Marcos 10

Fatalana God (KWD) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Sui ma la Jisas ka 'akwasia 'i Kapaneam, ma ka leka fana nga gule'e lefu 'i Judea, ma ka olofolo na ka'o 'i Jodan. Ma ta'a 'e aula gila ka ogu mai te'ana, ma ngaia ka fa'ananauga, 'ilaka'u ngaia 'e eta kwaifa'ananaunga no'o mai ai.
1 Levantando-se Jesus, foi dali para o território da Judeia, além do Jordão. E outra vez as multidões se reuniram junto a ele, e, de novo, ele as ensinava, segundo o seu costume.
2 Ma tani Farasii ngaa'i gila ka leka te'ala Jisas, ma gila siria 'agila irito'ona, ma gila orisia 'ilo'oo, “'Ino'ona ma ngaia 'e le'a mola fana wane 'ani rugasia nga noni aana?”
2 E, aproximando-se alguns fariseus, o experimentaram, perguntando-lhe: É lícito ao marido repudiar sua mulher?
3 Ma la Jisas ka orisiga la'u ma ka 'ilo'oo, “Nga 'olataa laka'u la Moses ngaia 'e fata tegela famooru 'ania suria 'ola lo'oo?”
3 Ele lhes respondeu: Que vos ordenou Moisés?
4 Ma gila ka fata 'ilo'oo, “La Moses ngaia 'e alamia nga wane 'ani giria nga kabee 'ola fana rugate'enilana noni, ma ka kwatea fana nga noni aana, 'ani rubea no'o.”
4 Tornaram eles: Moisés permitiu lavrar carta de divórcio e repudiar.
5 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “La Moses ngaia 'e giria nga tagi lo'oo suria 'e 'ato no'o fana fa'ananau lamooru, suria nga manatanga mooru 'e ngasi 'e iiki.
5 Mas Jesus lhes disse: Por causa da dureza do vosso coração, ele vos deixou escrito esse mandamento;
6 Tafe'ua, ma eta no'o mai na alata God 'e launge'enia nga 'ola te'efou, na Girigiringa Abu 'e iiria, ‘Ngaia 'e launge'enia wanewa'u ma nonigeni.
6 porém, desde o princípio da criação, Deus os fez homem e mulher.
7 ‘Tofuna 'ola lo'oori, wane te'e 'akwasia nga ma'a aana fe'enia ni ga'ia ma ka lado fe'enia nga noni aana,
7 Por isso, deixará o homem a seu pai e mãe [e unir-se-á a sua mulher],
8 ma gala tagala lau no'o fana te'e wane momola.’ Gaa'a nga rua 'ola mamatari'a 'amoe no'o, tafe'ua ma gala 'ilaka'u no'o te'e 'ola momola.
8 e, com sua mulher, serão os dois uma só carne. De modo que já não são dois, mas uma só carne.
9 Ngaia na, 'ola God 'e gau sakua 'e sui no'o 'ilo'oo, ngaia 'e 'ato no'o fana te'efuta wane 'ani rubea la'u.”
9 Portanto, o que Deus ajuntou não separe o homem.
10 Ma alata la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila ori 'i 'ifi, gila ka orisia fana marutana 'ola lo'oori.
10 Em casa, voltaram os discípulos a interrogá-lo sobre este assunto.
11 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Lauta nga wane ngaia 'e ma'asiri na nga noni aana, ma ka feea la'u nga noni matari, ngaia 'e agemani no'o fafia nga noni aana.
11 E ele lhes disse: Quem repudiar sua mulher e casar com outra comete adultério contra aquela.
12 Ma ngaia 'e 'ilo'oo la'u mola, lauta te'efuta noni 'e rugasia nga kwaiina, ma ka baia la'u nga wane matari ngaia 'e agemani no'o fafia nga kwaiina.”
12 E, se ela repudiar seu marido e casar com outro, comete adultério.
13 Ni ta'a ngaa'i gila ngaria mai ni wela sisika te'ala Jisas, 'ani dau 'i labega ma ka nanamate'eniga, tafe'ua ma fufu'iwane aana gila ka iila faga.
