Marcos 10

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sui ma la Jisas ka 'akwasia 'i Kapaneam, ma ka leka fana nga gule'e lefu 'i Judea, ma ka olofolo na ka'o 'i Jodan. Ma ta'a 'e aula gila ka ogu mai te'ana, ma ngaia ka fa'ananauga, 'ilaka'u ngaia 'e eta kwaifa'ananaunga no'o mai ai.
1 Jesus saiu daquele lugar e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão. Uma grande multidão se ajuntou outra vez em volta dele, e ele ensinava todos, como era o seu costume.
2 Ma tani Farasii ngaa'i gila ka leka te'ala Jisas, ma gila siria 'agila irito'ona, ma gila orisia 'ilo'oo, “'Ino'ona ma ngaia 'e le'a mola fana wane 'ani rugasia nga noni aana?”
2 Alguns fariseus , querendo conseguir uma prova contra ele, perguntaram: — De acordo com a nossa
3 Ma la Jisas ka orisiga la'u ma ka 'ilo'oo, “Nga 'olataa laka'u la Moses ngaia 'e fata tegela famooru 'ania suria 'ola lo'oo?”
3 Jesus respondeu com esta pergunta:
4 Ma gila ka fata 'ilo'oo, “La Moses ngaia 'e alamia nga wane 'ani giria nga kabee 'ola fana rugate'enilana noni, ma ka kwatea fana nga noni aana, 'ani rubea no'o.”
4 Eles responderam: — Moisés permitiu ao homem dar à sua esposa um documento de divórcio e mandá-la embora.
5 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “La Moses ngaia 'e giria nga tagi lo'oo suria 'e 'ato no'o fana fa'ananau lamooru, suria nga manatanga mooru 'e ngasi 'e iiki.
5 Então Jesus disse:
6 Tafe'ua, ma eta no'o mai na alata God 'e launge'enia nga 'ola te'efou, na Girigiringa Abu 'e iiria, ‘Ngaia 'e launge'enia wanewa'u ma nonigeni.
6 Mas no começo, quando foram criadas todas as coisas, foi dito: “Deus os fez homem e mulher.
7 ‘Tofuna 'ola lo'oori, wane te'e 'akwasia nga ma'a aana fe'enia ni ga'ia ma ka lado fe'enia nga noni aana,
7 Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher,
8 ma gala tagala lau no'o fana te'e wane momola.’ Gaa'a nga rua 'ola mamatari'a 'amoe no'o, tafe'ua ma gala 'ilaka'u no'o te'e 'ola momola.
8 e os dois se tornam uma só pessoa.” Assim, já não são duas pessoas, mas uma só.
9 Ngaia na, 'ola God 'e gau sakua 'e sui no'o 'ilo'oo, ngaia 'e 'ato no'o fana te'efuta wane 'ani rubea la'u.”
9 Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
10 Ma alata la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila ori 'i 'ifi, gila ka orisia fana marutana 'ola lo'oori.
10 Quando já estavam em casa, os discípulos tornaram a fazer perguntas sobre esse assunto.
11 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Lauta nga wane ngaia 'e ma'asiri na nga noni aana, ma ka feea la'u nga noni matari, ngaia 'e agemani no'o fafia nga noni aana.
11 E Jesus respondeu:
12 Ma ngaia 'e 'ilo'oo la'u mola, lauta te'efuta noni 'e rugasia nga kwaiina, ma ka baia la'u nga wane matari ngaia 'e agemani no'o fafia nga kwaiina.”
12 E, se a mulher mandar o seu marido embora e casar com outro homem, ela também estará cometendo adultério.
13 Ni ta'a ngaa'i gila ngaria mai ni wela sisika te'ala Jisas, 'ani dau 'i labega ma ka nanamate'eniga, tafe'ua ma fufu'iwane aana gila ka iila faga.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos repreenderam aquelas pessoas.
14 Ma alata la Jisas ngaia 'e agasia 'ola lo'oori, ngaia ka baoria, ma ka fata 'ilo'oo faga, “Moru alamia ni wela sisika no'ona 'agila leka mai te'agu, ma moru sia ruiga la'u. Tofuna ni dai ne'e manata kwala'imori ma ka 'ilaka'u wela sisika, ngaia 'e to'omia fana nana'inga olofana foufoula na God.
14 Quando viu isso, Jesus não gostou e disse:
15 Nau ku iiria 'ola kwala'imori famooru, lauta ta wane ne'e ngaia 'ame fito'o ba'ita 'ilaka'u nga wela sisika, ngaia 'e 'ato iiki 'ani ru'u 'i 'ubulana nga foufoula na God.”
