João 12
Fatalana God (KWD) vs ARIB
1 Ma ono gani 'i na'ona Fafangalaa na Tala Riunga, la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila ori la'u mola fana 'i Betani, nga maa'e fanua ala Lasaros na la Jisas ngaia 'e tata'ea fa'asia nga maenga.
1 Veio, pois, Jesus seis dias antes da páscoa, a Betânia, onde estava Lázaro, a quem ele ressuscitara dentre os mortos.
2 Gila sasaria nga fangalaa fala Jisas. La Lasaros te'e wane na nga ta'a na gila soea mai fana ketonga fe'enia la Jisas. Ma ni Mata ka ngaria fangalaa mai faga.
2 Deram-lhe ali uma ceia; Marta servia, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Ma ni Meri ka ngaria mai te'e fe'e waiwai na gila fa'alataa 'ania nad na forilana 'e ba'ita 'e iiki. Ni Meri 'e ngaria mai maka 'irisia 'i fofona 'a'aena la Jisas fana fa'aba'italana. Ma ni Meri ka 'usua 'a'aena la Jisas 'ania ifiifuna gouna. Ma nga 'ifi lo'oo ka fofofo no'o 'ania si'inilana nga waiwai no'ona.
3 Então Maria, tomando uma libra de bálsamo de nardo puro, de grande preço, ungiu os pés de Jesus, e os enxugou com os seus cabelos; e encheu-se a casa do cheiro do bálsamo.
4 Tafe'ua ma la Judas Iskariot, nga wane laka'u ne'e kwatea la Jisas fana maarimae aana, ngaia ka fata kau maka 'ilo'oo,
4 Mas Judas Iscariotes, um dos seus discípulos, aquele que o havia de trair disse:
5 “Fe'ua ngaia 'ame fa'afori 'ania nga waiwai lo'oo? Nga waiwai lo'oo lauta ngaia 'e fa'afori 'ania, ngaia te'e ngaria oru tangale'e dola. Ma bata lo'oori 'e to'omia 'i'oo 'ani ngaria moko kwatea fana nga ta'a gila galafa'a.”
5 Por que não se vendeu este bálsamo por trezentos denários e não se deu aos pobres?
6 La Judas ngaia 'e iiria nga 'ola lo'oo, 'amoe la'u tofuna na ngaia 'e madafia fana boonilana ta'a na gila galafa, ma tofuna mola na ngaia nga wane beriberi. Ma ngaia la'u mola na nga wane fana aganga suria nga wa'i ni bata aaga. Ma tani alata ngaa'i, ngaia 'e ngaria mola bata no'ona fana 'i talana.
6 Ora, ele disse isto, não porque tivesse cuidado dos pobres, mas porque era ladrão e, tendo a bolsa, subtraía o que nela se lançava.
7 Na alata no'ona, la Jisas 'e fata 'ilo'oo, “'I'oo sia to'ofonosia la'u nga noni lo'oo! Ngaia 'e gonia nga waiwai lo'oo fana 'usulai 'ania nonigu na alata fana kwaiatolagu.
7 Respondeu, pois Jesus: Deixa-a; para o dia da minha preparação para a sepultura o guardou;
8 Ma ta'a na gila galafa, gila nana'i mola fe'eni 'amoru gani mai gani. Ma nau ku sia nana'i aburu mola fe'eni 'amooru.
8 porque os pobres sempre os tendes convosco; mas a mim nem sempre me tendes.
9 Ta'a 'e aula gila longoa la Jisas ngaia 'e nana'i 'i Betani, ma gila ka leka mai te'ana. Gila 'ame leka mai tofuna gila siria 'agila agasia la Jisas, ma gila leka la'u mola mai fana agasilana la Lasaros laka'u la Jisas ngaia 'e tata'ea fa'asia maenga.
9 E grande número dos judeus chegou a saber que ele estava ali: e afluiram, não só por causa de Jesus mas também para verem a Lázaro, a quem ele ressuscitara dentre os mortos.
