e, abençoando-os, mandou que estes igualmente fossem distribuídos.
8 Ma gila ka keto leleka ma gila ka bote te'efou no'o. Ma 'i buri, nga fufu'iwane aana gila ka gonia no'o fufuruna fangalaa na ngaia 'e ole 'i 'ubulana fiu kukudu leleka maka fongu.
8 Comeram e se fartaram; e dos pedaços restantes recolheram sete cestos.
9 Ma nga oguogunga lo'oori, ngaia 'e to'omia nga fai to'oni (4,000) wane. Ma la Jisas ka orite'eniga no'o fani fanua kwaitatari aaga,
9 Eram cerca de quatro mil homens. Então, Jesus os despediu.
10 ma ngaia fe'enia nga fufu'iwane aana, gila 'afe'aferu gila ka fane 'i 'ubulana baru, ma gila ka leka no'o fana nga gule'e lefu 'i Dalmanuta.
10 Logo a seguir, tendo embarcado juntamente com seus discípulos, partiu para as regiões de Dalmanuta.
11 Ma ta'a na Farasii gila leka mai, ma gila ka orisu'usu'u fe'enia la Jisas, ma gila siria 'agila irito'ona. Ma gila ka siria fana 'ani agea la'u ta 'ola ni 'alefosilai, 'ani faate'enia 'inato'onga na God 'e kwatea mai fana.
11 E, saindo os fariseus, puseram-se a discutir com ele; e, tentando-o, pediram-lhe um sinal do céu.
12 Ma la Jisas ngaia ka mango tekwa tekwa, ma ka fata 'ilo'oo, “Nga ta'a ni dai na gila siria 'ola ni 'alefosilai lo'oo? Nau ku iiria nga 'ola kwala'imori famooru, nau ku sia faate'enia mola ta 'ola ni 'alefosilai fana te'efuta wane lo'oo.”
12 Jesus, porém, arrancou do íntimo do seu espírito um gemido e disse: Por que pede esta geração um sinal? Em verdade vos digo que a esta geração não se lhe dará sinal algum.
13 Ma ngaia ka 'akwasiga, ma ka fane no'o 'i 'ubulana baru, ma ka olofolo no'o fani gule'e asi.
13 E, deixando-os, tornou a embarcar e foi para o outro lado.
14 Alata gila 'ubulana asi, ni wane na fufu'iwane aana gila mabolosia fana ngarilana mai tani me'e beret. Te'e me'e beret momola na'a gila to'o ai 'ubulana nga baru.
14 Ora, aconteceu que eles se esqueceram de levar pães e, no barco, não tinham consigo senão um só.
15 Ma la Jisas ka fa'abasuga ma ka 'ilo'oo, “Tamoru manata le'a suria mooru fa'asia nga iist na Farasii ma la Herod.”
15 Preveniu-os Jesus, dizendo: Vede, guardai-vos do fermento dos fariseus e do fermento de Herodes.
16 Ma gila ka alafuu 'i laloaga kwairiu suria iist lo'oo fana beret, ma gila ka 'ilo'oo, “Ngaia 'e fata 'ilo'oo suria goru 'ame ngaria mai ta me'e beret.”
16 E eles discorriam entre si: É que não temos pão.
17 La Jisas ngaia 'e su'aai na gila bobolosia, na ngaia 'e fata suria nga kwaifa'ananaunga ria na Farasii ma la Herod, ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Fe'ua na moru bi'i alafuu suria moru 'ame ngaria mai tani me'e beret? Moru 'ame su'a mola na 'ola lo'oo nau ku iiria famooru? Nau ku agasia manata lamooru 'e boko 'e iiki.
17 Jesus, percebendo-o, lhes perguntou: Por que discorreis sobre o não terdes pão? Ainda não considerastes, nem compreendestes? Tendes o coração endurecido?
18 Moru agasia ma moru ka longoa nga 'ola 'e aula nau ku agea, tafe'ua ma moru 'ame su'a mola ai. Moru 'ame manata to'ona,
18 Tendo olhos, não vedes? E, tendo ouvidos, não ouvis? Não vos lembrais
19 alata laka'u nau ku ngaria nga nima me'e beret laka'u fana nga nima to'oni (5,000) wane? Ma nga fita kukudu laka'u moru so'ofia na nga fufuruna fangalaa laka'u 'i 'ubulai leleka ma ka fongu?”
