Marcos 5

Fatalana God (KWD) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 La Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila olofolo fana gule'e asi 'i Galili, ma gila ka nigi na gule'e asi na nga gule'e lefu 'i Gerasa.
1 Chegaram então ao outro lado do mar, à terra dos gerasenos.
2 Ma alata la Jisas ngaia 'e sifo fa'asia nga baru, te'e wane na adalo ngaia 'e bo'ea ka ru'u mai fa'asia nga giru gwa'u, nga lefu ni kwaiatonga, ma ngaia ka leka mai te'ala Jisas.
2 E, logo que Jesus saíra do barco, lhe veio ao encontro, dos sepulcros, um homem com espírito imundo,
3 Nga wane lo'oori to'orunga aana lo'oo no'o 'ubulana giru gwa'u lo'oo, ma ta wane 'ame to'omia gaulana 'ania ta'ina kwalo.
3 o qual tinha a sua morada nos sepulcros; e nem ainda com cadeias podia alguém prendê-lo;
4 Suria alata 'e aula, gila gaua nga nimana ma nga 'a'aena 'ania seni, ma ngaia 'e mousia mola nga seni lo'oori fa'asia nga nimana ma 'a'aena. Ma te'efuta wane 'ame tegela 'ani to'omia no'o daulana.
4 porque, tendo sido muitas vezes preso com grilhões e cadeias, as cadeias foram por ele feitas em pedaços, e os grilhões em migalhas; e ninguém o podia domar;
5 Ma nga logo ma gagani, ngaia 'e to'oru 'i laloana nga giru gwa'u, nga lefu na kwaiatonga, ma ngaia ka fane 'ubulana nga iile, ma ka o'omae, ma ka kwaria labena 'i talana 'ania naifi.
5 e sempre, de dia e de noite, andava pelos sepulcros e pelos montes, gritando, e ferindo-se com pedras,
6 Alata ngaia 'e to'oru lalau mai, ngaia 'e agasia la Jisas, ma ka totola mai, ma ka bobouruuru 'i na'ona.
6 Vendo, pois, de longe a Jesus, correu e adorou-o;
7 — ausente —
7 e, clamando com grande voz, disse: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? conjuro-te por Deus que não me atormentes.
8 — ausente —
8 Pois Jesus lhe dizia: Sai desse homem, espírito imundo.
9 Sui mala Jisas ka orisia ma ka 'ilo'oo, “Latamu ni dai?”
9 E perguntou-lhe: Qual é o teu nome? Respondeu-lhe ele: Legião é o meu nome, porque somos muitos.
10 Ma ngaia ka soea la Jisas fana ngaia 'e sia beloga la'u fa'asia nga gule'e lefu lo'oori.
10 E rogava-lhe muito que não os enviasse para fora da região.
11 Ma nga uumi'i boo 'e aula iiki na gila keto 'ino'ona 'i gegena nga iile no'ona.
11 Ora, andava ali pastando no monte uma grande manada de porcos.
12 Ma nga adalo lo'oori, gila soea la Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “'Oi kwate 'ameeru fana nga uumi'i boo loko'u, ameeru ru'u 'i 'ubulaga.”
12 Rogaram-lhe, pois, os demônios, dizendo: Manda-nos para aqueles porcos, para que entremos neles.
13 Ma la Jisas ka alamiga, ma nga adalo lo'oori gila ka ru'u mai fa'asia wane lo'oo, ma gila ka leka, ma gila ru'u 'i 'ubulana nga uumi'i boo no'ona. Ma nga uumi'i boo no'ona 'e to'omia nga rua to'oni (2,000) boo, gila ka 'akwa fana nga 'abita lo'oori, ma gila ka 'esiga 'i 'ubulana nga asi, ma gila ka go'u ma gila mae te'efou no'o.
13 E ele lho permitiu. Saindo, então, os espíritos imundos, entraram nos porcos; e precipitou-se a manada, que era de uns dois mil, pelo despenhadeiro no mar, onde todos se afogaram.