13 Então, lhe trouxeram algumas crianças para que as tocasse, mas os discípulos os repreendiam.
14 Ma alata la Jisas ngaia 'e agasia 'ola lo'oori, ngaia ka baoria, ma ka fata 'ilo'oo faga, “Moru alamia ni wela sisika no'ona 'agila leka mai te'agu, ma moru sia ruiga la'u. Tofuna ni dai ne'e manata kwala'imori ma ka 'ilaka'u wela sisika, ngaia 'e to'omia fana nana'inga olofana foufoula na God.
14 Jesus, porém, vendo isto, indignou-se e disse-lhes: Deixai vir a mim os pequeninos, não os embaraceis, porque dos tais é o reino de Deus.
15 Nau ku iiria 'ola kwala'imori famooru, lauta ta wane ne'e ngaia 'ame fito'o ba'ita 'ilaka'u nga wela sisika, ngaia 'e 'ato iiki 'ani ru'u 'i 'ubulana nga foufoula na God.”
15 Em verdade vos digo: Quem não receber o reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
16 Ma ngaia ka gwaea ni wela sisika lo'oori, ma ka arua nga nimana fafiga, ma ka nanamate'eniga no'o.
16 Então, tomando-as nos braços e impondo-lhes as mãos, as abençoava.
17 Alata la Jisas ngaia 'e etaa 'ani leka la'u kau suria nga tala, te'e wane ngaia ka totola mai, ma ka bobouruuru 'i na'ona. Ma ngaia ka orisia 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga le'a, nga 'olataa le'a na'a nau taku agea fana 'aku to'o na nga mooringa firi?”
17 E, pondo-se Jesus a caminho, correu um homem ao seu encontro e, ajoelhando-se, perguntou-lhe: Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
18 Ma la Jisas ka lamadu'aa 'ilo'oo, “Fe'ua na 'i'oo soea nau 'ania wane le'a? Te'e futa wane 'ame le'a no'o, te'e God momola ne'e le'a.
18 Respondeu-lhe Jesus: Por que me chamas bom? Ninguém é bom senão um, que é Deus.
19 'Ino'ona mai 'i'oo su'ana tagi na God laka'u 'e 'ilo'oo, ‘'I'oo sia kwa'ia mola ta wane, ma 'i'oo sia agemani kwaifafi mola, ma 'i'oo sia beria mola te'efuta 'ola, ma 'i'oo sia koto mola fana te'efuta wane, moko iiri ba'ita na mama'a amu ma ni tete'e amu.’”
19 Sabes os mandamentos: Não matarás, não adulterarás, não furtarás, não dirás falso testemunho, não defraudarás ninguém, honra a teu pai e tua mãe.
20 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, 'e 'ita no'o mai na alata nau ku sisika, nau ku lo'o suria nga tagi lo'oori te'efou.”
20 Então, ele respondeu: Mestre, tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
21 Ma, la Jisas ka aga kau fana 'ania kwaimaanga, ma ka fata 'ilo'oo fana, “Te'e 'ola momola ne'e 'amoe 'ua. 'Oi ori kau moko fa'afori 'ania ni 'ola laka'u 'i'oo to'o ai te'efou, moko ngaria bata no'ona, moko kwatea fana nga ta'a gila galafa'a, ma to'o bi'i to'o na nga 'ola'angaa 'i langi. Sui, ma to'o bi'i leka mai suri nau.”
21 E Jesus, fitando-o, o amou e disse: Só uma coisa te falta: Vai, vende tudo o que tens, dá-o aos pobres e terás um tesouro no céu; então, vem e segue-me.
22 Ma alata nga wane lo'oo 'e longoa mola 'ola lo'oori, nga maana ka aga tori no'o. Ma ngaia ka leka no'o fe'enia nga kwaimanadainga, tofuna na ngaia wane 'e dari'ola'a.
22 Ele, porém, contrariado com esta palavra, retirou-se triste, porque era dono de muitas propriedades.
23 Sui ma la Jisas ka aga fana ni wane na fufu'iwane aana, ma ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'ato 'e iiki fana nga ta'a 'ola'a 'agila ru'u 'ubulana foufoula ala God.”
