Marcos 5

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 La Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila olofolo fana gule'e asi 'i Galili, ma gila ka nigi na gule'e asi na nga gule'e lefu 'i Gerasa.
1 Jesus e os discípulos chegaram à região de Gerasa, no lado leste do lago da Galileia.
2 Ma alata la Jisas ngaia 'e sifo fa'asia nga baru, te'e wane na adalo ngaia 'e bo'ea ka ru'u mai fa'asia nga giru gwa'u, nga lefu ni kwaiatonga, ma ngaia ka leka mai te'ala Jisas.
2 Assim que Jesus saiu do barco, foi encontrar-se com ele um homem que estava dominado por um espírito mau.
3 Nga wane lo'oori to'orunga aana lo'oo no'o 'ubulana giru gwa'u lo'oo, ma ta wane 'ame to'omia gaulana 'ania ta'ina kwalo.
3 O homem vinha do cemitério, onde estava morando. Ninguém conseguia prendê-lo, nem mesmo usando correntes.
4 Suria alata 'e aula, gila gaua nga nimana ma nga 'a'aena 'ania seni, ma ngaia 'e mousia mola nga seni lo'oori fa'asia nga nimana ma 'a'aena. Ma te'efuta wane 'ame tegela 'ani to'omia no'o daulana.
4 Muitas vezes já tinham amarrado as suas mãos e os seus pés com correntes de ferro, mas ele quebrava tudo, e ninguém conseguia dominá-lo.
5 Ma nga logo ma gagani, ngaia 'e to'oru 'i laloana nga giru gwa'u, nga lefu na kwaiatonga, ma ngaia ka fane 'ubulana nga iile, ma ka o'omae, ma ka kwaria labena 'i talana 'ania naifi.
5 Passava os dias e as noites nos montes e entre os túmulos, gritando e se ferindo de propósito com pedras.
6 Alata ngaia 'e to'oru lalau mai, ngaia 'e agasia la Jisas, ma ka totola mai, ma ka bobouruuru 'i na'ona.
6 Ele viu Jesus de longe, correu, caiu de joelhos diante dele
7 — ausente —
7 e gritou: — Jesus, Filho do Deus Altíssimo! O que o senhor quer de mim? Em nome de Deus eu peço: não me castigue!
8 — ausente —
8 Ele disse isso porque Jesus havia mandado: “Espírito mau, saia desse homem!”
9 Sui mala Jisas ka orisia ma ka 'ilo'oo, “Latamu ni dai?”
9 Jesus perguntou: Ele respondeu: — O meu nome é Multidão, porque somos muitos.
10 Ma ngaia ka soea la Jisas fana ngaia 'e sia beloga la'u fa'asia nga gule'e lefu lo'oori.
10 E pedia com muita insistência a Jesus que não expulsasse os espíritos maus para fora daquela região.
11 Ma nga uumi'i boo 'e aula iiki na gila keto 'ino'ona 'i gegena nga iile no'ona.
11 Acontece que num morro perto dali havia muitos porcos comendo.
12 Ma nga adalo lo'oori, gila soea la Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “'Oi kwate 'ameeru fana nga uumi'i boo loko'u, ameeru ru'u 'i 'ubulaga.”
12 Os espíritos pediram a Jesus com insistência: — Nos mande ficar naqueles porcos; nos deixe entrar neles!
13 Ma la Jisas ka alamiga, ma nga adalo lo'oori gila ka ru'u mai fa'asia wane lo'oo, ma gila ka leka, ma gila ru'u 'i 'ubulana nga uumi'i boo no'ona. Ma nga uumi'i boo no'ona 'e to'omia nga rua to'oni (2,000) boo, gila ka 'akwa fana nga 'abita lo'oori, ma gila ka 'esiga 'i 'ubulana nga asi, ma gila ka go'u ma gila mae te'efou no'o.
13 Ele deixou, e os espíritos saíram do homem e entraram nos porcos. E estes, que eram quase dois mil, se atiraram morro abaixo, para dentro do lago, e se afogaram.
14 Ma ta'a na gila aga suria nga uumi'i boo lo'oori, gila ka 'akwa, ma gila ka kwairii na 'ola ne'e lau na uumi'i boo 'i 'ubulana fanua lo'oori, ma nga fanua sisika ri'itai. Ma nga ta'a 'e aula gila ka leka fana agasilana 'ola na ngaia 'e lau.
14 Os homens que estavam tomando conta dos porcos fugiram e espalharam a notícia na cidade e nos campos. Muita gente foi ver o que havia acontecido.
15 Ma nga alata gila nigi te'ala Jisas, gila ka agasia no'o wane laka'u nga adalo 'e aula gila bo'ea, ngaia 'e to'oru no'o 'i no'ona, ma ngaia ka 'afesi no'o, ma ngaia ka manata'a no'o. Ma nga ta'a gila ka ma'u, ma gila ka 'alefo ba'ita.
15 Quando chegaram perto de Jesus, viram o homem que antes estava dominado por demônios; e ficaram espantados porque ele estava sentado, vestido e no seu perfeito juízo.
