João 7
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 Ma 'i burina nga 'ola lo'oo, la Jisas ka riu kwairiu no'o na gule'e lefu 'i Galili, tofuna ngaia 'ame siria 'ani leka fana gule'e lefu 'i Judea, suria nga ta'a na'ona'o 'i Jiu gila siria kwa'ilana no'ona.
1 Depois disso, Jesus começou a andar pela Galileia; ele não queria andar pela Judeia, pois os líderes judeus dali estavam querendo matá-lo.
2 Ma nga fafangalaa na Jiu na gila fa'alataa 'ania nga Fafangalaa na Babala ngaia galangi 'ani lau no'o.
2 Aconteceu que a festa dos judeus chamada Festa das Barracas estava perto.
3 Ma ni wane ni futanga ala Jisas, gila ka leka mai te'ana, ma gila ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi leka fani Judea, fana 'i'oo 'ani agea tani 'ola ni 'alefosilai, fana nga ta'a na gila leka suri'o 'agila agasia.
3 Então os irmãos de Jesus disseram a ele: — Saia daqui e vá para a Judeia a fim de que os seus seguidores vejam o que você está fazendo.
4 Suria lauta te'efuta wane ngaia 'e siria ta'a 'agila aga su'ana, ngaia 'e sia fa'anagwaa mola te'efuta 'ola. Lauta 'i'oo agea 'ola ba'ita 'e aula, ngaia le'a lo'oo fana 'i'oo 'ani leka moko age faata'i ai, fana nga ta'a te'efou na fanua lo'o 'i wado 'agila su'aai.”
4 Pois quem quer ser bem-conhecido não deve esconder o que está fazendo. Já que você faz essas coisas, deixe que todos o conheçam.
5 Ni wane ni futanga aana gila fata 'ilo'oo fana, tofuna gila 'ame tagoto'o ana.
5 Até os irmãos de Jesus não criam nele.
6 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Ngaia 'ame nigi 'ua na alata fana 'aku leka. Tafe'ua ma mooru su'asuria 'amoru leka mola na te'efuta alata. Suria alata te'efou ngaia 'e toto'o mola famooru.
6 Ele respondeu:
7 Ta'a fofona fanua lo'oo gila 'ame to'o na te'efuta 'ola fana 'agila ma'asiri amooru ai. Tafe'ua mai nau lo'oo, gila ma'asiri agu, tofuna nau ku kwairii na 'olataa na gila agea 'e ria.
7 O mundo não pode ter ódio de vocês, mas tem ódio de mim porque eu afirmo que o que o mundo faz é mau.
8 Mooru moru leka kau na fafangalaa no'ona. Nau ku sia leka mola, tofuna ngaia 'ame nigi 'ua na alata agu.”
8 Vão vocês à festa, mas eu não vou porque a minha hora ainda não chegou.
9 Ngaia 'e fata 'ilo'oo 'e sui, ma ngaia ka nana'i mola 'i Galili.
9 Jesus disse isso e ficou na Galileia.
10 'I burina ni wane ni futanga ala Jisas gila leka no'o na fafangalaa ba'ita 'i Jerusalem, la Jisas ka leka 'i buriga. Ma ngaia ka leka nagwa nagwa la'u mola, fa'asia te'efuta ta'a gila ta su'ana.
10 Depois que os seus irmãos foram à festa, Jesus também foi, mas fez isso em segredo e não publicamente.
11 Ma nga ta'a na'ona'o 'i Jiu, gila ka kwailo'ofia la Jisas na nga fafangalaa lo'oori, ma gila ka orisiga ma gila ka 'ilo'oo, “Nga wane laka'u ngaia no'o 'i fai?”
11 Os líderes judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde é que está aquele homem?
12 Ma ta'a 'e aula, gila ka kwalanguru no'o suria ma gila 'ilo'oo, “Nga wane laka'u ngaia nga wane le'ale'a.”
12 Na multidão havia muita gente comentando sobre ele. Alguns diziam: — Ele é bom. — Não é não; ele engana o povo! — afirmavam outros.
13 Gwa'a gila fata 'ilo'oo, te'efuta wane aaga 'ame alafuu faata'i mola na manatangaa aaga suria la Jisas, tofuna gila ma'unge'enia ta'a na'ona'o 'i Jiu.
13 Mas ninguém falava abertamente sobre ele porque todos tinham medo dos líderes judeus.
14 Burina ni gani tarito'o mola, alata gila bu'i dalototo'o na Fafangalaa, la Jisas 'e ru'u kau 'ubulana 'Ifi Abu na God, ma ka eta no'o fana fa'ananaulana nga ta'a.