10 — ausente —
10 Mas os principais sacerdotes deliberaram matar também a Lázaro;
11 — ausente —
11 porque muitos, por causa dele, deixavam os judeus e criam em Jesus.
12 Na nga ruana gani, ta'a 'e aula na gila leka mai fani Jerusalem fana nga Fafangalaa na Tala Riunga, gila longoa la Jisas ne'e leka mai
12 No dia seguinte, as grandes multidões que tinham vindo à festa, ouvindo dizer que Jesus vinha a Jerusalém,
13 Gila leka, ma gila ngaria mai lalana baibai, ma gila ka leka mai fana 'agila daria la Jisas. Ma gila ka o'omae ma gila ka 'ilo'oo,
13 tomaram ramos de palmeiras, e saíram-lhe ao encontro, e clamavam: Hosana! Bendito o que vem em nome do Senhor! Bendito o rei de Israel!
14 Na alata no'ona, la Jisas 'e ngaria te'e dale'e dongki maka fane 'i fofona. Nga 'ola lo'oo ngaia 'e fa'ato'oa mola nga 'ola na Girigiringa Abu laka'u 'e iiria maka 'ilo'oo,
14 E achou Jesus um jumentinho e montou nele, conforme está escrito:
15 “Moru ta'a 'i Jerusalem, moru sia ma'u! Moru agasia nga kiingi amooru na ngaia 'e ta'e mai 'i fofona dale'e dongki.”
15 Não temas, ó filha de Sião; eis que vem teu Rei, montado sobre o filho de uma jumenta.
16 Ma nga alata no'ona, nga fufu'iwane aana gila 'ame su'a 'ua na fa'aladamilana 'ola lo'oo. Ma 'i burina na la Jisas ngaia 'e tata'e la'u ma ka ori fana 'i langi, gila bi'i manata to'ona na ni 'ola lo'oo 'e lau 'ilaka'u nga Girigiringa Abu 'e iiria.
16 Os seus discípulos, porém, a princípio não entenderam isto; mas quando Jesus foi glorificado, então eles se lembraram de que estas coisas estavam escritas a respeito dele, e de que assim lhe fizeram.
17 Nga ta'a lo'oo na gila nana'i fe'enia la Jisas na alata ngaia 'e soea mai la Lasaros fa'asia 'ubulana giru gwa'u, gila kwairii 'ania 'ola lo'oori fana ta'a 'e aula.
17 Dava-lhe, pois, testemunho a multidão que estava com ele quando chamara a Lázaro da sepultura e o ressuscitara dentre os mortos;
18 Ngaia lo'oo nga ta'a 'e aula gila ka leka mai, fana 'agila daria la Jisas. Gila leka suria gila longoa te'efou na la Jisas 'e agea nga 'ola ni 'alefosilai lo'oori.
18 e foi por isso que a multidão lhe saiu ao encontro, por ter ouvido que ele fizera este sinal.
19 Ma nga alata no'ona, ni Farasii gila ka fata 'ilo'oo faga kwairiu, “Moru agasia! Gwa'a goru agea fadafadanga 'e aula, ngaia 'e 'ato no'o tofuna ta'a 'e aula gila leka no'o suria nga wane lo'oo.”
19 De sorte que os fariseus disseram entre si: Vedes que nada aproveitais? eis que o mundo inteiro vai após ele.
20 Tani ta'a 'i Grik, gila nana'i la'u mola laloaga nga ta'a na gila leka mai fana 'i Jerusalem fana nga fo'anga na Fafangalaa na Tala Riunga.
20 Ora, entre os que tinham subido a adorar na festa havia alguns gregos.
21 Gila leka te'ana la Filip, nga wane fa'asia 'i Betsaeda 'ubulana nga me'e lefu 'i Galili, ma gila ka alafuu 'ilo'oo fana, “Wane ba'ita, 'imeeru meru siria 'ameru agasia la Jisas.”
