João 12

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ma ono gani 'i na'ona Fafangalaa na Tala Riunga, la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila ori la'u mola fana 'i Betani, nga maa'e fanua ala Lasaros na la Jisas ngaia 'e tata'ea fa'asia nga maenga.
1 Seis dias antes da Páscoa , Jesus foi ao povoado de Betânia, onde morava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado.
2 Gila sasaria nga fangalaa fala Jisas. La Lasaros te'e wane na nga ta'a na gila soea mai fana ketonga fe'enia la Jisas. Ma ni Mata ka ngaria fangalaa mai faga.
2 Prepararam ali um jantar para Jesus. Marta ajudava a servir, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Ma ni Meri ka ngaria mai te'e fe'e waiwai na gila fa'alataa 'ania nad na forilana 'e ba'ita 'e iiki. Ni Meri 'e ngaria mai maka 'irisia 'i fofona 'a'aena la Jisas fana fa'aba'italana. Ma ni Meri ka 'usua 'a'aena la Jisas 'ania ifiifuna gouna. Ma nga 'ifi lo'oo ka fofofo no'o 'ania si'inilana nga waiwai no'ona.
3 Então Maria pegou um frasco cheio de um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela derramou o perfume nos pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos; e toda a casa ficou perfumada.
4 Tafe'ua ma la Judas Iskariot, nga wane laka'u ne'e kwatea la Jisas fana maarimae aana, ngaia ka fata kau maka 'ilo'oo,
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que ia trair Jesus, disse:
5 “Fe'ua ngaia 'ame fa'afori 'ania nga waiwai lo'oo? Nga waiwai lo'oo lauta ngaia 'e fa'afori 'ania, ngaia te'e ngaria oru tangale'e dola. Ma bata lo'oori 'e to'omia 'i'oo 'ani ngaria moko kwatea fana nga ta'a gila galafa'a.”
5 — Este perfume vale mais de trezentas moedas de prata . Por que não foi vendido, e o dinheiro, dado aos pobres?
6 La Judas ngaia 'e iiria nga 'ola lo'oo, 'amoe la'u tofuna na ngaia 'e madafia fana boonilana ta'a na gila galafa, ma tofuna mola na ngaia nga wane beriberi. Ma ngaia la'u mola na nga wane fana aganga suria nga wa'i ni bata aaga. Ma tani alata ngaa'i, ngaia 'e ngaria mola bata no'ona fana 'i talana.
6 Judas disse isso, não porque tivesse pena dos pobres, mas porque era ladrão. Ele tomava conta da bolsa de dinheiro e costumava tirar do que punham nela.
7 Na alata no'ona, la Jisas 'e fata 'ilo'oo, “'I'oo sia to'ofonosia la'u nga noni lo'oo! Ngaia 'e gonia nga waiwai lo'oo fana 'usulai 'ania nonigu na alata fana kwaiatolagu.
7 Então Jesus respondeu:
8 Ma ta'a na gila galafa, gila nana'i mola fe'eni 'amoru gani mai gani. Ma nau ku sia nana'i aburu mola fe'eni 'amooru.
8 Os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não estarei sempre com vocês.
9 Ta'a 'e aula gila longoa la Jisas ngaia 'e nana'i 'i Betani, ma gila ka leka mai te'ana. Gila 'ame leka mai tofuna gila siria 'agila agasia la Jisas, ma gila leka la'u mola mai fana agasilana la Lasaros laka'u la Jisas ngaia 'e tata'ea fa'asia maenga.
9 Muitas pessoas ficaram sabendo que Jesus estava em Betânia. Então foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, o homem que Jesus tinha ressuscitado.
10 — ausente —
10 Então os chefes dos sacerdotes resolveram matar Lázaro também;
11 — ausente —
11 pois, por causa dele, muitos judeus estavam abandonando os seus líderes e crendo em Jesus.
12 Na nga ruana gani, ta'a 'e aula na gila leka mai fani Jerusalem fana nga Fafangalaa na Tala Riunga, gila longoa la Jisas ne'e leka mai
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha ido à Festa da Páscoa ouviu dizer que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Gila leka, ma gila ngaria mai lalana baibai, ma gila ka leka mai fana 'agila daria la Jisas. Ma gila ka o'omae ma gila ka 'ilo'oo,
13 Então eles pegaram ramos de palmeiras e saíram para se encontrar com ele, gritando: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Que Deus abençoe o Rei de Israel!