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
16 Ma ngaia ka gwaea ni wela sisika lo'oori, ma ka arua nga nimana fafiga, ma ka nanamate'eniga no'o.
16 Então Jesus abraçou as crianças e as abençoou, pondo as mãos sobre elas.
17 Alata la Jisas ngaia 'e etaa 'ani leka la'u kau suria nga tala, te'e wane ngaia ka totola mai, ma ka bobouruuru 'i na'ona. Ma ngaia ka orisia 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga le'a, nga 'olataa le'a na'a nau taku agea fana 'aku to'o na nga mooringa firi?”
17 Quando Jesus estava saindo de viagem, um homem veio correndo, ajoelhou-se na frente dele e perguntou: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
18 Ma la Jisas ka lamadu'aa 'ilo'oo, “Fe'ua na 'i'oo soea nau 'ania wane le'a? Te'e futa wane 'ame le'a no'o, te'e God momola ne'e le'a.
18 Jesus respondeu:
19 'Ino'ona mai 'i'oo su'ana tagi na God laka'u 'e 'ilo'oo, ‘'I'oo sia kwa'ia mola ta wane, ma 'i'oo sia agemani kwaifafi mola, ma 'i'oo sia beria mola te'efuta 'ola, ma 'i'oo sia koto mola fana te'efuta wane, moko iiri ba'ita na mama'a amu ma ni tete'e amu.’”
19 Você conhece os mandamentos: “Não mate, não cometa adultério, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, não tire nada dos outros, respeite o seu pai e a sua mãe.”
20 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, 'e 'ita no'o mai na alata nau ku sisika, nau ku lo'o suria nga tagi lo'oori te'efou.”
20 — Mestre, desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o homem.
21 Ma, la Jisas ka aga kau fana 'ania kwaimaanga, ma ka fata 'ilo'oo fana, “Te'e 'ola momola ne'e 'amoe 'ua. 'Oi ori kau moko fa'afori 'ania ni 'ola laka'u 'i'oo to'o ai te'efou, moko ngaria bata no'ona, moko kwatea fana nga ta'a gila galafa'a, ma to'o bi'i to'o na nga 'ola'angaa 'i langi. Sui, ma to'o bi'i leka mai suri nau.”
21 Jesus olhou para ele com amor e disse:
22 Ma alata nga wane lo'oo 'e longoa mola 'ola lo'oori, nga maana ka aga tori no'o. Ma ngaia ka leka no'o fe'enia nga kwaimanadainga, tofuna na ngaia wane 'e dari'ola'a.
22 Quando o homem ouviu isso, fechou a cara; e, porque era muito rico, foi embora triste.
23 Sui ma la Jisas ka aga fana ni wane na fufu'iwane aana, ma ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'ato 'e iiki fana nga ta'a 'ola'a 'agila ru'u 'ubulana foufoula ala God.”
23 Jesus então olhou para os seus discípulos, que estavam em volta dele, e disse:
24 Ma nga fufu'iwane aana gila ka 'alefo na alafuunga lo'oori. Sui mala Jisas ka fata la'u 'ilo'oo faga, “Fu'uwela agu, ngaia 'e 'ato no'o fana nga ru'unga 'ubulana foufoula ala God.
24 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantados, mas Jesus continuou:
25 Ngaia 'ato 'e iiki fana nga kamel 'ani ru'u suria nga maa'e kwakwa sisika 'i 'a'aena nila. Tafe'ua ma ngaia 'e 'ato 'e riufia la'u fana nga wane 'ola'a 'ani ru'u 'i 'ubulana nga foufoula na God.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ma nga fufu'iwane aana gila ka 'alefo ba'ita, tofuna gila madafia nga to'orunga na 'ola'angaa 'e 'ita mai fa'asia God. Ma gila kwaiorisi kwairiu aaga, ma gila ka 'ilo'oo, “'Ino'ona ma te'efuta wane 'ame to'omia no'o 'ani to'o na mooringa firi lo'o?”
26 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantadíssimos e perguntavam uns aos outros: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Ma la Jisas ka aga totonga'i faga ma ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'e 'ato no'o fana nga wane 'ani daria mooringa firi, tafe'ua ma fana God ngaia 'ame 'ato mola. Nga 'ola te'efou ngaia 'e talawada'u mola fana God.”