14 Quando a festa já estava no meio, Jesus foi ao Templo e começou a ensinar.
15 Ma nga ta'a na'ona'o gila longoa, gila ka 'alefo ba'ita na kwaifa'ananaunga aana. Ma gila ka 'ilo'oo, “Wane lo'oo ngaia 'ame nanau 'ola mola mai na te'efuta lefu. Ma 'e fe'ua lo'oo ngaia 'e su'a na to'oni 'ola lo'oo te'efou?”
15 Os líderes judeus ficaram muito admirados e diziam: — Como é que ele sabe tanto sem ter estudado?
16 Na alata la Jisas 'e longoa, ngaia ka lamadu'aga maka fata 'ilo'oo, “Kwaifa'ananaunga agu ngaia 'ola agu 'amoe, ma ngaia 'e leka fa'asia God ne'e alenau mai.”
16 Jesus disse:
17 Ni dai ne'e siria 'ani leka suria nga kwaisiriinga na God, ngaia te'e su'asuria lauta nga 'ola na nau ku kwaifa'ananau 'ania, ngaia 'e leka mai fa'asia God, 'amoe ma fa'asia nga manatangaa agu mola 'i talagu.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se o meu ensino vem de Deus ou se falo em meu próprio nome.
18 Lauta wane 'e kwairii mola 'ania 'ola suria nga manatangaa 'i talana, ngaia 'e siria mola fana ta'a lo'oo 'agila tafea. Tafe'ua ma nga wane na ngaia 'e siria ta'a 'agila tafea nga wane ne'e alea mai, ngaia na nga wane na ngaia 'e alafuu 'ania kwala'imoringa, ma kotonga 'e 'amoe ana.”
18 Quem fala em seu próprio nome está procurando ser elogiado. Mas quem quer conseguir louvores para aquele que o enviou, esse é honesto, e não há falsidade nele.
19 Ma la Jisas ka alafuu la'u 'ilo'oo, “La Moses laka'u 'e kwatea nga tagi famooru. Ma te'efuta wane amooru 'ame lo'o mola suria tagi no'ona. Ma 'utaa na moru siria 'amooru kwa'i nau 'aku mae?”
19 Foi Moisés quem deu a
20 Ma nga ta'a na gila ogu na lefu no'ona, gila ka fata 'ilo'oo, “'I'oo no'ona nga anoe 'ola 'e ria ngaia 'e ru'ufi'o! Ni dai ne'e siria 'ani kwa'i'o welakau?”
20 A multidão respondeu: — Você está dominado por um demônio! Quem é que está querendo matá-lo?
21 La Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nau ku gulaa te'e wane na Sabat, ma moru ka 'alefo ba'ita ai.
21 Então Jesus disse:
22 Ma moru su'aai la Moses 'e kwatea te'e tagi famooru, fana 'amoru kwaria lofona wela wane sisita 'amooru. (Ma la Moses 'ame eta 'ola lo'oo, tafe'ua ma nga wawarifu mooru mai 'i na'o.) Ma lauta alata fana 'amooru kwaria nga wela 'amooru ngaia lau na nga Sabat, mooru moru agea mola, gwa'a ngaia nga Sabat.
22 Vocês
23 Lauta ngaia le'a mola fana 'amooru kwaria na Sabat, ma 'uta'i lo'oo na moru baoria fagu alata laka'u nau ku gulaa nga wane laka'u na Sabat?
23 Para não deixarem de cumprir a Lei de Moisés, vocês circuncidam um menino, mesmo no sábado. Então por que ficam com raiva de mim quando eu curo completamente uma pessoa no sábado?
24 Moru sia kwaisufai mola agu suria nga 'olataa moru agasia mola 'i maa. Tafe'ua ma moru kwaisufaai 'ania kwala'imoringa.
24 Parem de julgar pelas aparências e julguem com justiça.
25 Ma tani ta'a 'i Jerusalem gila ka fata 'ilo'oo, “Nga wane lo'oo no'o laka'u nga ta'a na'ona'o gila siria kwa'ilana!”
25 Algumas pessoas que moravam em Jerusalém perguntavam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Aga madi! Wane lo'oo ngaia 'e alafuu folaa no'o mai, ma gila 'ame iiria mola ta 'ola 'ani lamadu'aa. Bala gila madafia ngaia nga Kraes ta'ua!
26 Vejam! Ele está falando em público, e ninguém diz nada contra ele! Será que as autoridades sabem mesmo que ele é o Messias ?
27 Tafe'ua ma alata nga Kraes 'ani leka mai, te'efuta wane 'ame su'a na lefu na ngaia 'e leka mai fa'asia. Ma nga wane nga lo'oo, goru su'a mola na lefu na ngaia 'e leka mai fa'asia.”