14 Na alata no'ona, la Jisas 'e ngaria te'e dale'e dongki maka fane 'i fofona. Nga 'ola lo'oo ngaia 'e fa'ato'oa mola nga 'ola na Girigiringa Abu laka'u 'e iiria maka 'ilo'oo,
14 Jesus procurou um jumentinho e o montou, como dizem as Escrituras Sagradas :
15 “Moru ta'a 'i Jerusalem, moru sia ma'u! Moru agasia nga kiingi amooru na ngaia 'e ta'e mai 'i fofona dale'e dongki.”
15 “Povo de Jerusalém, não tenha medo! Veja! Aí vem o seu Rei, montado num jumentinho!”
16 Ma nga alata no'ona, nga fufu'iwane aana gila 'ame su'a 'ua na fa'aladamilana 'ola lo'oo. Ma 'i burina na la Jisas ngaia 'e tata'e la'u ma ka ori fana 'i langi, gila bi'i manata to'ona na ni 'ola lo'oo 'e lau 'ilaka'u nga Girigiringa Abu 'e iiria.
16 Naquela ocasião os discípulos não entenderam isso. Mas, depois de Jesus ter voltado para a presença gloriosa de Deus, eles lembraram que isso estava escrito a respeito dele e também que era isso o que tinha acontecido.
17 Nga ta'a lo'oo na gila nana'i fe'enia la Jisas na alata ngaia 'e soea mai la Lasaros fa'asia 'ubulana giru gwa'u, gila kwairii 'ania 'ola lo'oori fana ta'a 'e aula.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele havia chamado Lázaro para fora do túmulo e o tinha ressuscitado espalhou a notícia do que tinha acontecido.
18 Ngaia lo'oo nga ta'a 'e aula gila ka leka mai, fana 'agila daria la Jisas. Gila leka suria gila longoa te'efou na la Jisas 'e agea nga 'ola ni 'alefosilai lo'oori.
18 E o povo foi encontrar-se com Jesus, pois ficou sabendo que ele tinha feito esse milagre.
19 Ma nga alata no'ona, ni Farasii gila ka fata 'ilo'oo faga kwairiu, “Moru agasia! Gwa'a goru agea fadafadanga 'e aula, ngaia 'e 'ato no'o tofuna ta'a 'e aula gila leka no'o suria nga wane lo'oo.”
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: — Não estamos conseguindo nada! Vejam! Todos estão indo com ele!
20 Tani ta'a 'i Grik, gila nana'i la'u mola laloaga nga ta'a na gila leka mai fana 'i Jerusalem fana nga fo'anga na Fafangalaa na Tala Riunga.
20 Entre o povo que tinha ido a Jerusalém para tomar parte na festa, estavam alguns não judeus.
21 Gila leka te'ana la Filip, nga wane fa'asia 'i Betsaeda 'ubulana nga me'e lefu 'i Galili, ma gila ka alafuu 'ilo'oo fana, “Wane ba'ita, 'imeeru meru siria 'ameru agasia la Jisas.”
21 Eles foram falar com Filipe, que era da cidade de Betsaida, na Galileia, e pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Ma la Filip ka leka maka kwairii te'ala Andru, ma gala ka leka ma gala ka kwairii te'ala Jisas.
22 Filipe foi dizer isso a André, e os dois foram falar com Jesus.
23 Ma la Jisas ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nga alata 'e nigi no'o fana God 'ani faate'enia no'o na 'inau, nga Wela na Wane, nau ku to'o na foufounga.
23 Então ele respondeu:
24 Nga 'ola kwala'imori nau ku iiria famooru. Lauta te'efuta lodona witi ngaia 'ame 'esia 'ubulana nga wado ma ngaia 'ame mae mola, nga lodona witi lo'oori te'e to'oru tago mola. Ma lauta ngaia 'e mae, ma ngaia te'e bi'i bila'o la'u 'ania lodona witi auaula.
24 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: se um grão de trigo não for jogado na terra e não morrer, ele continuará a ser apenas um grão. Mas, se morrer, dará muito trigo.
25 Ma lauta nga wane 'e kwaimaa 'e iiki fana nga mangona 'i talana, ngaia te'e mae mola. Ma lauta nga wane ngaia 'e kwaimaa fagu maka riufia kwaimaanga aana fana mangona fofona nga fanua lo'oo 'i wado, ngaia te'e to'o na mooringa firi.