16 Ma nga ta'a na gila agasia 'ola lo'oori ngaia 'e lau, gila ka kwairii te'ana ta'a suria nga wane adalo 'e bo'ea, ma gila ka alafuu la'u suria nga uumi'i boo lo'oori.
16 Os que tinham visto tudo aquilo lhes contaram o que havia acontecido com o homem e com os porcos.
17 Mai burina, ta'a lo'oori gila orisia la Jisas 'ani leka no'o fa'asia nga gule'e lefu lo'oo aga.
17 Então começaram a pedir com insistência a Jesus que saísse da terra deles.
18 Ma alata la Jisas ngaia 'e tata'e 'ani leka no'o 'ubulana nga baru, nga wane laka'u nga adalo gila bo'ea 'i na'o, ngaia ka orisia la Jisas fana 'ani leka fe'enia.
18 Quando ele estava entrando no barco, o homem curado pediu com insistência: — Me deixe ir com o senhor!
19 Tafe'ua, ma la Jisas 'ame alamia, ma ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi ori 'i fanua te'ana nga ta'a amu, moko kwairii 'ania 'ola le'a te'efou na God ngaia 'e agea famu, ma nga kwailaeta'afiinga aana famu.”
19 Mas Jesus não deixou e disse:
20 Ma nga wane lo'oori ngaia 'e leka, ma ka kwairii no'o te'ana ta'a na gule'e lefu 'i Dekapolis na 'ola te'efou na la Jisas ngaia 'e agea fana. Ma nga ta'a te'efou gila ka 'alefo ba'ita.
20 Então ele foi embora e contava, na região das Dez Cidades , o que Jesus tinha feito por ele. E todos ficavam admirados.
21 La Jisas ngaia 'e olofolo la'u kau fana gule'e asi. Ma nga alata ngaia 'e nigi no'ona, ta'a 'e aula gila ka ogu 'afuia.
21 Jesus voltou para o lado oeste do lago, e muitas pessoas foram se encontrar com ele na praia.
22 Ma te'e wane na'ona'o 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, latana la Jaeras, ka leka mai. Ma alata ngaia 'e agasia la Jisas, ngaia ka bobouruuru 'i maana 'a'aena,
22 Um homem chamado Jairo, chefe da sinagoga , foi e se jogou aos pés de Jesus,
23 ma ngaia ka laeta'a ma ka 'ilo'oo, “Laari'i agu ngaia 'e fii no'o fana maenga. 'Oi leka mai, 'ani 'oi arua nga nimamu 'i fofona, fana 'ani gwari'a ma ka moori.”
23 pedindo com muita insistência: — A minha filha está morrendo! Venha comigo e ponha as mãos sobre ela para que sare e viva!
24 Ma la Jisas ka leka no'o fe'enia. Ma nga ogunga ba'ita gila leka 'i burina, ma gila ka kwaibebesi no'o.
24 E Jesus foi com ele. Uma grande multidão foi junto e o apertava de todos os lados.
25 Ma te'e noni na gwe'e abu 'e 'ulasiana suria nga akwale'e farisi ma ruaai, ngaia 'e to'oru la'u mola no'ona.
25 Chegou ali uma mulher que fazia doze anos que estava com uma hemorragia.
26 Ma ngaia ka nonifii ba'ita no'o. Ma ngaia ka ngadaa no'o bata auaula aana fana nga ta'a ni gulanga 'e aula, tafe'ua ma to'orunga aana 'ame le'a mola. Ngaia bi'i ria ba'ita no'o.
26 Havia gastado tudo o que tinha, tratando-se com muitos médicos. Estes a fizeram sofrer muito; mas, em vez de melhorar, ela havia piorado cada vez mais.
27 Ma alata ngaia 'e longoa alafuunga suria la Jisas, ngaia ka ango mai burina 'i laloana nga ogunga lo'oori, ma ka gema na nga ruu tekwa ala Jisas.
27 Ela havia escutado falar de Jesus; então entrou no meio da multidão e, chegando por trás dele, tocou na sua capa ,
28 Suria ngaia 'e manata 'ilo'oo, “Lauta nau ku gema to'ona mola nga nigifana ruu aana, mai naku gula no'o.”Nga noni 'e galo to'ona nga ruu ala Jisas fana 'ani gula.|alt="woman touches Jesus" src="lb00310c.tif" size="col" copy="LB" ref="5:28"
28 pois pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
29 Ma alata na ngaia 'e galo mola na ruu ala Jisas, 'afe'aferu nga abu ne'e 'ulasia aana ka langa no'o, ma ngaia 'e su'aai nga nonina 'e gwari'a no'o fa'asia nga fifiinga aana.
29 Logo o sangue parou de escorrer, e ela teve certeza de que estava curada.
30 Ma te'e alata no'ona mola, la Jisas ngaia 'e su'a suria nga tegelangaa aana 'e gulaa no'o ta wane ngaa'i. Ma ngaia ka abulo 'i laloana nga ogunga lo'oori, ma ka orisiga 'ilo'oo, “Ni dai lo'oo 'e gema kau na ruu agu?”