14 Ma ta'a na gila aga suria nga uumi'i boo lo'oori, gila ka 'akwa, ma gila ka kwairii na 'ola ne'e lau na uumi'i boo 'i 'ubulana fanua lo'oori, ma nga fanua sisika ri'itai. Ma nga ta'a 'e aula gila ka leka fana agasilana 'ola na ngaia 'e lau.
14 Nisso fugiram aqueles que os apascentavam, e o anunciaram na cidade e nos campos; e muitos foram ver o que era aquilo que tinha acontecido.
15 Ma nga alata gila nigi te'ala Jisas, gila ka agasia no'o wane laka'u nga adalo 'e aula gila bo'ea, ngaia 'e to'oru no'o 'i no'ona, ma ngaia ka 'afesi no'o, ma ngaia ka manata'a no'o. Ma nga ta'a gila ka ma'u, ma gila ka 'alefo ba'ita.
15 Chegando-se a Jesus, viram o endemoninhado, o que tivera a legião, sentado, vestido, e em perfeito juízo; e temeram.
16 Ma nga ta'a na gila agasia 'ola lo'oori ngaia 'e lau, gila ka kwairii te'ana ta'a suria nga wane adalo 'e bo'ea, ma gila ka alafuu la'u suria nga uumi'i boo lo'oori.
16 E os que tinham visto aquilo contaram-lhes como havia acontecido ao endemoninhado, e acerca dos porcos.
17 Mai burina, ta'a lo'oori gila orisia la Jisas 'ani leka no'o fa'asia nga gule'e lefu lo'oo aga.
17 Então começaram a rogar-lhe que se retirasse dos seus termos.
18 Ma alata la Jisas ngaia 'e tata'e 'ani leka no'o 'ubulana nga baru, nga wane laka'u nga adalo gila bo'ea 'i na'o, ngaia ka orisia la Jisas fana 'ani leka fe'enia.
18 E, entrando ele no barco, rogava-lhe o que fora endemoninhado que o deixasse estar com ele.
19 Tafe'ua, ma la Jisas 'ame alamia, ma ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi ori 'i fanua te'ana nga ta'a amu, moko kwairii 'ania 'ola le'a te'efou na God ngaia 'e agea famu, ma nga kwailaeta'afiinga aana famu.”
19 Jesus, porém, não lho permitiu, mas disse-lhe: Vai para tua casa, para os teus, e anuncia-lhes o quanto o Senhor te fez, e como teve misericórdia de ti.
20 Ma nga wane lo'oori ngaia 'e leka, ma ka kwairii no'o te'ana ta'a na gule'e lefu 'i Dekapolis na 'ola te'efou na la Jisas ngaia 'e agea fana. Ma nga ta'a te'efou gila ka 'alefo ba'ita.
20 Ele se retirou, pois, e começou a publicar em Decápolis tudo quanto lhe fizera Jesus; e todos se admiravam.
21 La Jisas ngaia 'e olofolo la'u kau fana gule'e asi. Ma nga alata ngaia 'e nigi no'ona, ta'a 'e aula gila ka ogu 'afuia.
21 Tendo Jesus passado de novo no barco para o outro lado, ajuntou-se a ele uma grande multidão; e ele estava à beira do mar.
22 Ma te'e wane na'ona'o 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, latana la Jaeras, ka leka mai. Ma alata ngaia 'e agasia la Jisas, ngaia ka bobouruuru 'i maana 'a'aena,
22 Chegou um dos chefes da sinagoga, chamado Jairo e, logo que viu a Jesus, lançou-se-lhe aos pés.
23 ma ngaia ka laeta'a ma ka 'ilo'oo, “Laari'i agu ngaia 'e fii no'o fana maenga. 'Oi leka mai, 'ani 'oi arua nga nimamu 'i fofona, fana 'ani gwari'a ma ka moori.”
