Lucas 4

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nga Anoe 'ola Abu ngaia ka sifo fafia la Jisas, ma la Jisas ka ori mai fa'asia nga ka'o 'i Jodan, ma nga Anoe 'ola Abu ka talaia fana 'ubulana gule'e lefu langalanga.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do rio Jordão e foi levado pelo Espírito ao deserto.
2 Ma la Saetan ka irito'ona la Jisas suria fai akwale'e gani. Ma ni gani lo'oori, la Jisas 'ame 'ania no'o ta fangalaa, ma ngaia ka molo'u no'o.
2 Ali ele foi tentado pelo Diabo durante quarenta dias. Nesse tempo todo ele não comeu nada e depois sentiu fome.
3 Ma la Saetan ka fata 'ilo'oo fana, “Tofuna 'i'oo nga Wela na God, 'oi fata fana fou lo'oo 'ani lau na beret.”
3 Então o Diabo lhe disse: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra vire pão.
4 Ma la Jisas ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Nga Girigiringa Abu 'e iiria, ‘Nga wane 'ame momoori 'ania fangalaa 'i talana.’”
4 Jesus respondeu:
5 Sui mala Saetan ka talaia fana gouna me'e busu, ma 'afe'aferu ngaia ka faate'enia fana nga foufoula te'efou na fanua lo'oo 'i wado.
5 Aí o Diabo levou Jesus para o alto, mostrou-lhe num instante todos os reinos do mundo
6 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Nau taku kwatea nga foufoula lo'oo te'efou ma ta'ina 'ola le'a lo'oo te'efou famu. 'I'oo su'aai ni 'ola lo'oo te'efou God 'e kwatea fagu, mai nau ku su'asuria 'aku kwatea te'efou fana wane ni dai na 'inau ku firia.
6 e disse: — Eu lhe darei todo este poder e toda esta riqueza, pois tudo isto me foi dado, e posso dar a quem eu quiser.
7 Ma lauta 'i'oo bobouruuru, moko fo'osi nau, nau taku kwatea 'ola lo'oo te'efou famu.”
7 Isto tudo será seu se você se ajoelhar diante de mim e me adorar.
8 Ma la Jisas ngaia 'e lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Nga girigiringa Abu 'e iiria, ‘Te'e God amu no'o na 'i'oo to'o fo'osia, ma 'i'oo to'o taunga'i fana.’”
8 Jesus respondeu:
9 Sui mala Saetan ka talaia la'u mola fana fanua ba'ita 'i Jerusalem, maka fa'aulaa na te'e lefu ne'e lau 'i langi fofona 'Ifi Abu na God. Ma ngaia ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Tofuna 'i'oo nga Wela na God, 'oi olo fani wado,
9 Depois o Diabo o levou a Jerusalém e o colocou na parte mais alta do Templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 suria nga Girigiringa Abu 'e iiria,
10 pois as Escrituras Sagradas afirmam: “Deus mandará que os seus anjos cuidem de você.
11 ma gwa'a nga 'a'aemu 'e sia to'o mola na te'efuta me'e fou.’”
11 Eles vão segurá-lo com as suas mãos, para que nem mesmo os seus pés sejam feridos nas pedras.”
12 Ma la Jisas ngaia ka lamadu'aa ma ka 'ilo'oo, “Nga Girigiringa Abu 'e iiria la'u mola 'ilo'oo, ‘'I'oo sia irito'ona mola Alafa na ngaia God amu.’”
12 Então Jesus respondeu:
13 'I burina la Saetan 'e irito'ona la Jisas 'ania ni 'ola lo'oori te'efou, ngaia ka leka no'o fa'asia la Jisas na alata no'ona ma ka mamania alata ngaa'i 'ani irito'ona la'u mola.
13 Quando o Diabo acabou de tentar Jesus de todas as maneiras, foi embora por algum tempo.
14 Ma nga tegelangaa na Anoe 'ola Abu ngaia 'e to'oru fe'enia la Jisas, ma ngaia ka ori no'o fana gule'e lefu 'i Galili. Ma nga kwairiinga suria 'e talofia 'ubulana nga fanua lo'oo te'efou.