27 Jesus olhou para eles e disse:
28 Ma la Pita ka fata 'ilo'oo fana, “Meeru meru 'akwasia no'o 'ola te'efou ma meru ka lado no'o amu.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor.
29 Ma la Jisas 'e lamadu'aa ma ka 'ilo'oo, “Lo'oo, nau ku iiria famooru, lauta nga wane 'e 'akwasia nga 'ifi aana, ma wane gila futa ma noni gila futa, ma la ma'a aana, 'amoe ni ga'ia, ma ni wela aana, ma wado aana, fagu fana nga Kwairiinga Le'a lo'oo,
29 Jesus respondeu:
30 ngaia te'e ngaria 'ola lo'oori 'e aula ma ka riufia alata lo'oo. Ma 'ifi 'e aula, ma wane gila futa, ma ni noni gila futa, ma ga'ia, ma ni wela aana, ma ni wado aana. Tafe'ua, ma ngaia te'e daria la'u nonifiinga. Ma nga alata no'ona te'e nigi mai, te'e to'o na mooringa firi.
30 receberá muito mais, ainda nesta vida. Receberá cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos, terras e também perseguições. E no futuro receberá a vida eterna.
31 Tafe'ua, ni ta'a 'e aula na gila leka no'o 'i na'o, tagila ole 'i buri, ma nga ta'a 'e aula na gila leka kau 'i buri, tagila leka no'o 'i na'o.”
31 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
32 La Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila leka suria nga tala fani Jerusalem, ma la Jisas ka eta no'o 'i na'oga. Ma fufu'iwane aana gila ka 'alefo no'o, ma ni ta'a na gila leka kau 'i burina, gila ka ma'u no'o suria ta'a na'ona'o 'i Jiu na gila 'ubulana fanua 'i Jerusalem gila siria 'agila kwa'ia la Jisas. Ma la Jisas ka talaia nga akwale'e wane ma ruaai aana maka te'e 'idu kau fa'asia ta'a lo'oo. Ma ngaia ka bi'i kwairii faga suria nga 'ola na te'e lau aana.
32 Jesus e os discípulos iam pela estrada, subindo para Jerusalém. Ele caminhava na frente, e os discípulos, espantados, iam atrás dele; as outras pessoas que iam com eles estavam com medo. Então Jesus chamou outra vez os discípulos para um lado e começou a falar sobre o que ia acontecer com ele. Jesus disse:
33 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Longoa! Goru fane fani Jerusalem, 'agila kwate nau, nga Wela na Wane, fana ni fataabu ba'ita fe'enia nga ta'a kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses. Ma tagila malate'ote'o agu fana maenga agu, ma tagila kwate nau fana nga ta'a na'a gila 'ame Jiu.
33 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
34 Ma nga ta'a lo'oori tagila doo 'ani nau, ma tagila ngisufi nau, ma tagila kwa'i nau, ma tagila dau nau. Ma nga oruna gani, nau taku tata'e la'u fa'asia nga maenga.”
34 Estes vão zombar dele, cuspir nele, bater nele e matá-lo; mas três dias depois ele ressuscitará.
35 Sui ma, la Jemes ma la Jon, rua wela ala Sebedi, gala ka leka mai te'ala Jisas, ma gala ka fata 'ilo'oo, “Wane ni kwaifa'ananaunga, me'e mele siria 'i'oo 'ani agea te'e 'ola na mele siria amu.”
35 Depois Tiago e João, filhos de Zebedeu, chegaram perto de Jesus e disseram: — Mestre, queremos lhe pedir um favor.
36 Ma la Jisas ka kwaiorisi 'ilo'oo oguogu agaa'a, “'Ola taa na moo'o molo siria 'aku agea famoo'o?”
36 — O que vocês querem que eu faça para vocês? — perguntou Jesus.
37 Ma gaa'a gala ka lamadu'aa 'ilo'oo, “Alata na 'i'oo 'ani ba'ita fafia foufoula fe'enia ni 'ola te'efou, 'oi alamia ta wane amee'e 'ani to'oru 'i gula le'a amu, ma wane ngaa'i na gula moori amu fana ba'ita nga fafia ta'a lo'oo.”
37 Eles responderam: — Quando o senhor sentar-se no trono do seu
38 Tafe'ua, ma la Jisas ka fata 'ilo'oo agaa'a, “Moo'o molo bobolosia mola 'ola na molo soea. Moo'o molo to'omia mola 'amolo ngari fe'eninau na nonifiinga lo'oo 'aku nonifii 'ania? 'Ino'ona mai amoo'o molo to'omia 'amolo mae na maenga lo'oo nau taku mae kau ai?”
