Lucas 4

Fatalana God (KWD) vs BKJ

Sair da comparação
1 Nga Anoe 'ola Abu ngaia ka sifo fafia la Jisas, ma la Jisas ka ori mai fa'asia nga ka'o 'i Jodan, ma nga Anoe 'ola Abu ka talaia fana 'ubulana gule'e lefu langalanga.
1 E Jesus, sendo cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão, e foi conduzido pelo Espírito ao deserto,
2 Ma la Saetan ka irito'ona la Jisas suria fai akwale'e gani. Ma ni gani lo'oori, la Jisas 'ame 'ania no'o ta fangalaa, ma ngaia ka molo'u no'o.
2 sendo tentado pelo diabo durante quarenta dias. E naqueles dias ele não comeu nada; e terminados eles, teve fome.
3 Ma la Saetan ka fata 'ilo'oo fana, “Tofuna 'i'oo nga Wela na God, 'oi fata fana fou lo'oo 'ani lau na beret.”
3 E disse-lhe o diabo: Se tu és o Filho de Deus, ordena que esta pedra se transforme em pão.
4 Ma la Jisas ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Nga Girigiringa Abu 'e iiria, ‘Nga wane 'ame momoori 'ania fangalaa 'i talana.’”
4 E Jesus lhe respondeu, dizendo: Está escrito: Que nem só de pão viverá o homem, mas de toda a palavra de Deus.
5 Sui mala Saetan ka talaia fana gouna me'e busu, ma 'afe'aferu ngaia ka faate'enia fana nga foufoula te'efou na fanua lo'oo 'i wado.
5 E o diabo, levando-o a um alto monte, mostrou-lhe em um instante todos os reinos do mundo.
6 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Nau taku kwatea nga foufoula lo'oo te'efou ma ta'ina 'ola le'a lo'oo te'efou famu. 'I'oo su'aai ni 'ola lo'oo te'efou God 'e kwatea fagu, mai nau ku su'asuria 'aku kwatea te'efou fana wane ni dai na 'inau ku firia.
6 E disse-lhe o diabo: Dar-te-ei todo este poder e a sua glória; porque foi entregue a mim, e o dou a quem eu quero.
7 Ma lauta 'i'oo bobouruuru, moko fo'osi nau, nau taku kwatea 'ola lo'oo te'efou famu.”
7 Portanto, se tu me adorares, tudo será teu.
8 Ma la Jisas ngaia 'e lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Nga girigiringa Abu 'e iiria, ‘Te'e God amu no'o na 'i'oo to'o fo'osia, ma 'i'oo to'o taunga'i fana.’”
8 E Jesus, respondendo, disse-lhe: Vai-te para trás de mim, Satanás; porque está escrito: Tu adorarás ao ­Senhor teu Deus, e só a ele tu servirás.
9 Sui mala Saetan ka talaia la'u mola fana fanua ba'ita 'i Jerusalem, maka fa'aulaa na te'e lefu ne'e lau 'i langi fofona 'Ifi Abu na God. Ma ngaia ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Tofuna 'i'oo nga Wela na God, 'oi olo fani wado,
9 E ele o trouxe para Jerusalém, e o colocou sobre o pináculo do templo, e disse-lhe: Se tu és o Filho de Deus, lança-te daqui para abaixo;
10 suria nga Girigiringa Abu 'e iiria,
10 porque está escrito: Ele dará aos seus anjos ordem sobre ti, para te guardar;
11 ma gwa'a nga 'a'aemu 'e sia to'o mola na te'efuta me'e fou.’”
11 e eles te sustentarão em suas mãos, para que em algum momento o teu pé nunca tropeces numa pedra.
12 Ma la Jisas ngaia ka lamadu'aa ma ka 'ilo'oo, “Nga Girigiringa Abu 'e iiria la'u mola 'ilo'oo, ‘'I'oo sia irito'ona mola Alafa na ngaia God amu.’”
12 E Jesus, respondendo, disse-lhe: Dito está: Tu não tentarás ao ­Senhor teu Deus.
13 'I burina la Saetan 'e irito'ona la Jisas 'ania ni 'ola lo'oori te'efou, ngaia ka leka no'o fa'asia la Jisas na alata no'ona ma ka mamania alata ngaa'i 'ani irito'ona la'u mola.