14 Jesus voltou para a região da Galileia, e o poder do Espírito Santo estava com ele. As notícias a respeito dele se espalhavam por toda aquela região.
15 Ma ngaia ka kwaifa'ananau 'ubulana 'ifi ni fo'anga aaga ma nga ta'a te'efou gila ka tafea no'o.
15 Ele ensinava nas sinagogas e era elogiado por todos.
16 Sui ma la Jisas bi'i leka fani Nasaret, fanua 'e ba'ita mai ai. Na nga Sabat, gani na mamalonga, ngaia 'e ru'u 'i 'ubulana 'ifi ni fo'anga na Jiu suria nga falafala aana. Ma ngaia ka ula fana nga idumilana nga Girigiringa Abu,
16 Jesus foi para a cidade de Nazaré, onde havia crescido. No sábado, conforme o seu costume, foi até a sinagoga . Ali ele se levantou para ler as Escrituras Sagradas ,
17 ma gila ka kwatea nga ebeeba na profet la Aesea 'e giria mai na'o. Ma ngaia 'e fu'ea, maka daria lefu la Aesea 'e giria maka fata suria nga Kraes,Nga kabe'ola na gila figusia na gila fa'alataa 'ania nga skrol|alt="scroll" src="CN01992B.TIF" size="col" copy="CN" ref="4:17"
17 e lhe deram o livro do profeta Isaías. Ele abriu o livro e encontrou o lugar onde está escrito assim:
18 “Nga Anoe 'ola ana God 'e sifo fafi nau,
18 “O Senhor me deu o seu Espírito.
19 Ma nau 'aku kwairii 'ania, alata ngaia 'e nigi no'o mai
19 e anunciar que chegou o tempo
20 Alata la Jisas ngaia 'e idumia 'e sui, ngaia ka fu'e fafia nga ebeeba lo'oo, maka orite'enia fana wane ne'e aga suria 'ifi ni fo'anga na Jiu, maka to'oru 'i wado 'ani kwaifa'ananau. Ma nga ta'a te'efou na gila to'oru 'i 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu lo'oo, gila ka bubu totonga'i ana.
20 Jesus fechou o livro, entregou-o para o ajudante da sinagoga e sentou-se. Todas as pessoas ali presentes olhavam para Jesus sem desviar os olhos.
21 Ma la Jisas ka etaa nga alafuunga no'o faga 'ilo'oo, “Nga Gigiringa Abu lo'oo, 'e lau kwala'imori no'o tala'ina lo'oo, moru longoa 'inau ku idumia kau famooru.”
21 Então ele começou a falar. Ele disse:
22 Ma nga ta'a te'efou gila ka 'alefo ba'ita tofuna alafuulana 'e le'a. Sui ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma wela ala Josef 'amoe lo'oo?”
22 Todos começaram a elogiar Jesus, admirados com a sua maneira agradável e simpática de falar, e diziam: — Ele não é o filho de José?
23 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Nau ku su'asuria amooru tamoru fata 'ilo'oo fagu, ‘Wane ni gulanga 'oi gulaa'o madi talamu.’ Ma tamooru fata 'ilo'oo la'u fagu, ‘'Oi agea madi 'ubulana fanua amu ni 'ola laka'u meru lolongoa 'i'oo agea mai 'ubulana fanua 'i Kapaneam.’”
23 Então Jesus disse:
24 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u, “Nau ku iiria nga 'ola kwala'imori famooru, ngaia 'e 'ato fana 'agila iiri ba'ita na profet 'i 'ubulana fanua aana 'i talana.
24 E continuou:
25 Nau ku iiria la'u mola famooru, ni geni 'e aula 'i Israel na'a gila nao, gila to'oru na alata no'ona la Elaeja nga profet 'e to'oru ai. Ma alata laka'u nga ne'u 'ame to'o suria oru farisi ma ono singari, ma nga molo'unga ba'ita ka riu la'u na fanua adauru te'efou.