23 Então, Jesus, olhando ao redor, disse aos seus discípulos: Quão dificilmente entrarão no reino de Deus os que têm riquezas!
24 Ma nga fufu'iwane aana gila ka 'alefo na alafuunga lo'oori. Sui mala Jisas ka fata la'u 'ilo'oo faga, “Fu'uwela agu, ngaia 'e 'ato no'o fana nga ru'unga 'ubulana foufoula ala God.
24 Os discípulos estranharam estas palavras; mas Jesus insistiu em dizer-lhes: Filhos, quão difícil é [para os que confiam nas riquezas] entrar no reino de Deus!
25 Ngaia 'ato 'e iiki fana nga kamel 'ani ru'u suria nga maa'e kwakwa sisika 'i 'a'aena nila. Tafe'ua ma ngaia 'e 'ato 'e riufia la'u fana nga wane 'ola'a 'ani ru'u 'i 'ubulana nga foufoula na God.”
25 É mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no reino de Deus.
26 Ma nga fufu'iwane aana gila ka 'alefo ba'ita, tofuna gila madafia nga to'orunga na 'ola'angaa 'e 'ita mai fa'asia God. Ma gila kwaiorisi kwairiu aaga, ma gila ka 'ilo'oo, “'Ino'ona ma te'efuta wane 'ame to'omia no'o 'ani to'o na mooringa firi lo'o?”
26 Eles ficaram sobremodo maravilhados, dizendo entre si: Então, quem pode ser salvo?
27 Ma la Jisas ka aga totonga'i faga ma ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'e 'ato no'o fana nga wane 'ani daria mooringa firi, tafe'ua ma fana God ngaia 'ame 'ato mola. Nga 'ola te'efou ngaia 'e talawada'u mola fana God.”
27 Jesus, porém, fitando neles o olhar, disse: Para os homens é impossível; contudo, não para Deus, porque para Deus tudo é possível.
28 Ma la Pita ka fata 'ilo'oo fana, “Meeru meru 'akwasia no'o 'ola te'efou ma meru ka lado no'o amu.”
28 Então, Pedro começou a dizer-lhe: Eis que nós tudo deixamos e te seguimos.
29 Ma la Jisas 'e lamadu'aa ma ka 'ilo'oo, “Lo'oo, nau ku iiria famooru, lauta nga wane 'e 'akwasia nga 'ifi aana, ma wane gila futa ma noni gila futa, ma la ma'a aana, 'amoe ni ga'ia, ma ni wela aana, ma wado aana, fagu fana nga Kwairiinga Le'a lo'oo,
29 Tornou Jesus: Em verdade vos digo que ninguém há que tenha deixado casa, ou irmãos, ou irmãs, ou mãe, ou pai, ou filhos, ou campos por amor de mim e por amor do evangelho,
30 ngaia te'e ngaria 'ola lo'oori 'e aula ma ka riufia alata lo'oo. Ma 'ifi 'e aula, ma wane gila futa, ma ni noni gila futa, ma ga'ia, ma ni wela aana, ma ni wado aana. Tafe'ua, ma ngaia te'e daria la'u nonifiinga. Ma nga alata no'ona te'e nigi mai, te'e to'o na mooringa firi.
30 que não receba, já no presente, o cêntuplo de casas, irmãos, irmãs, mães, filhos e campos, com perseguições; e, no mundo por vir, a vida eterna.
31 Tafe'ua, ni ta'a 'e aula na gila leka no'o 'i na'o, tagila ole 'i buri, ma nga ta'a 'e aula na gila leka kau 'i buri, tagila leka no'o 'i na'o.”
31 Porém muitos primeiros serão últimos; e os últimos, primeiros.
32 La Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila leka suria nga tala fani Jerusalem, ma la Jisas ka eta no'o 'i na'oga. Ma fufu'iwane aana gila ka 'alefo no'o, ma ni ta'a na gila leka kau 'i burina, gila ka ma'u no'o suria ta'a na'ona'o 'i Jiu na gila 'ubulana fanua 'i Jerusalem gila siria 'agila kwa'ia la Jisas. Ma la Jisas ka talaia nga akwale'e wane ma ruaai aana maka te'e 'idu kau fa'asia ta'a lo'oo. Ma ngaia ka bi'i kwairii faga suria nga 'ola na te'e lau aana.