19 de quando parti os cinco pães para os cinco mil, quantos cestos cheios de pedaços recolhestes? Responderam eles: Doze!
20 Ma la Jisas ka kwaiorisi la'u ma ka 'ilo'oo, “Ma alata laka'u nau ku ngaria fiu me'e beret fana fai to'oni (4,000) wane, nga fita kukudu laka'u moru so'ofia fufuruna fangalaa fani 'ubulai leleka ma ka fongu?”
20 E de quando parti os sete pães para os quatro mil, quantos cestos cheios de pedaços recolhestes? Responderam: Sete!
21 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Fe'ua na mooru 'ame su'a mola na 'olataa na 'inau ku fata suria?”
21 Ao que lhes disse Jesus: Não compreendeis ainda?
22 Gila nigi na nga fanua 'i Betsaeda, ma ta'a gila ka ngaria mai te'e wane nga maana 'e logo, ma gila ka soea la Jisas fana 'ani galo ana.
22 Então, chegaram a Betsaida; e lhe trouxeram um cego, rogando-lhe que o tocasse.
23 Ma la Jisas ka dau 'i nimana nga wane lo'oori, ma ka talaia fana 'i maa fa'asia nga fanua lo'oori. Ma la Jisas ka ngisu 'i maana nga wane lo'oori, ma ngaia ka arua nga nimana fafia. Sui, mai ngaia ka orisia ka 'ilo'oo, “'I'oo agasia ta 'ola?”La Jisas 'e gulaa wane maana 'e logo.|alt="blind man" src="Cn01739B.tif" size="col" copy="CN" ref="8:23"
23 Jesus, tomando o cego pela mão, levou-o para fora da aldeia e, aplicando-lhe saliva aos olhos e impondo-lhe as mãos, perguntou-lhe: Vês alguma coisa?
24 Ma, nga wane laka'u ngaia ka aga 'ala'a, ma ka fata 'ilo'oo, “Nau ku agasia nga ta'a, gila 'ilaka'u nga ai, na gila riu kwairiu.”
24 Este, recobrando a vista, respondeu: Vejo os homens, porque como árvores os vejo, andando.
25 Sui ma la Jisas ka arua la'u nga nimana fafia nga maana nga wane lo'oori na ruana alata. Ma nga wane lo'oori ka aga kwala'imori no'o, ma ka aga folaa no'o na 'ola te'efou.
25 Então, novamente lhe pôs as mãos nos olhos, e ele, passando a ver claramente, ficou restabelecido; e tudo distinguia de modo perfeito.
26 Ma la Jisas ka iiria 'ani ori fani 'ifi aana, ma ka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia leka 'ua fana fanua no'ona.”
26 E mandou-o Jesus embora para casa, recomendando-lhe: Não entres na aldeia.
27 Ma la Jisas ma ni wane na fufu'iwane aana, gila ka leka fana fanua ri'itana nga fanua 'i Sesarea Filipae. Ma alata gila leka fai, ngaia ka orisia fufu'iwane aana ma ka 'ilo'oo, “'ino'ona ma ta'a gila madafia nau ni dai lo'oo?”
27 Então, Jesus e os seus discípulos partiram para as aldeias de Cesareia de Filipe; e, no caminho, perguntou-lhes: Quem dizem os homens que sou eu?
28 Gila lamadu'aa ma gila ka 'ilo'oo, “Tani ta'a ngai gila iiria 'i'oo la Jon wane ni naruabunga na ngaia 'e moori la'u, ma tani ta'a ngaa'i gila iiria 'i'oo la Elaeja, nga profet, na ngaia 'e moori la'u, ma tani ta'a ngaa'i gila iiria 'i'oo ta wane na profet laka'u na 'e moori la'u.”