21 Estes, pois, dirigiram-se a Felipe, que era de Betsaida da Galiléia, e rogaram-lhe, dizendo: Senhor, queríamos ver a Jesus.
22 Ma la Filip ka leka maka kwairii te'ala Andru, ma gala ka leka ma gala ka kwairii te'ala Jisas.
22 Felipe foi dizê-lo a André, e então André e Felipe foram dizê-lo a Jesus.
23 Ma la Jisas ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nga alata 'e nigi no'o fana God 'ani faate'enia no'o na 'inau, nga Wela na Wane, nau ku to'o na foufounga.
23 Respondeu-lhes Jesus: É chegada a hora de ser glorificado o Filho do homem.
24 Nga 'ola kwala'imori nau ku iiria famooru. Lauta te'efuta lodona witi ngaia 'ame 'esia 'ubulana nga wado ma ngaia 'ame mae mola, nga lodona witi lo'oori te'e to'oru tago mola. Ma lauta ngaia 'e mae, ma ngaia te'e bi'i bila'o la'u 'ania lodona witi auaula.
24 Em verdade, em verdade vos digo: Se o grão de trigo caindo na terra não morrer, fica ele só; mas se morrer, dá muito fruto.
25 Ma lauta nga wane 'e kwaimaa 'e iiki fana nga mangona 'i talana, ngaia te'e mae mola. Ma lauta nga wane ngaia 'e kwaimaa fagu maka riufia kwaimaanga aana fana mangona fofona nga fanua lo'oo 'i wado, ngaia te'e to'o na mooringa firi.
25 Quem ama a sua vida, perdê-la-á; e quem neste mundo odeia a sua vida, guardá-la-á para a vida eterna.
26 Ma te'efuta wane na ngaia 'e siria 'ani taunga'i fagu, ngaia 'ani leka suri nau, ma ka nana'i na lefu na nau ku nana'i ai. Ma nga Mama'a agu te'e iiri ba'ita na wane na ngaia 'e taunga'i fagu.”
26 Se alguém me quiser servir, siga-me; e onde eu estiver, ali estará também o meu servo; se alguém me servir, o Pai o honrará.
27 Ma nga alata lo'oo, nga manatalagu ngaia 'e madanga no'o, ma 'olataa nau taku iiria la'u? Nau ku sia alafuu 'ilo'oo, ‘Mama'a 'ae, 'i'oo sia alamia mola alata lo'oo 'ani nigi mai fafi nau.’ 'Amoe no'o. Tofuna ngaia no'o na nga 'ola na nau ku leka mai fai, fana 'aku riu to'ona nga alata na nga nonifiinga.
27 Agora a minha alma está perturbada; e que direi eu? Pai, salva-me desta hora? Mas para isto vim a esta hora.
28 Mama'a 'ae, 'oi faate'enia tegelangaa amu fana ta'a.”
28 Pai, glorifica o teu nome. Veio, então, do céu esta voz: Já o tenho glorificado, e outra vez o glorificarei.
29 Ma nga oguogunga lo'oo gila ula 'i no'ona, ma gila longoa nga kwala'e 'ola lo'oori, ma tani wane aaga gila ka iiria nga loulou. Ma tani wane ngaa'i gila ka iiria nga enselo no'ona 'e alafuu mai fana.
29 A multidão, pois, que ali estava, e que a ouvira, dizia ter havido um trovão; outros diziam: Um anjo lhe falou.
30 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Nga kwala'e 'ola na ngaia 'e fata mai, ngaia 'amoe la'u fana nga boonilagu, ma ngaia 'e fata mola mai fana booni lamooru.
30 Respondeu Jesus: Não veio esta voz por minha causa, mas por causa de vós.
31 Ma nga alata 'e nigi no'o fana God 'ani kwaisufai na ta'a fofona fanua lo'oo 'i wado. Na alata lo'oo, God te'e lafua no'o la Saetan ne'e ba'ita fafia nga fanua lo'oo 'i wado.