13 E, acabando o diabo toda a tentação, ausentou-se dele por um tempo.
14 Ma nga tegelangaa na Anoe 'ola Abu ngaia 'e to'oru fe'enia la Jisas, ma ngaia ka ori no'o fana gule'e lefu 'i Galili. Ma nga kwairiinga suria 'e talofia 'ubulana nga fanua lo'oo te'efou.
14 E Jesus retornou para a Galileia no poder do Espírito, e ali a sua fama correu por toda a região ao redor.
15 Ma ngaia ka kwaifa'ananau 'ubulana 'ifi ni fo'anga aaga ma nga ta'a te'efou gila ka tafea no'o.
15 E ele ensinava nas suas sinagogas, sendo glorificado por todos.
16 Sui ma la Jisas bi'i leka fani Nasaret, fanua 'e ba'ita mai ai. Na nga Sabat, gani na mamalonga, ngaia 'e ru'u 'i 'ubulana 'ifi ni fo'anga na Jiu suria nga falafala aana. Ma ngaia ka ula fana nga idumilana nga Girigiringa Abu,
16 E ele chegou a Nazaré, onde fora criado; e, segundo o seu costume, ele entrou na sinagoga no dia do shabat, e levantou-se para ler.
17 ma gila ka kwatea nga ebeeba na profet la Aesea 'e giria mai na'o. Ma ngaia 'e fu'ea, maka daria lefu la Aesea 'e giria maka fata suria nga Kraes,Nga kabe'ola na gila figusia na gila fa'alataa 'ania nga skrol|alt="scroll" src="CN01992B.TIF" size="col" copy="CN" ref="4:17"
17 E ali foi-lhe entregue o livro do profeta Isaías. E, tendo aberto o livro, achou o lugar em que estava escrito:
18 “Nga Anoe 'ola ana God 'e sifo fafi nau,
18 O Espírito do ­Senhor está sobre mim, porque me ungiu para pregar o evangelho aos pobres; ele enviou-me para curar aos quebrantados de coração, para pregar libertação aos cativos e restauração da vista aos cegos, e para pôr em liberdade os oprimidos,
19 Ma nau 'aku kwairii 'ania, alata ngaia 'e nigi no'o mai
19 para pregar o ano aceitável do ­Senhor.
20 Alata la Jisas ngaia 'e idumia 'e sui, ngaia ka fu'e fafia nga ebeeba lo'oo, maka orite'enia fana wane ne'e aga suria 'ifi ni fo'anga na Jiu, maka to'oru 'i wado 'ani kwaifa'ananau. Ma nga ta'a te'efou na gila to'oru 'i 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu lo'oo, gila ka bubu totonga'i ana.
20 E ele fechando o livro, o deu novamente ao ministro, e assentou-se. E os olhos de todos que estavam na sinagoga estavam fixos nele.
21 Ma la Jisas ka etaa nga alafuunga no'o faga 'ilo'oo, “Nga Gigiringa Abu lo'oo, 'e lau kwala'imori no'o tala'ina lo'oo, moru longoa 'inau ku idumia kau famooru.”
21 E ele começou a dizer-lhes: Neste dia se cumpriu esta escritura em vossos ouvidos.
22 Ma nga ta'a te'efou gila ka 'alefo ba'ita tofuna alafuulana 'e le'a. Sui ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma wela ala Josef 'amoe lo'oo?”
22 E todos lhe davam testemunho, e se maravilhavam das palavras de graça que procediam de sua boca. E eles diziam: Não é este o filho de José?
23 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Nau ku su'asuria amooru tamoru fata 'ilo'oo fagu, ‘Wane ni gulanga 'oi gulaa'o madi talamu.’ Ma tamooru fata 'ilo'oo la'u fagu, ‘'Oi agea madi 'ubulana fanua amu ni 'ola laka'u meru lolongoa 'i'oo agea mai 'ubulana fanua 'i Kapaneam.’”
23 E ele lhes disse: Certamente me direis este provérbio: Médico, cura-te a ti mesmo; tudo o que nós temos ouvido do que tens feito em Cafarnaum, faze-o também aqui na tua terra.