27 No entanto, quando o Messias vier, ninguém saberá de onde ele é; e nós sabemos de onde este homem vem.
28 Ma nga alata no'ona, la Jisas 'e fa'ananaua nga ta'a 'ubulana 'Ifi Abu na God. Ma ngaia ka fata ba'ita maka 'ilo'oo, “Moru madafia mooru moru su'a le'a agu, ma moru su'a na lefu lo'oo nau ku leka mai fa'asia. Nau ku 'ame leka mai 'ania nga kwala'imoringa agu 'i talagu! Ma nga wane na ngaia 'e alenau mai, ngaia 'e iiria 'ola kwala'imori te'efou, ma moru 'ame su'a mola ana.
28 Quando estava ensinando no pátio do Templo, Jesus disse bem alto:
29 Tafe'ua mai nau ku su'a ana, tofuna ngaia na ngaia 'e alenau mai, mai nau ku leka mai fa'asia.”
29 Mas eu o conheço porque venho dele e fui mandado por ele.
30 Na alata no'ona, nga ta'a na'ona'o gila ka siria 'agila gemasia, tafe'ua ma ngaia 'e 'ato, tofuna alata ngaia 'ame nigi 'ua fana 'agila agea 'ola lo'oo ana.
30 Então quiseram prender Jesus, mas ninguém fez isso porque a sua hora ainda não tinha chegado.
31 Tafe'ua, aulalana ta'a 'i 'ubulana oguogunga lo'oori gila tagoto'o ana. Ma gila ka alafuu 'ilo'oo, “Bala ngaia nga Kraes. Suria te'efuta wane 'e sia agea mola ni 'ola ni 'alefosilai 'e riufia ni 'ola na wane lo'oo ngaia 'e agea.”
31 Porém muitas pessoas que estavam na multidão creram nele e perguntavam: — Quando o Messias vier, será que vai fazer milagres maiores do que este homem tem feito?
32 Ma na alata nga Farasii gila longoa na ta'a gila kwalanguru suria la Jisas 'ilo'oo, gila fe'enia nga fataabu ba'ita, gila ka kwatea kau ta'a ni folonga na gila folo 'afuia 'Ifi Abu na God, fana 'agila gemasia na alata no'ona.Ni fataabu ba'ita gila alea ta'a fana 'agila gemasia la Jisas.|alt="chief priests" src="CN01737B.TIF" size="col" copy="CN" ref="7:32"
32 Os fariseus ouviram a multidão comentando essas coisas sobre Jesus, e por isso eles e os chefes dos sacerdotes mandaram guardas para o prenderem.
33 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “Nau taku nana'i fe'enia mooru mola suria te'e alata ko'oko'osu, mai nau taku ori la'u mola te'ana nga wane na ngaia 'e alenau mai.
33 Jesus disse:
34 Ma mooru tamoru kwailo 'oofi nau, ma te'e 'ato 'amooru nigi to'ogu. Du'ana ngaia 'e 'ato no'o 'amoru nigi na lefu na nau taku nana'i ai.”
34 Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou.
35 Ma nga ta'a na'ona'o 'i Jiu lo'oo gila ka orisia 'i laloaga kwairiu ma gila ka 'ilo'oo, “Wane lo'oo te'e leka fani fai na dauru goru sia agasia mola? 'Ilo'oo ma ngaia te'e leka fana fanua 'i Grik, nga lefu na tani wane adauru gila nana'i mai ai, fana 'ani fa'ananauga te'efou?
35 Então os líderes judeus começaram a comentar: — Para onde será que ele vai que não o poderemos achar? Será que ele vai morar com os judeus que moram no estrangeiro? Será que vai ensinar os não judeus?
36 Ma ngaia ka iiria la'u mola tagoru kwailo 'ofia, ma dauru goru sia agasia mola, tofuna dauru goru 'ame su'a na lefu na ngaia te'e nana'i ai. Aia, ma 'olataa ne'e nana'i 'ubulana manatalana na alata ngaia 'e fata 'ilo'oo?”
36 O que será que ele quis dizer quando afirmou: “Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou”?
37 Nga gani 'ita'i na fafangalaa lo'oo, ngaia fe'e gani ba'ita 'e iiki. Na fe'e gani no'ona, la Jisas ka tata'e maka ula, ma ka fata ba'ita maka 'ilo'oo, “Ni dai na ngaia 'e maarigo'u, ngaia 'ani leka mai te'agu maka go'u.
37 O último dia da festa era o mais importante. Naquele dia Jesus se pôs de pé e disse bem alto:
38 Ma ni dai ne'e tagoto'o agu, ngaia te'e 'ilaka'u 'olataa laka'u nga Girigiringa Abu ngaia 'e iiria, ‘Nga ufu moori te'e buasa mai fa'asia nga moorilana.’”