25 Quem ama a sua vida não terá a vida verdadeira; mas quem não se apega à sua vida, neste mundo, ganhará para sempre a vida verdadeira.
26 Ma te'efuta wane na ngaia 'e siria 'ani taunga'i fagu, ngaia 'ani leka suri nau, ma ka nana'i na lefu na nau ku nana'i ai. Ma nga Mama'a agu te'e iiri ba'ita na wane na ngaia 'e taunga'i fagu.”
26 Quem quiser me servir siga-me; e, onde eu estiver, ali também estará esse meu
27 Ma nga alata lo'oo, nga manatalagu ngaia 'e madanga no'o, ma 'olataa nau taku iiria la'u? Nau ku sia alafuu 'ilo'oo, ‘Mama'a 'ae, 'i'oo sia alamia mola alata lo'oo 'ani nigi mai fafi nau.’ 'Amoe no'o. Tofuna ngaia no'o na nga 'ola na nau ku leka mai fai, fana 'aku riu to'ona nga alata na nga nonifiinga.
27 Jesus continuou:
28 Mama'a 'ae, 'oi faate'enia tegelangaa amu fana ta'a.”
28 Pai, revela a tua presença Então do céu veio uma voz, que dizia: — Eu já a revelei e a revelarei de novo.
29 Ma nga oguogunga lo'oo gila ula 'i no'ona, ma gila longoa nga kwala'e 'ola lo'oori, ma tani wane aaga gila ka iiria nga loulou. Ma tani wane ngaa'i gila ka iiria nga enselo no'ona 'e alafuu mai fana.
29 A multidão que estava ali ouviu a voz e dizia que era um trovão. Outros afirmavam que um anjo tinha falado com Jesus.
30 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Nga kwala'e 'ola na ngaia 'e fata mai, ngaia 'amoe la'u fana nga boonilagu, ma ngaia 'e fata mola mai fana booni lamooru.
30 Mas ele disse:
31 Ma nga alata 'e nigi no'o fana God 'ani kwaisufai na ta'a fofona fanua lo'oo 'i wado. Na alata lo'oo, God te'e lafua no'o la Saetan ne'e ba'ita fafia nga fanua lo'oo 'i wado.
31 Chegou a hora de este mundo ser julgado, e aquele que manda nele será expulso.
32 Ma nga alata gila lafu nau na 'ai folo, nau taku talaia mai nga ta'a te'efou te'agu.”
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todas as pessoas para mim.
33 Ma suria nga alafuunga lo'oo, ngaia 'e faate'enia mola nga maenga 'utaa na ngaia te'e mae ai.
33 Ele dizia isso para indicar de que maneira ia morrer.
34 Ma nga ta'a gila ka fata 'ilo'oo, “Nga Girigiringa Abu 'adauru ngaia 'e iiria nga Kraes te'e momoori firi. Welakau 'utaa 'i'oo iiria tagila lafua nga Wela na Wane na 'ai folo? Ma ni dai no'o na nga Wela na Wane lo'oo welakau?”
34 A multidão perguntou: — A nossa
35 La Jisas ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Fana alata sisika mola, nga lalanga te'e nana'i fe'eni 'amooru. To'omia 'amooru riu kwairiu alata lalanga 'e nana'i 'ua fe'enia mooru fa'asia logologo'angaa ka nigi fafi 'amooru. Tofuna ni dai na ngaia 'e leka 'ubulana ma'e logo, ngaia 'e bobolosia 'i fai na ngaia 'e leka fai.
35 Jesus respondeu:
36 Alata na nga lalanga ngaia 'e nana'i 'ua fe'eni 'amooru, moru tagoto'o ana, fana 'amoru lau fana nga ru'uru'ua na lalanga lo'oo.”
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz para que possam viver na luz. Depois que Jesus disse isso, foi embora e se escondeu do povo.
37 Gwa'a la Jisas 'ani agea 'ola ni 'alefosilai 'e aula ma gila ka agasia, gila 'ame tagoto'o mola.
37 Eles tinham visto Jesus fazer todos esses milagres, mas não criam nele,
38 Nga 'ola lo'oo ngaia 'e 'ilo'oo, fana 'ani fa'ato'oa nga alafuunga ala Aesea nga profet na ngaia 'e iiria no'o mai 'i na'o,
38 para que se cumprisse o que disse o profeta Isaías: “Senhor, quem creu na nossa mensagem? E quem viu que era o Senhor que estava agindo?”