24 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u, “Nau ku iiria nga 'ola kwala'imori famooru, ngaia 'e 'ato fana 'agila iiri ba'ita na profet 'i 'ubulana fanua aana 'i talana.
24 E ele disse: Em verdade eu vos digo que: Nenhum profeta é aceito na sua própria terra.
25 Nau ku iiria la'u mola famooru, ni geni 'e aula 'i Israel na'a gila nao, gila to'oru na alata no'ona la Elaeja nga profet 'e to'oru ai. Ma alata laka'u nga ne'u 'ame to'o suria oru farisi ma ono singari, ma nga molo'unga ba'ita ka riu la'u na fanua adauru te'efou.
25 Mas em verdade eu vos digo que muitas viúvas existiam em Israel nos dias de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, e houve grande fome por toda a terra;
26 Ma God 'e 'ato 'ani kwatea la'u mola la Elaeja te'ana ni me'e nao na'a gila 'i Israel. Tafe'ua, ma ngaia 'e kwatea mola la Elaeja te'ana te'e me'e nao na'a ngaia me'e noni 'i Israel 'amoe na'a ngaia 'e to'oru na fanua 'ubulana gule'e lefu 'i Saedon.
26 mas a nenhuma delas Elias foi enviado, senão a Sarepta, uma cidade de Sidom, a uma mulher que era viúva.
27 Ma nga ta'a 'e aula 'i Jiu 'i Israel na gila kuu, na alata la Elaesa ngaia 'e profet. Mai ngaia 'ame gulaa mola ta wane aga. Te'e la Neman nga wane na ngaia nga wane 'i Israel 'amoe ne'e leka mai fa'asia fanua 'i Siria na'a la Elaesa 'e gulaa.”
27 E muitos leprosos havia em Israel no tempo do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, senão Naamã, o sírio.
28 Ma alata gila longoa ni 'ola lo'oori, nga ta'a te'efou 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, gila ka ogaria. Gila ogaria tofuna la Jisas 'e iiria God te'e boonia mola nga te'e ta'a na gila 'ame Jiu, mai gila ka 'amoe.
28 E todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, ficaram cheios de ira,
29 Lo'oo gila tata'e, ma gila ka taria la Jisas fa'asia nga fanua lo'oo. Ma gila ka taria la Jisas fana gouna 'ato na'a nga fanua aaga ngai ai, fana 'agila geua la Jisas 'i wado, 'ani mae.
29 e, levantando-se, expulsaram-no da cidade, e o levaram até o cume do monte em que a sua cidade estava edificada, para poderem precipitá-lo dali.
30 Tafe'ua, ma ngaia 'e leka mola 'i laloana nga ogunga no'ona, maka leka mola fa'asiga.
30 Mas ele, passando pelo meio deles, seguiu o seu caminho,
31 Sui ma la Jisas bi'i leka fani Kapaneam, te'e fanua na gule'e lefu 'i Galili. Ma alata na Sabat, gani na mamalonga fana ta'a 'i Jiu, ngaia ka kwaifa'ananau fana ta'a no'ona.
31 e desceu a Cafarnaum, uma cidade da Galileia, e os ensinava nos dias do shabat.
32 Ma nga ta'a na gila ogu mai te'ana 'i 'ubulana 'ifi ni fo'anga na Jiu, gila 'alefo ba'ita na kwaifa'ananaunga aana, tofuna la Jisas 'e alafuu 'ania tegelangaa fa'asia God.
32 E eles maravilharam-se da sua doutrina; porque a sua palavra era com poder.
33 Ma te'e wane na'a adalo 'e bo'ea, ngaia 'e to'oru la'u 'i no'ona. Adalo laka'u 'e o'omae ba'ita 'ilo'oo mai fana,
33 E na sinagoga havia um homem que tinha o espírito de um demônio imundo, e gritava em alta voz,
34 “La Jisas wane 'i Nasaret, nau ku su'amu 'i'oo nga Wane Abu ana God. 'Olataa na 'i'oo siria 'ani agea ameeru? Bala 'i'oo leka mai fana ngada lameeru ta'ua lo'oo?”
34 dizendo: Deixa-nos sozinho; o que temos nós em comum contigo, ó Jesus de Nazaré? Vieste para nos destruir? Eu sei quem tu és: O Santo de Deus.