25 Eu digo a vocês que, de fato, havia muitas viúvas em Israel no tempo do profeta Elias, quando não choveu durante três anos e meio, e houve uma grande fome em toda aquela terra.
26 Ma God 'e 'ato 'ani kwatea la'u mola la Elaeja te'ana ni me'e nao na'a gila 'i Israel. Tafe'ua, ma ngaia 'e kwatea mola la Elaeja te'ana te'e me'e nao na'a ngaia me'e noni 'i Israel 'amoe na'a ngaia 'e to'oru na fanua 'ubulana gule'e lefu 'i Saedon.
26 Porém Deus não enviou Elias a nenhuma das viúvas que viviam em Israel, mas somente a uma viúva que morava em Sarepta, perto de Sidom.
27 Ma nga ta'a 'e aula 'i Jiu 'i Israel na gila kuu, na alata la Elaesa ngaia 'e profet. Mai ngaia 'ame gulaa mola ta wane aga. Te'e la Neman nga wane na ngaia nga wane 'i Israel 'amoe ne'e leka mai fa'asia fanua 'i Siria na'a la Elaesa 'e gulaa.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel no tempo do profeta Eliseu, mas nenhum deles foi curado. Só Naamã, o sírio, foi curado.
28 Ma alata gila longoa ni 'ola lo'oori, nga ta'a te'efou 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, gila ka ogaria. Gila ogaria tofuna la Jisas 'e iiria God te'e boonia mola nga te'e ta'a na gila 'ame Jiu, mai gila ka 'amoe.
28 Quando ouviram isso, todos os que estavam na sinagoga ficaram com muita raiva.
29 Lo'oo gila tata'e, ma gila ka taria la Jisas fa'asia nga fanua lo'oo. Ma gila ka taria la Jisas fana gouna 'ato na'a nga fanua aaga ngai ai, fana 'agila geua la Jisas 'i wado, 'ani mae.
29 Então se levantaram, arrastaram Jesus para fora da cidade e o levaram até o alto do monte onde a cidade estava construída, para o jogar dali abaixo.
30 Tafe'ua, ma ngaia 'e leka mola 'i laloana nga ogunga no'ona, maka leka mola fa'asiga.
30 Mas ele passou pelo meio da multidão e foi embora.
31 Sui ma la Jisas bi'i leka fani Kapaneam, te'e fanua na gule'e lefu 'i Galili. Ma alata na Sabat, gani na mamalonga fana ta'a 'i Jiu, ngaia ka kwaifa'ananau fana ta'a no'ona.
31 Então Jesus foi para Cafarnaum, uma cidade da região da Galileia. Ali ele ensinava o povo nos sábados.
32 Ma nga ta'a na gila ogu mai te'ana 'i 'ubulana 'ifi ni fo'anga na Jiu, gila 'alefo ba'ita na kwaifa'ananaunga aana, tofuna la Jisas 'e alafuu 'ania tegelangaa fa'asia God.
32 Eles estavam muito admirados com a sua maneira de ensinar, pois Jesus falava com autoridade.
33 Ma te'e wane na'a adalo 'e bo'ea, ngaia 'e to'oru la'u 'i no'ona. Adalo laka'u 'e o'omae ba'ita 'ilo'oo mai fana,
33 Havia um homem na sinagoga que estava dominado por um demônio. O homem gritou:
34 “La Jisas wane 'i Nasaret, nau ku su'amu 'i'oo nga Wane Abu ana God. 'Olataa na 'i'oo siria 'ani agea ameeru? Bala 'i'oo leka mai fana ngada lameeru ta'ua lo'oo?”
34 — Ei, Jesus de Nazaré! O que você quer de nós? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem é você: é o Santo que Deus enviou!
35 La Jisas ka beloa nga adalo lo'oo, maka 'ilo'oo, “'Oi noto, moko ru'u mai maa fa'asia wane lo'oo.” Ma nga adalo lo'oo ka to'osia wane lo'oori 'i wado 'i maana ogunga lo'oori, maka ru'u no'o mai fa'asia. Ma nga wane lo'oori 'ame mala mola.