39 Gila 'ame tagoto'o suria la Aesea nga profet 'e kwairii 'ua no'o mai 'ilo'oo,
39 Não podiam crer porque, como disse Isaías:
40 “Tofuna nga manatalaga 'e ngasi 'e iiki,
40 “Deus cegou os olhos deles e fechou a mente deles, para que não vejam, e não entendam, e não se voltem para ele, e sejam curados por ele.”
41 Alata la Aesea 'e iiria 'ola lo'oo, ngaia 'e alafuu suria la Jisas tofuna God ngaia 'e faate'enia no'o nga kwangakwanganga ala Jisas fana.
41 Isaías disse isso porque viu a revelação da natureza divina de Jesus e falou a respeito dele.
42 Gwa'a 'ani 'ino'ona, ta'a na'ona'o aula 'i Jiu na gila tagoto'o ala Jisas. Tafe'ua ma gila 'ame alafuu mola suria fana ta'a matari lo'oo, tofuna gila ma'unge'enia nga Farasii lo'oo, fa'asia gila ta ruiga fa'asia ru'unga 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga aaga.
42 No entanto, muitos líderes judeus creram em Jesus, mas não falavam publicamente a favor dele para que os fariseus não os expulsassem da sinagoga .
43 Gila manata abelo iiki suria agelana 'ola fana ta'a 'agila iiri ba'ita aaga. Ma gila 'ame manata abelo mola suria agelana 'ola fana God fana ngaia 'ani iiri ba'ita aaga.
43 Eles gostavam mais de ser elogiados pelas pessoas do que de ser elogiados por Deus.
44 Ma la Jisas ka fata ba'ita ma ka 'ilo'oo, “Lauta te'efuta wane ngaia 'e tagoto'o agu, ngaia 'e tagoto'o la'u mola na God ne'e alenau mai.
44 Jesus disse bem alto:
45 Ma lauta te'efuta wane ngaia 'e agasi nau, ngaia 'e agasia la'u mola God ne'e alenau mai.
45 Quem me vê vê também aquele que me enviou.
46 Nau ku leka mai fofona fanua lo'oo 'i wado 'ilaka'u lalanga fana ta'a, fana ni dai ne'e tagoto'o agu, gila sia nana'i mola 'ubulana logologo'angaa.
46 Eu vim ao mundo como luz para que quem crê em mim não fique na escuridão.
47 Ma ni dai ne'e longoa fatalagu, ma ngaia 'ame dau suria, nau ku sia sufaa mola, tofuna nau ku 'ame leka mai fofona fanua lo'oo 'i wado fana sufalana ta'a. Ma nau ku leka mai fana fa'amoorilana ta'a.
47 Se alguém ouvir a minha mensagem e não a praticar, eu não o julgo. Pois eu vim para salvar o mundo e não para julgá-lo.
48 Wane na ngaia 'e ma'asiri agu, ma ngaia 'ame siria la'u mola agelana 'ola nau ku fata suria lo'oo, nga alafuunga lo'oo agu na nga 'ola te'e sufaa na gani 'i'isi.
48 Quem me rejeita e não aceita a minha mensagem já tem quem vai julgá-lo. As palavras que eu tenho dito serão o juiz dessa pessoa no último dia.
49 Nga 'ola lo'oo 'e kwala'imori, suria alata nau ku alafuu 'ania, nau ku 'ame alafuu suria nga manatalagu 'i talagu. Tafe'ua ma Mama'a agu na ngaia 'e alenau mai, ngaia 'e iiria alafuunga lo'oo fagu fana 'aku iiria, mai nau ku alafuu suria.
49 — Eu não tenho falado em meu próprio nome, mas o Pai, que me enviou, é quem me ordena o que devo dizer e anunciar.
50 Ma nau ku su'aai nga alafuunga tegela'a lo'oo, nga Mama'a agu ne'e kwatea mooringa firi fana ta'a. Ngaia na'a, nga 'ola na nau ku iiria, ngaia nga 'ola na Mama'a agu ngaia 'e iiria fagu, fana 'aku kwairii 'ania.”
50 E eu sei que o seu mandamento dá a vida eterna. O que eu digo é justamente aquilo que o Pai me mandou dizer.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.