32 Estavam de caminho, subindo para Jerusalém, e Jesus ia adiante dos seus discípulos. Estes se admiravam e o seguiam tomados de apreensões. E Jesus, tornando a levar à parte os doze, passou a revelar-lhes as coisas que lhe deviam sobrevir, dizendo:
33 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Longoa! Goru fane fani Jerusalem, 'agila kwate nau, nga Wela na Wane, fana ni fataabu ba'ita fe'enia nga ta'a kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses. Ma tagila malate'ote'o agu fana maenga agu, ma tagila kwate nau fana nga ta'a na'a gila 'ame Jiu.
33 Eis que subimos para Jerusalém, e o Filho do Homem será entregue aos principais sacerdotes e aos escribas; condená-lo-ão à morte e o entregarão aos gentios;
34 Ma nga ta'a lo'oori tagila doo 'ani nau, ma tagila ngisufi nau, ma tagila kwa'i nau, ma tagila dau nau. Ma nga oruna gani, nau taku tata'e la'u fa'asia nga maenga.”
34 hão de escarnecê-lo, cuspir nele, açoitá-lo e matá-lo; mas, depois de três dias, ressuscitará.
35 Sui ma, la Jemes ma la Jon, rua wela ala Sebedi, gala ka leka mai te'ala Jisas, ma gala ka fata 'ilo'oo, “Wane ni kwaifa'ananaunga, me'e mele siria 'i'oo 'ani agea te'e 'ola na mele siria amu.”
35 Então, se aproximaram dele Tiago e João, filhos de Zebedeu, dizendo-lhe: Mestre, queremos que nos concedas o que te vamos pedir.
36 Ma la Jisas ka kwaiorisi 'ilo'oo oguogu agaa'a, “'Ola taa na moo'o molo siria 'aku agea famoo'o?”
36 E ele lhes perguntou: Que quereis que vos faça?
37 Ma gaa'a gala ka lamadu'aa 'ilo'oo, “Alata na 'i'oo 'ani ba'ita fafia foufoula fe'enia ni 'ola te'efou, 'oi alamia ta wane amee'e 'ani to'oru 'i gula le'a amu, ma wane ngaa'i na gula moori amu fana ba'ita nga fafia ta'a lo'oo.”
37 Responderam-lhe: Permite-nos que, na tua glória, nos assentemos um à tua direita e o outro à tua esquerda.
38 Tafe'ua, ma la Jisas ka fata 'ilo'oo agaa'a, “Moo'o molo bobolosia mola 'ola na molo soea. Moo'o molo to'omia mola 'amolo ngari fe'eninau na nonifiinga lo'oo 'aku nonifii 'ania? 'Ino'ona mai amoo'o molo to'omia 'amolo mae na maenga lo'oo nau taku mae kau ai?”
38 Mas Jesus lhes disse: Não sabeis o que pedis. Podeis vós beber o cálice que eu bebo ou receber o batismo com que eu sou batizado?
39 Ma gala ka lamadu'aa ma gala ka 'ilo'oo, “Mee'e mele to'omia mola fana amele agea.”
39 Disseram-lhe: Podemos. Tornou-lhes Jesus: Bebereis o cálice que eu bebo e recebereis o batismo com que eu sou batizado;
40 Tafe'ua, mai nau ku sia firia mola ni dai na te'e to'oru 'i gula le'a agu ma 'i gula moori agu. Te'e God no'o na te'e kwatea nga lefu 'ilo'oo fana ni dai na gila sasari agau aaga 'e sui no'o.”
40 quanto, porém, ao assentar-se à minha direita ou à minha esquerda, não me compete concedê-lo; porque é para aqueles a quem está preparado.
