João 13
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 Te'e fe'e gani momola ne'e ole no'o fana Fafangalaa na Tala Riunga, ma la Jisas 'e su'a no'o na alata ngaia 'e gagalangi nigi no'o fana ngaia 'ani leka no'o fa'asia nga fanua lo'oo 'i wado, ma ka ori no'o te'ana nga Mama'a aana. Ma ngaia 'e kwaimaa le'a fana nga fufu'iwane aana na gila nana'i fofona nga fanua lo'oo 'i wado, ma ngaia ka kwaimaa faga leleka maka nigi na alata ngaia 'e mae.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Ma la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila keto te'efou na laulafi no'ona. Ma Saetan ka arua no'o manatangaa 'ame le'a 'ubulana nga manatana la Judas, nga wela ala Saemon Iskariot, fana 'ani kwatea la Jisas fana maarimae aana.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Ma la Jisas 'e su'aai na Mama'a aana ngaia 'e kwatea no'o nga tegelangaa lo'oo te'efou fana. Ma ngaia 'e su'a la'u mola ai na ngaia 'e leka mai fa'asia God, ma ngaia te'e ori la'u mola te'ana God.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Ngaia na'a la Jisas 'e tata'e fa'asia nga fofoda na fangalaa, ma ka rubea nga sote aana, ma ka gaua no'o nga ruu fana fulolana labena 'i wa'ewa'etana.
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 Ma ngaia ka 'irisia nga ka'o 'i 'ubulana nga teteu, ma ka narufia no'o 'a'aena nga fufu'iwane aana, ma ka fuloa 'ania nga ruu na ngaia 'e gaua 'i wa'ewa'etana.La Jisas 'e narufia 'a'aena na fu'iwane aana.|alt="wash feet" src="cn01799B.tif" size="col" copy="CN" ref="13:5"
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Ma alata ngaia 'e nigi te'ala Saemon Pita, ngaia 'e fata 'ilo'oo fala Jisas, “Alafa, 'ilo'oo ma 'i'oo 'ani narufia la'u mola 'a'aegu?”
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Ma la Jisas ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Na alata lo'oo, 'i'oo bobolosia 'ua nga 'ola lo'oo nau ku agea amu, tafe'ua ma to'o su'aai 'i buri.”
7 Jesus respondeu:
8 Ma la Pita ka alafuu 'ilo'oo, “'I'oo sia narufia mola 'a'aegu.”
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Ma la Pita 'e lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Alafa, 'ino'ona ma 'i'oo sia narufia mola te'e 'a'aegu. To'o narufia la'u mola nga nimagu, ma nga gougu.”
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 La Jisas 'e alafuu 'ilo'oo, “Ni dai na ngaia 'e naru 'e sui no'o, nga nonina ngaia 'e kwari te'efou no'o, ma ngaia 'e sia narufia la'u nga nonina te'efou. Ngaia te'e narufia mola nga 'a'aena. Amooru moru kwari te'efou no'o, ma te'e wane momola amooru na ngaia 'ame kwari.”
10 Aí Jesus disse:
11 La Jisas ngaia 'e su'aai 'e sui no'o, ni dai na te'e 'olonge'enia fana nga maarimae lo'oo, ngaia lo'oo ngaia 'e alafuu 'ilo'oo, “Mooru moru kwari te'efou no'o, ma te'e wane momola amooru na ngaia 'ame kwari.”
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Na alata la Jisas ngaia 'e narufia 'a'aega 'e sui, ngaia 'e ru'ufia la'u nga sote aana sui, mai ngaia ka to'oru la'u mola fe'eniga. Ma ngaia 'e orisiga maka 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma moru su'a na 'ola na nau ku agea famooru?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Nga fa'awatagalai ngaia 'e 'ilo'oo: Amooru moru fa'alata nau 'ania Wane Kwaifa'ananaunga fe'enia nga Alafa amooru, ma to'omia no'o fana 'amooru fa'alata nau 'ino'ona, tofuna 'inau na nga Wane ni Kwaifa'ananaunga ma nga Alafa amooru.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Ma gwa'a 'inau nga Wane ni Kwaifa'ananau ma nga Alafa amooru, nau ku narufia mola nga 'a'ae mooru. Ngai lo'oo, 'e le'a fana 'amoru narufia 'a'ae mooru kwairiu la'u mola 'ilo'oo.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 Nau ku agea 'ola lo'oori fana 'amooru agea famooru kwairiu 'ilaka'u lo'oo nau ku agea famooru.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Nga 'ola kwala'imori nau ku iiria famooru, nga wane ni taunga'inga ngaia 'ame ba'ita 'ani riufia wane ba'ita aana. Ma nga wane ni ngari kwairiinga, ngaia 'ame ba'ita riufia nga wane ne'e alea.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Moru su'a le'a na nga 'ola lo'oo nau ku iiria famooru. Ma lauta moru agea la'u mola 'ilo'oo, God te'e nanamate'eni 'amooru.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 “Nau ku iiria nga 'ola lo'oo 'amoe la'u famooru te'efou. Nau ku su'a mola ani dai amooru na nau ku firiga. Ma nga 'ola na gila giria 'ubulana Girigiringa Abu laka'u te'e lau kwala'imori 'ilo'oo, ‘Nga wane na mele keto oguogu na fangalaa agu, ngaia la'u mola na nga maarimae agu.’