30 No mesmo instante Jesus sentiu que dele havia saído poder. Então virou-se no meio da multidão e perguntou:
31 Ma nga fufu'iwane aana, gila ka lamadu'aa 'ilo'oo, “'I'oo agasia mola nga ta'a 'e aula na gila bebesi'o no'o. Fe'ua na 'i'oo kwaiorisi fana wane na ngaia 'e gema to'omu?”
31 Os discípulos responderam: — O senhor está vendo como esta gente o está apertando de todos os lados e ainda pergunta isso?
32 Tafe'ua ma la Jisas 'e aga kwairiu 'ani agasia ni dai na'a ngaia 'e agea 'ola lo'oo.
32 Mas Jesus ficou olhando em volta para ver quem tinha feito aquilo.
33 Ma nga noni na'a ngaia 'e su'aai 'ola ne'e lau fana, ngaia ka leka lebelebe no'o mai 'ania ma'unga, ma ka bobouruuru 'i maana 'a'aena la Jisas. Ma ngaia ka kwairii kwala'imori na 'ola na ngaia 'e agea.
33 Então a mulher, sabendo o que lhe havia acontecido, atirou-se aos pés dele, tremendo de medo, e contou tudo.
34 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Noni lo'oo 'i'oo, God ne'e gula'o no'o suria 'i'oo fito'o agu. 'Oi leka no'o kau, ma 'i'oo sia manata gelo la'u, 'i'oo gwari'a no'o fa'asia nga fifiinga amu.”
34 E Jesus disse:
35 Ma alata la Jisas ngaia 'e alafuu mola 'ua, tani wane gila nigi mai fa'asia nga 'ifi ala Jaeras, ma gila ka fata 'ilo'oo fala Jaeras, “Wela geni laka'u amu ngaia 'e mae no'o. 'I'oo sia fa'a'abelosia la'u nga wane kwaifa'ananaunga.”
35 Jesus ainda estava falando, quando chegaram alguns empregados da casa de Jairo e disseram: — Seu Jairo, a menina já morreu. Não aborreça mais o Mestre.
36 Ma la Jisas 'ame 'abelo mola suria 'ola na'a gila iiria, ma ka fata 'ilo'oo fala Jaeras, “'I'oo sia ma'u mola. 'Oi fito'o mola.”
36 Mas Jesus não se importou com a notícia e disse a Jairo:
37 Ma ngaia 'ame alamia ta wane 'ani leka fe'enia, te'e ngaia ma la Pita, ma la Jemes, ma la Jon, nga wane ni futanga ala Jemes.
37 Jesus deixou que fossem com ele Pedro e os irmãos Tiago e João, e ninguém mais.
38 Ma alata gila nigi 'i 'ifi ala Jaeras, la Jisas 'e longoa nga kutanga fe'enia nga aaninga ma nga o'omaenga ba'ita 'e iiki.
38 Quando entraram na casa de Jairo, Jesus encontrou ali uma confusão geral, com todos chorando alto e gritando.
39 Ma ngaia ka ru'u kau, ma ka fata 'ilo'oo faga, “Fe'ua na moru aani, ma moru ka o'omae 'ilo'oo no'o? Wela geni lo'oo ngaia 'ame mae, ngaia 'e eeno mola.”
39 Então ele disse:
40 Tafe'ua, ma gila ka 'osa mola 'ania la Jisas. Ma ngaia ka beloga kau 'i maa, ma ka talaia nga ma'a aana, ma ni ga'ia wela lo'oori, ma ni wane na fufu'iwane aana na'a gila to'oru fe'enia, ma gila ka ru'u 'ubulana tofi 'ifi lo'oo nga wela lo'oori 'e eeno ai.
40 Então eles começaram a caçoar dele. Mas Jesus mandou que todos saíssem e, junto com os três discípulos e os pais da menina, entrou no quarto onde ela estava.
41 Mai ngaia ka dau na nga nimana nga wela lo'oori, ma ka fata 'ilo'oo fana, “Talita kom!” na alafuunga na Aramaik. Ngaia fa'aladamia 'e 'ilo'oo, “Wela geni, nau ku iiria famu 'ani tata'e!”
41 Pegou-a pela mão e disse:
42 Ma ngaia ka tata'e, ma ka ula, ma ka leka no'o. Nga wela lo'oori te'e akwale'e farisi ma ruaai 'e bi'i sui fafia futalana. Ma gila ka 'alefo ba'ita na 'ola lo'oori.
42 No mesmo instante, a menina, que tinha doze anos, levantou-se e começou a andar. E todos ficaram muito admirados.
43 Tafe'ua, ma la Jisas 'e ruiga, fa'asia gila sia kwairii mola te'ana ta wane na nga 'ola lo'oori. Ma ngaia ka iiria 'agila kwatea fangalaa fana nga wela geni lo'oori fana 'ani 'ania.
43 Então Jesus ordenou que de jeito nenhum espalhassem a notícia dessa cura. E mandou que dessem comida à menina.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.