41 Ma alata nga akwale'e wane lo'oori gila longoa 'ola lo'oori, gila ka baoria fala Jemes ma la Jon.
41 Ouvindo isto, indignaram-se os dez contra Tiago e João.
42 Ma la Jisas ngaia 'e oguga ma ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru moru su'a na alafa na ta'a na'a gila 'ame Jiu, gila to'o na tegelangaa fafia ta'a, ma wane ba'ita aaga gila su'a le'a na usunge'enilana wane fana agelana 'ola gila siria.
42 Mas Jesus, chamando-os para junto de si, disse-lhes: Sabeis que os que são considerados governadores dos povos têm-nos sob seu domínio, e sobre eles os seus maiorais exercem autoridade.
43 Tafe'ua, ngaia 'ame 'ilo'oo la'u 'i laloamooru. Lauta ta wane amooru ngaia 'e siria 'ani ba'ita, ngaia 'ani 'uri fana 'ani lau fana wane ni taunga'inga famooru.
43 Mas entre vós não é assim; pelo contrário, quem quiser tornar-se grande entre vós, será esse o que vos sirva;
44 Ma lauta ni dai amooru ne'e siria 'ani ula na'ona'o, ngaia 'ani taunga'i tago fana ta'a te'efou.
44 e quem quiser ser o primeiro entre vós será servo de todos.
45 Tofuna 'inau, nga Wela na Wane, nau ku 'ame leka mai fana nga ta'a 'agila taunga'i fagu. Tafe'ua, ma 'inau ku leka mai fana 'aku taunga'i fana nga ta'a te'efou, mai nau ku kwatea nga mangogu fana fa'amoorilana nga ta'a 'e aula.”
45 Pois o próprio Filho do Homem não veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate por muitos.
46 Na alata lo'oori, la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila nigi no'o mai na fanua 'i Jeriko. Ma alata gila 'akwasia no'o fanua lo'oori fe'enia nga ogunga ba'ita lo'oori, te'e wane na maana 'e logo ngaia 'e to'oru mola 'i gegena nga tala fana nga kwaisoenga. Ngaia latana la Batimeas, nga wela ala Timeas.
46 E foram para Jericó. Quando ele saía de Jericó, juntamente com os discípulos e numerosa multidão, Bartimeu, cego mendigo, filho de Timeu, estava assentado à beira do caminho
47 Ma alata ngaia 'e longoa la Jisas, nga wane 'i Nasaret, ngaia 'e leka mai, Batimaes ka o'omae 'ilo'oo, “Jisas 'I'oo nga alakwa na fufutanga ala Defete, 'oi laetafii nau mai.”
47 e, ouvindo que era Jesus, o Nazareno, pôs-se a clamar: Jesus, Filho de Davi, tem compaixão de mim!
48 Ma nga ta'a gila ka baoria, ma gila ka iiria fana 'ani to'oru aloalo. Tafe'ua, ma ngaia bi'i o'omae ka ba'ita la'u maka 'ilo'oo, “Alakwa na fufutanga ala Defete, 'oi laetafii nau mai!”
48 E muitos o repreendiam, para que se calasse; mas ele cada vez gritava mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
49 Ma la Jisas ka ula maka fata 'ilo'oo, “Moru soea mai.”
49 Parou Jesus e disse: Chamai-o. Chamaram, então, o cego, dizendo-lhe: Tem bom ânimo; levanta-te, ele te chama.
50 Ma ngaia ka to'osia ruu tekwa laka'u ana fana 'ani leka 'aferu, ma ka tata'e 'afe'aferu, ma ka leka no'o te'ala Jisas.
50 Lançando de si a capa, levantou-se de um salto e foi ter com Jesus.
51 Ma la Jisas 'e orisia ma ka 'ilo'oo, “'Ola taa na 'i'oo siria 'aku agea famu?”
51 Perguntou-lhe Jesus: Que queres que eu te faça? Respondeu o cego: Mestre, que eu torne a ver.
52 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Leka no'o kau, moko aga no'o tofuna na 'i'oo fito'o agu.”
52 Então, Jesus lhe disse: Vai, a tua fé te salvou. E imediatamente tornou a ver e seguia a Jesus estrada fora.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.