28 E responderam: João Batista; outros: Elias; mas outros: Algum dos profetas.
29 Ma la Jisas 'e orisiga la'u ma ka 'ilo'oo, “Ma 'i amooru moru madafia nau ni dai?”
29 Então, lhes perguntou: Mas vós, quem dizeis que eu sou? Respondendo, Pedro lhe disse: Tu és o Cristo.
30 Ma la Jisas ka fata tegela faga ma ka 'ilo'oo, “Mooru moru sia kwairii mola agu nau nga Kraes fana 'ua ta wane.”
30 Advertiu-os Jesus de que a ninguém dissessem tal coisa a seu respeito.
31 Ma la Jisas ka eta fana fa'ananaulana fufu'iwane aana ma ka 'ilo'oo, “Nau, na Wela na Wane, na'a taku nonifii na ni 'ola 'e aula. Nga ta'a na'ona'o, ma nga fataabu ba'ita, ma ni wane kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, tagila ma'asiri agu. Ma tagila kwa'i nau, ma oruna maa'e gani, nau taku tata'e fa'asia maenga.”
31 Então, começou ele a ensinar-lhes que era necessário que o Filho do Homem sofresse muitas coisas, fosse rejeitado pelos anciãos, pelos principais sacerdotes e pelos escribas, fosse morto e que, depois de três dias, ressuscitasse.
32 Ma ngaia ka fata folaa suria 'ola lo'oori. Ma la Pita ka talaia sisika kau, ma ka fata tegela fala Jisas.
32 E isto ele expunha claramente. Mas Pedro, chamando-o à parte, começou a reprová-lo.
33 Tafe'ua, ma la Jisas ngaia 'e abulo, ma ka aga fana fufu'iwane aana, ma ka fata tegela fala Pita maka 'ilo'oo, “Saetan leka lalau kau fa'asia nau. Nga funi'oonga lo'oo amu, 'ola nga funi'oonga na wane no'ona mola, funi'oonga na God 'amoe.”
33 Jesus, porém, voltou-se e, fitando os seus discípulos, repreendeu a Pedro e disse: Arreda, Satanás! Porque não cogitas das coisas de Deus, e sim das dos homens.
34 Sui, ma la Jisas ka soea mai nga oguogunga lo'oori ma nga fufu'iwane aana te'ana, ma ka fata 'ilo'oo, “Ni dai ne'e siria 'ani lado agu, ngaia 'e sia manata ba'ita mola suria ni 'ola fana 'i talana. Ngaia te'e 'uri fana 'ani mabolosia ngaia 'i talana, maka ngaria 'ai folo aana maka lado agu.
34 Então, convocando a multidão e juntamente os seus discípulos, disse-lhes: Se alguém quer vir após mim, a si mesmo se negue, tome a sua cruz e siga-me.
35 Ni dai ne'e ma'asiri na ladonga agu, tofuna ngaia 'e siria 'ani agea ni 'ola suria kwaisirii nga aana 'i talana, ngaia te'e talafia nga mooringa firi. Tafe'ua ma, ni dai ne'e 'uri fana ladonga agu fe'enia Kwairiinga Le'a lo'oo, maka mabolosia ngaia 'i talana, ngaia te'e to'o na mooringa firi.
35 Quem quiser, pois, salvar a sua vida perdê-la-á; e quem perder a vida por causa de mim e do evangelho salvá-la-á.
36 Lauta nga wane 'e to'o na 'ola te'efou 'ubulana moorilana, ma ka mae, ma ngaia te'e to'oru lalau fa'asia God, 'ola lo'oori sia agea mola ta le'anga fana.
36 Que aproveita ao homem ganhar o mundo inteiro e perder a sua alma?
37 Te'efuta wane 'e sia foria mola nga mooringa firi lo'oo 'ania nga bata ma 'ua ta 'ola ngaa'i la'u.
37 Que daria um homem em troca de sua alma?
38 Ma lauta te'efuta wane ngaia 'e noniria 'ani nau fe'enia fatalagu 'i 'ubulana gani lo'oo 'e ria, na alata nau 'aku nigi mai fe'enia nga enselo agu ma fe'enia nga tegelangaa ala Mama'a agu, nau Wela na Wane, taku noniria la'u mola 'ania.”
38 Porque qualquer que, nesta geração adúltera e pecadora, se envergonhar de mim e das minhas palavras, também o Filho do Homem se envergonhará dele, quando vier na glória de seu Pai com os santos anjos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.