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 Nga 'ola lo'oo ngaia 'ame nigi 'ua mai, ma ngaia 'e le'a fana 'aku iiria famooru na alata lo'oo, fana nga alata ngaia 'e nigi mai, ma mooru tamoru tagoto'o na 'Inau Lo'oo.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Nga 'ola kwala'imori nau ku iiria famooru, nga wane na ngaia 'e kwaloa ni dai na nau ku alega kau, ngaia 'e kwalo nau la'u mola. Ma ni dai ne'e kwalo nau, ngaia 'e kwaloa la'u mola God na ngaia 'e alenau mai.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Burina la Jisas ngaia 'e fata 'ilo'oo 'e sui, ngaia 'e kwaimanadai ba'ita. Ma ngaia ka kwairii wataga no'o 'ania fana nga fufu'iwane aana maka 'ilo'oo, “'Ola kwala'imori nau ku iiria no'o famooru. Te'e wane amooru ngaia te'e 'olonge'eni nau fana maarimae agu.”
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Na alata no'ona, nga fufu'iwane lo'oo gila ka bubu kwairiu no'o faga, suria gila 'ame su'a ani dai na la Jisas ngaia 'e fata suria.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Ma te'e wane na fufu'iwane aana laka'u la Jisas ngaia 'e kwaimaa fana, ngaia 'e to'oru galangia la Jisas.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Ma la Saemon Pita 'e lalo kau 'ania nga nimana fana wane lo'oo, fana 'ani orisia la Jisas, ni dai na ngaia 'e alafuu suria.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Nga wane laka'u 'e 'idu galangia kau la Jisas, ma ka kwalanguru fana maka 'ilo'oo, “Alafa, ni dai na nga wane no'ona 'i'oo alafuu suria?”
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 La Jisas 'e lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Nga wane na nau ku kurume'enia nga beret 'ubulana nga teu, mai nau ku kwatea fana, ngaia no'o na nga wane lo'oori.” Sui ma la Jisas ngaia 'e kurume'enia nga beret 'ubulana teu maka kwatea fala Judas wela ala Saemon Iskariot.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Na alata no'ona mola la Judas 'e ngaria no'o nga beret lo'oori, ma Saetan ka ru'ufia no'o. Ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo fana, “'Oi 'aferu fe'enia nga 'ola na 'i'oo agea.”
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 Ma nga fufu'iwane na gila nana'i suria nga lafa ni fangalaa lo'oori, gila ka bobolosia 'uta'i na la Jisas ngaia 'e alafuu 'ilo'oo fala Judas.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Ma tofuna la Judas ngaia nga wane ne'e aga suria nga wa'i ni bata aaga, tani wane na nga fufu'iwane lo'oo gila madafia iiria la Jisas ngaia 'e iiria fana la Judas 'ani leka maka foria mai tani fangalaa na gila bo'obo'o fai fana fafangalaa lo'oori, 'amoe ma ngaia 'e leka maka ngaria mai tani 'ola fana 'agila kwatea fana ta'a galafa lo'oo.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Burina la Judas 'e ngaria nga fangalaa laka'u, ngaia 'e ru'u no'o 'i maa. Ma nga alata no'ona ngaia 'e logo no'o.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Alata la Judas ngaia 'e leka no'o, la Jisas 'e alafuu 'ilo'oo, “Alata fana 'agila fa'aba'ita nau, nga Wela na Wane, ngaia 'e nigi no'o. Ma tagila fa'aba'ita God la'u mola tofuna 'ola lo'oo 'e lau agu.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Ma lauta nga ta'a gila fa'aba'ita God tofuna 'inau, God no'o na te'e fa'aba'ita nau. Ma ngaia te'e fa'aba'ita nau na alata lo'oo mola.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 Fu'uwela agu, nau ku sia to'oru aburu la'u fe'eni 'amooru. Mooru tamoru kwailo 'ofi nau, mai nau ku iiria famooru nga 'ola laka'u nau ku iiria no'o fana ta'a na'ona'o 'i Jiu laka'u 'ilo'oo, ‘'Ato 'amooru leka na lefu lo'oo nau ku leka ai.’
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Ma nga tagi fooru nau ku kwatea famooru ne'e 'ilo'oo: Moru kwaimaa famooru kwairiu, 'ilaka'u la'u mola na nau ku kwaimaa famooru.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Ma lauta moru to'o na nga kwaimaanga famooru kwairiu, nga ta'a te'efou tagila su'aai na mooru nga fufu'iwane agu lo'oo.”
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Ma la Saemon Pita 'e orisia la Jisas maka 'ilo'oo, “Alafa, 'i'oo to'o leka fani fai?”
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Ma la Pita ka orisia la'u maka 'ilo'oo, “Alafa, 'olataa na te'e kwatea ma ka 'ato fameeru fana lekanga fe'eni'o na alata lo'oo? Du'ana nau ku sasari no'o fana maenga fe'eni'o!”
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 La Jisas ka lamadu'aa maka fata 'ilo'oo fana, “'Ilo'oo ma 'i'oo sasari kwala'imori fana maenga fe'eni nau, welakau? 'Ola kwala'imori nau ku iiria famu. 'I na'ona na nga susuki 'ani aani, to'o iiria oru alata na 'i'oo bobolosi nau.”Nga susuki 'e aani.|alt="rooster" src="bk00062b.tif" size="col" copy="BK" ref="13:38"
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.