23 e lhe rogava com instância, dizendo: Minha filhinha está nas últimas; rogo-te que venhas e lhe imponhas as mãos para que sare e viva.
24 Ma la Jisas ka leka no'o fe'enia. Ma nga ogunga ba'ita gila leka 'i burina, ma gila ka kwaibebesi no'o.
24 Jesus foi com ele, e seguia-o uma grande multidão, que o apertava.
25 Ma te'e noni na gwe'e abu 'e 'ulasiana suria nga akwale'e farisi ma ruaai, ngaia 'e to'oru la'u mola no'ona.
25 Ora, certa mulher, que havia doze anos padecia de uma hemorragia,
26 Ma ngaia ka nonifii ba'ita no'o. Ma ngaia ka ngadaa no'o bata auaula aana fana nga ta'a ni gulanga 'e aula, tafe'ua ma to'orunga aana 'ame le'a mola. Ngaia bi'i ria ba'ita no'o.
26 e que tinha sofrido bastante às mãos de muitos médicos, e despendido tudo quanto possuía sem nada aproveitar, antes indo a pior,
27 Ma alata ngaia 'e longoa alafuunga suria la Jisas, ngaia ka ango mai burina 'i laloana nga ogunga lo'oori, ma ka gema na nga ruu tekwa ala Jisas.
27 tendo ouvido falar a respeito de Jesus, veio por detrás, entre a multidão, e tocou-lhe o manto;
28 Suria ngaia 'e manata 'ilo'oo, “Lauta nau ku gema to'ona mola nga nigifana ruu aana, mai naku gula no'o.”Nga noni 'e galo to'ona nga ruu ala Jisas fana 'ani gula.|alt="woman touches Jesus" src="lb00310c.tif" size="col" copy="LB" ref="5:28"
28 porque dizia: Se tão-somente tocar-lhe as vestes, ficaria curada.
29 Ma alata na ngaia 'e galo mola na ruu ala Jisas, 'afe'aferu nga abu ne'e 'ulasia aana ka langa no'o, ma ngaia 'e su'aai nga nonina 'e gwari'a no'o fa'asia nga fifiinga aana.
29 E imediatamente cessou a sua hemorragia; e sentiu no corpo estar já curada do seu mal.
30 Ma te'e alata no'ona mola, la Jisas ngaia 'e su'a suria nga tegelangaa aana 'e gulaa no'o ta wane ngaa'i. Ma ngaia ka abulo 'i laloana nga ogunga lo'oori, ma ka orisiga 'ilo'oo, “Ni dai lo'oo 'e gema kau na ruu agu?”
30 E logo Jesus, percebendo em si mesmo que saíra dele poder, virou-se no meio da multidão e perguntou: Quem me tocou as vestes?
31 Ma nga fufu'iwane aana, gila ka lamadu'aa 'ilo'oo, “'I'oo agasia mola nga ta'a 'e aula na gila bebesi'o no'o. Fe'ua na 'i'oo kwaiorisi fana wane na ngaia 'e gema to'omu?”
31 Responderam-lhe os seus discípulos: Vês que a multidão te aperta, e perguntas: Quem me tocou?
32 Tafe'ua ma la Jisas 'e aga kwairiu 'ani agasia ni dai na'a ngaia 'e agea 'ola lo'oo.
32 Mas ele olhava em redor para ver a que isto fizera.
33 Ma nga noni na'a ngaia 'e su'aai 'ola ne'e lau fana, ngaia ka leka lebelebe no'o mai 'ania ma'unga, ma ka bobouruuru 'i maana 'a'aena la Jisas. Ma ngaia ka kwairii kwala'imori na 'ola na ngaia 'e agea.
33 Então a mulher, atemorizada e trêmula, cônscia do que nela se havia operado, veio e prostrou-se diante dele, e declarou-lhe toda a verdade.
34 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Noni lo'oo 'i'oo, God ne'e gula'o no'o suria 'i'oo fito'o agu. 'Oi leka no'o kau, ma 'i'oo sia manata gelo la'u, 'i'oo gwari'a no'o fa'asia nga fifiinga amu.”