38 Como dizem as
39 Alata la Jisas 'e iiria 'ola lo'oo, ngaia 'e fata suria nga Anoe 'ola Abu na ngaia te'e leka mai fani dai na gila tagoto'o ana. Na alata no'ona, God ngaia 'ame kwatea 'ua mai nga Anoe 'ola Abu fana ta'a, tofuna la Jisas 'ame ori 'ua fana ngarilana foufounga aana.
39 Jesus estava falando a respeito do Espírito Santo, que aqueles que criam nele iriam receber. Essas pessoas não tinham recebido o Espírito porque Jesus ainda não havia voltado para a presença gloriosa de Deus.
40 Tani ta'a na ogunga lo'oo, gila longoa fatalana la Jisas, ma gila 'ilo'oo, “Wane lo'oo ngaia nga Profet na goru mamania!”
40 Muitas pessoas que ouviram essas palavras afirmavam: — De fato, este homem é o
41 Ma tani ta'a gila ka iiria 'ilo'oo, “Ngaia nga Kraes!”
41 Outros diziam: — Ele é o E ainda outras pessoas perguntavam: — Mas será que o Messias virá da Galileia?
42 Du'ana nga Girigiringa Abu ngaia iiria nga Kraes te'e futa mai orioritana la Defete nga kiingi, ma te'e futa 'i Betlehem, ma'e fanua na la Defete ngaia 'e ba'ita la'u mola mai ai.”
42 As Escrituras Sagradas dizem que o Messias será descendente de Davi e vai nascer em Belém, onde Davi morou.
43 Ma nga ta'a lo'oo, gila 'ame arua no'o te'e manatangaa suria la Jisas.
43 Então o povo se dividiu por causa dele.
44 Ma tani ta'a ngaa'i gila siria 'agila gemasia la Jisas, tafe'ua ma te'efuta wane 'ame agea mola te'efuta 'ola ana.
44 Alguns queriam prender Jesus, mas ninguém fez isso.
45 Nga ta'a ni folonga laka'u gila 'ame daua mola la Jisas, ma gila ori kau te'ana ni fataabu ba'ita ma ni Farasii. Ma alata gila nigi te'aga, nga fataabu ba'ita, ma ni Farasii, gila ka alafuu 'ilo'oo, “Fe'ua na moru 'ame ngaria mai?”
45 Os guardas voltaram para o lugar onde estavam os chefes dos sacerdotes e os fariseus , e eles perguntaram: — Por que vocês não trouxeram aquele homem?
46 Ma gila ka lamadu'aga 'ilo'oo, “Te'efuta wane 'ame alafuu 'ilaka'u no'o 'i ngaia!”
46 Eles responderam: — Nunca ninguém falou como ele!
47 Ni Farasii lo'oo gila ka alafuu 'ilo'oo faga, “Bala moru tagoto'o la'u mola na kotonga aana ta'ua?
47 Então os fariseus disseram aos guardas: — Será que vocês também foram enganados?
48 Te'efuta wane na Farasii ma ta'a na'ona'o adauru, gila 'ame tagoto'o ana!
48 Por acaso alguma autoridade ou algum fariseu creu nele?
49 Nga oguogunga lo'oori na gila tagoto'o ana, gila 'ame su'a mola na nga tagi ala Moses. Ngaia lo'oo God te'e kwatea kwa'ikwa'inga faga.”
49 Essa gente que não conhece a Lei está amaldiçoada por Deus.
50 Aia, ma te'e wane na nga Farasii latana la Nikodimas na ngaia 'e leka mai te'ala Jisas 'i na'o, ngaia 'e alafuu 'ilo'oo fana ni Farasii lo'oo,
50 Mas Nicodemos, que era um deles e que certa ocasião havia falado com Jesus, disse:
51 “Nga tagi adauru laka'u 'e iiria dauru goru sia sufaa mola te'efuta wane lauta dauru goru 'ame longo le'a na alafuulana fana su'anga na 'olataa na ngaia 'e agea.”
51 — De acordo com a nossa Lei não podemos condenar um homem sem ouvi-lo primeiro e descobrir o que ele fez.
52 Ma gila ka fata 'ilo'oo fala Nikodimas, “Welakau ma 'i'oo la'u mola nga wane fa'asia 'i Galili lo'oo? Lauta 'i'oo aga le'a na Girigiringa Abu, 'i'oo to'o su'aai. Nga Profet na goru mamania ngaia 'e sia leka mola mai fa'asia 'i Galili!”
52 — Por acaso você também é da Galileia? — perguntaram eles. — Estude as Escrituras Sagradas e verá que da Galileia nunca surgiu nenhum profeta .
53 Aia, nga ta'a te'efou gila ori no'o fana nga 'ifi aaga.
53 — ausente —
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.