38 Jesus respondeu:
39 Ma gala ka lamadu'aa ma gala ka 'ilo'oo, “Mee'e mele to'omia mola fana amele agea.”
39 Eles disseram: — Podemos. Então Jesus disse:
40 Tafe'ua, mai nau ku sia firia mola ni dai na te'e to'oru 'i gula le'a agu ma 'i gula moori agu. Te'e God no'o na te'e kwatea nga lefu 'ilo'oo fana ni dai na gila sasari agau aaga 'e sui no'o.”
40 Mas eu não tenho o direito de escolher quem vai sentar à minha direita e à minha esquerda. Pois foi Deus quem preparou esses lugares e ele os dará a quem quiser.
41 Ma alata nga akwale'e wane lo'oori gila longoa 'ola lo'oori, gila ka baoria fala Jemes ma la Jon.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, começaram a ficar zangados com Tiago e João.
42 Ma la Jisas ngaia 'e oguga ma ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru moru su'a na alafa na ta'a na'a gila 'ame Jiu, gila to'o na tegelangaa fafia ta'a, ma wane ba'ita aaga gila su'a le'a na usunge'enilana wane fana agelana 'ola gila siria.
42 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
43 Tafe'ua, ngaia 'ame 'ilo'oo la'u 'i laloamooru. Lauta ta wane amooru ngaia 'e siria 'ani ba'ita, ngaia 'ani 'uri fana 'ani lau fana wane ni taunga'inga famooru.
43 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
44 Ma lauta ni dai amooru ne'e siria 'ani ula na'ona'o, ngaia 'ani taunga'i tago fana ta'a te'efou.
44 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de todos.
45 Tofuna 'inau, nga Wela na Wane, nau ku 'ame leka mai fana nga ta'a 'agila taunga'i fagu. Tafe'ua, ma 'inau ku leka mai fana 'aku taunga'i fana nga ta'a te'efou, mai nau ku kwatea nga mangogu fana fa'amoorilana nga ta'a 'e aula.”
45 Porque até o
46 Na alata lo'oori, la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila nigi no'o mai na fanua 'i Jeriko. Ma alata gila 'akwasia no'o fanua lo'oori fe'enia nga ogunga ba'ita lo'oori, te'e wane na maana 'e logo ngaia 'e to'oru mola 'i gegena nga tala fana nga kwaisoenga. Ngaia latana la Batimeas, nga wela ala Timeas.
46 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Jericó. Quando ele estava saindo da cidade, com os discípulos e uma grande multidão, encontrou um cego chamado Bartimeu, filho de Timeu. O cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
47 Ma alata ngaia 'e longoa la Jisas, nga wane 'i Nasaret, ngaia 'e leka mai, Batimaes ka o'omae 'ilo'oo, “Jisas 'I'oo nga alakwa na fufutanga ala Defete, 'oi laetafii nau mai.”
47 Quando ouviu alguém dizer que era Jesus de Nazaré que estava passando, o cego começou a gritar: — Jesus,
48 Ma nga ta'a gila ka baoria, ma gila ka iiria fana 'ani to'oru aloalo. Tafe'ua, ma ngaia bi'i o'omae ka ba'ita la'u maka 'ilo'oo, “Alakwa na fufutanga ala Defete, 'oi laetafii nau mai!”
48 Muitas pessoas o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca, mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
49 Ma la Jisas ka ula maka fata 'ilo'oo, “Moru soea mai.”
49 Então Jesus parou e disse: Eles chamaram e lhe disseram: — Coragem! Levante-se porque ele está chamando você!
50 Ma ngaia ka to'osia ruu tekwa laka'u ana fana 'ani leka 'aferu, ma ka tata'e 'afe'aferu, ma ka leka no'o te'ala Jisas.
50 Então Bartimeu jogou a sua capa para um lado, levantou-se depressa e foi até o lugar onde Jesus estava.
51 Ma la Jisas 'e orisia ma ka 'ilo'oo, “'Ola taa na 'i'oo siria 'aku agea famu?”
51 — O que é que você quer que eu faça? — perguntou Jesus. — Mestre, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
52 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Leka no'o kau, moko aga no'o tofuna na 'i'oo fito'o agu.”
52 — Vá; você está curado porque teve fé! — afirmou Jesus. No mesmo instante, Bartimeu começou a ver de novo e foi seguindo Jesus pelo caminho.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.