34 Disse-lhe ele: Filha, a tua fé te salvou; vai-te em paz, e fica livre desse teu mal.
35 Ma alata la Jisas ngaia 'e alafuu mola 'ua, tani wane gila nigi mai fa'asia nga 'ifi ala Jaeras, ma gila ka fata 'ilo'oo fala Jaeras, “Wela geni laka'u amu ngaia 'e mae no'o. 'I'oo sia fa'a'abelosia la'u nga wane kwaifa'ananaunga.”
35 Enquanto ele ainda falava, chegaram pessoas da casa do chefe da sinagoga, a quem disseram: A tua filha já morreu; por que ainda incomodas o Mestre?
36 Ma la Jisas 'ame 'abelo mola suria 'ola na'a gila iiria, ma ka fata 'ilo'oo fala Jaeras, “'I'oo sia ma'u mola. 'Oi fito'o mola.”
36 O que percebendo Jesus, disse ao chefe da sinagoga: Não temas, crê somente.
37 Ma ngaia 'ame alamia ta wane 'ani leka fe'enia, te'e ngaia ma la Pita, ma la Jemes, ma la Jon, nga wane ni futanga ala Jemes.
37 E não permitiu que ninguém o acompanhasse, senão Pedro, Tiago, e João, irmão de Tiago.
38 Ma alata gila nigi 'i 'ifi ala Jaeras, la Jisas 'e longoa nga kutanga fe'enia nga aaninga ma nga o'omaenga ba'ita 'e iiki.
38 Quando chegaram a casa do chefe da sinagoga, viu Jesus um alvoroço, e os que choravam e faziam grande pranto.
39 Ma ngaia ka ru'u kau, ma ka fata 'ilo'oo faga, “Fe'ua na moru aani, ma moru ka o'omae 'ilo'oo no'o? Wela geni lo'oo ngaia 'ame mae, ngaia 'e eeno mola.”
39 E, entrando, disse-lhes: Por que fazeis alvoroço e chorais? a menina não morreu, mas dorme.
40 Tafe'ua, ma gila ka 'osa mola 'ania la Jisas. Ma ngaia ka beloga kau 'i maa, ma ka talaia nga ma'a aana, ma ni ga'ia wela lo'oori, ma ni wane na fufu'iwane aana na'a gila to'oru fe'enia, ma gila ka ru'u 'ubulana tofi 'ifi lo'oo nga wela lo'oori 'e eeno ai.
40 E riam-se dele; porém ele, tendo feito sair a todos, tomou consigo o pai e a mãe da menina, e os que com ele vieram, e entrou onde a menina estava.
41 Mai ngaia ka dau na nga nimana nga wela lo'oori, ma ka fata 'ilo'oo fana, “Talita kom!” na alafuunga na Aramaik. Ngaia fa'aladamia 'e 'ilo'oo, “Wela geni, nau ku iiria famu 'ani tata'e!”
41 E, tomando a mão da menina, disse-lhe: Talita cumi, que, traduzido, é: Menina, a ti te digo, levanta-te.
42 Ma ngaia ka tata'e, ma ka ula, ma ka leka no'o. Nga wela lo'oori te'e akwale'e farisi ma ruaai 'e bi'i sui fafia futalana. Ma gila ka 'alefo ba'ita na 'ola lo'oori.
42 Imediatamente a menina se levantou, e pôs-se a andar, pois tinha doze anos. E logo foram tomados de grande espanto.
43 Tafe'ua, ma la Jisas 'e ruiga, fa'asia gila sia kwairii mola te'ana ta wane na nga 'ola lo'oori. Ma ngaia ka iiria 'agila kwatea fangalaa fana nga wela geni lo'oori fana 'ani 'ania.
43 Então ordenou-lhes expressamente que ninguém o soubesse; e mandou que lhe dessem de comer.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.