35 Então Jesus ordenou ao demônio: Em frente de todos, o demônio atirou o homem no chão e saiu dele sem lhe causar nenhum ferimento.
36 Nga ta'a na'a gila ogu 'i no'ona, gila 'alefo ba'ita, ma gila ka orisiga kwaiiriu, ma gila ka 'ilo'oo, “Nga kwaifa'ananaunga 'utaa ne'e 'ilo'oo? Wane lo'oo 'e belote'enia nga adalo 'ania tegelangaa, ma gila ka 'akwa te'efou no'o 'i maa!”
36 Todos ficaram espantados e diziam uns para os outros: — Que tipo de palavras são essas? Este homem, com autoridade e poder, expulsa os espíritos maus, e eles vão embora.
37 Nga kwairiinga suria la Jisas ka tagafia 'ubulana fanua te'efou ri'itana gule'e lefu lo'oori.
37 E as notícias a respeito de Jesus se espalharam por toda aquela região.
38 Sui ma la Jisas ka leka no'o fa'asia nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, maka leka no'o 'i 'ifi ala Saemon. Nga fungona geni la Saemon, 'e fii 'ania noni'ago'agonga na alata no'ona. Ma gila ka soea la Jisas fana 'ani gulaa.
38 Jesus saiu da sinagoga e foi até a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre alta; e contaram isso a Jesus.
39 La Jisas 'e ru'u maka ula 'i gegena furi na noni lo'oo, maka taria noni'ago'agonga lo'oo fa'asia. Ma nga noni lo'oo ka gwari'a no'o, maka tata'e, maka kwatea no'o fangalaa faga.
39 Aí ele foi, parou ao lado da cama dela e deu uma ordem à febre. A febre saiu da mulher, e, no mesmo instante, ela se levantou e começou a cuidar deles.
40 Ma alata sina 'e suu no'o, ma gani na mamalonga fana ta'a 'i Jiu 'e sui no'o, ta'a 'e aula gila ngaria mai nga ta'a nga fiinga kwaitatari 'e tagisiga te'ala Jisas. Ma la Jisas 'e arua nimana fafiga, maka gulaga te'efou.
40 Depois de anoitecer , todos os que tinham amigos enfermos, com várias doenças, os levaram a Jesus. Ele pôs as suas mãos sobre cada um deles e os curou.
41 No'ona la'u mola, adalo 'e aula gila ka 'akwa fa'asia ta'a no'ona, ma gila ka o'omae 'ilo'oo, “'I'oo nga Wela ana God.”
41 Os demônios saíram de muitas pessoas, gritando: — Você é o Filho de Deus! Eles sabiam que Jesus era o
42 'Usugani alata 'e kwa'aria no'o, la Jisas 'e leka no'o fa'asia fanua lo'oo 'i Kapaneam fana te'e lefu 'e aloalo. Ma ta'a gila ka eta no'o fana kwailonga 'ofia. Alata gila daria, gila ka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia leka mola fa'asia fanua lo'oo.”
42 Quando amanheceu, Jesus saiu da cidade e foi para um lugar deserto. Mas a multidão começou a procurá-lo, e, quando o encontraram, eles não queriam deixá-lo ir embora.
43 Tafe'ua, mala Jisas 'e fata 'ilo'oo faga, “God 'e kwate nau mai fana foule'enilana nga Kwairiinga Le'a lo'oo. Ngaia 'e le'a 'aku leka la'u mola 'ubulana tani fanua ngaa'i la'u, fana 'aku foule'enia na'a God 'e ba'ita fafia ta'a aana.”
43 Mas Jesus disse:
44 Ma la Jisas ka kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo 'ubulana ni 'ifi na fo'anga na Jiu na gule'e lefu 'i Judea.
44 E ele anunciava a mensagem nas sinagogas de todo o país.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.