35 La Jisas ka beloa nga adalo lo'oo, maka 'ilo'oo, “'Oi noto, moko ru'u mai maa fa'asia wane lo'oo.” Ma nga adalo lo'oo ka to'osia wane lo'oori 'i wado 'i maana ogunga lo'oori, maka ru'u no'o mai fa'asia. Ma nga wane lo'oori 'ame mala mola.
35 E Jesus o repreendeu, dizendo: Cala-te, e sai dele! E quando o demônio o jogou no meio, saiu dele, e não o feriu.
36 Nga ta'a na'a gila ogu 'i no'ona, gila 'alefo ba'ita, ma gila ka orisiga kwaiiriu, ma gila ka 'ilo'oo, “Nga kwaifa'ananaunga 'utaa ne'e 'ilo'oo? Wane lo'oo 'e belote'enia nga adalo 'ania tegelangaa, ma gila ka 'akwa te'efou no'o 'i maa!”
36 E todos se admiraram, e falavam entre si, dizendo: Que palavra é esta? Pois com autoridade e poder ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Nga kwairiinga suria la Jisas ka tagafia 'ubulana fanua te'efou ri'itana gule'e lefu lo'oori.
37 E a sua fama percorria por todos os lugares ao redor daquela região.
38 Sui ma la Jisas ka leka no'o fa'asia nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, maka leka no'o 'i 'ifi ala Saemon. Nga fungona geni la Saemon, 'e fii 'ania noni'ago'agonga na alata no'ona. Ma gila ka soea la Jisas fana 'ani gulaa.
38 E ele levantando-se da sinagoga, entrou na casa de Simão. E a mãe da esposa de Simão estava acometida por uma febre alta, e eles pediram-lhe por ela.
39 La Jisas 'e ru'u maka ula 'i gegena furi na noni lo'oo, maka taria noni'ago'agonga lo'oo fa'asia. Ma nga noni lo'oo ka gwari'a no'o, maka tata'e, maka kwatea no'o fangalaa faga.
39 E, inclinando-se para ela, repreendeu a febre, e esta a deixou; e, levantando-se imediatamente, ela os serviu.
40 Ma alata sina 'e suu no'o, ma gani na mamalonga fana ta'a 'i Jiu 'e sui no'o, ta'a 'e aula gila ngaria mai nga ta'a nga fiinga kwaitatari 'e tagisiga te'ala Jisas. Ma la Jisas 'e arua nimana fafiga, maka gulaga te'efou.
40 Ora, quando o sol estava se pondo, trouxeram-lhe todos que estavam enfermos com diversas doenças; e ele impondo as mãos sobre cada um deles, os curava.
41 No'ona la'u mola, adalo 'e aula gila ka 'akwa fa'asia ta'a no'ona, ma gila ka o'omae 'ilo'oo, “'I'oo nga Wela ana God.”
41 E também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: Tu és o Cristo, o Filho de Deus. E ele, repreendendo-os, não os deixava falar; porque eles sabiam que ele era o Cristo.
42 'Usugani alata 'e kwa'aria no'o, la Jisas 'e leka no'o fa'asia fanua lo'oo 'i Kapaneam fana te'e lefu 'e aloalo. Ma ta'a gila ka eta no'o fana kwailonga 'ofia. Alata gila daria, gila ka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia leka mola fa'asia fanua lo'oo.”
42 E quando já era dia, ele partiu e foi para um lugar deserto; e a multidão o procurava, e vindo a ele, tentavam impedi-lo de retirar-se deles.
43 Tafe'ua, mala Jisas 'e fata 'ilo'oo faga, “God 'e kwate nau mai fana foule'enilana nga Kwairiinga Le'a lo'oo. Ngaia 'e le'a 'aku leka la'u mola 'ubulana tani fanua ngaa'i la'u, fana 'aku foule'enia na'a God 'e ba'ita fafia ta'a aana.”
43 E ele disse-lhes: Eu também necessito pregar o reino de Deus para outras cidades; porque para isso eu fui enviado.
44 Ma la Jisas ka kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo 'ubulana ni 'ifi na fo'anga na Jiu na gule'e lefu 'i Judea.
44 E ele pregava nas sinagogas da Galileia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.