31 Agora é o juízo deste mundo; agora será expulso o príncipe deste mundo.
32 Ma nga alata gila lafu nau na 'ai folo, nau taku talaia mai nga ta'a te'efou te'agu.”
32 E eu, quando for levantado da terra, todos atrairei a mim.
33 Ma suria nga alafuunga lo'oo, ngaia 'e faate'enia mola nga maenga 'utaa na ngaia te'e mae ai.
33 Isto dizia, significando de que modo havia de morrer.
34 Ma nga ta'a gila ka fata 'ilo'oo, “Nga Girigiringa Abu 'adauru ngaia 'e iiria nga Kraes te'e momoori firi. Welakau 'utaa 'i'oo iiria tagila lafua nga Wela na Wane na 'ai folo? Ma ni dai no'o na nga Wela na Wane lo'oo welakau?”
34 Respondeu-lhe a multidão: Nós temos ouvido da lei que o Cristo permanece para sempre; e como dizes tu: Importa que o Filho do homem seja levantado? Quem é esse Filho do homem?
35 La Jisas ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Fana alata sisika mola, nga lalanga te'e nana'i fe'eni 'amooru. To'omia 'amooru riu kwairiu alata lalanga 'e nana'i 'ua fe'enia mooru fa'asia logologo'angaa ka nigi fafi 'amooru. Tofuna ni dai na ngaia 'e leka 'ubulana ma'e logo, ngaia 'e bobolosia 'i fai na ngaia 'e leka fai.
35 Disse-lhes então Jesus: Ainda por um pouco de tempo a luz está entre vós. Andai enquanto tendes a luz, para que as trevas não vos apanhem; pois quem anda nas trevas não sabe para onde vai.
36 Alata na nga lalanga ngaia 'e nana'i 'ua fe'eni 'amooru, moru tagoto'o ana, fana 'amoru lau fana nga ru'uru'ua na lalanga lo'oo.”
36 Enquanto tendes a luz, crede na luz, para que vos torneis filhos da luz. Havendo Jesus assim falado, retirou-se e escondeu-se deles.
37 Gwa'a la Jisas 'ani agea 'ola ni 'alefosilai 'e aula ma gila ka agasia, gila 'ame tagoto'o mola.
37 E embora tivesse operado tantos sinais diante deles, não criam nele;
38 Nga 'ola lo'oo ngaia 'e 'ilo'oo, fana 'ani fa'ato'oa nga alafuunga ala Aesea nga profet na ngaia 'e iiria no'o mai 'i na'o,
38 para que se cumprisse a palavra do profeta Isaías: Senhor, quem creu em nossa pregação? e aquem foi revelado o braço do Senhor?
39 Gila 'ame tagoto'o suria la Aesea nga profet 'e kwairii 'ua no'o mai 'ilo'oo,
39 Por isso não podiam crer, porque, como disse ainda Isaías:
40 “Tofuna nga manatalaga 'e ngasi 'e iiki,
40 Cegou-lhes os olhos e endureceu-lhes o coração, para que não vejam com os olhos e entendam com o coração, e se convertam, e eu os cure.
41 Alata la Aesea 'e iiria 'ola lo'oo, ngaia 'e alafuu suria la Jisas tofuna God ngaia 'e faate'enia no'o nga kwangakwanganga ala Jisas fana.
41 Estas coisas disse Isaías, porque viu a sua glória, e dele falou.
42 Gwa'a 'ani 'ino'ona, ta'a na'ona'o aula 'i Jiu na gila tagoto'o ala Jisas. Tafe'ua ma gila 'ame alafuu mola suria fana ta'a matari lo'oo, tofuna gila ma'unge'enia nga Farasii lo'oo, fa'asia gila ta ruiga fa'asia ru'unga 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga aaga.
42 Contudo, muitos dentre as próprias autoridades creram nele; mas por causa dos fariseus não o confessavam, para não serem expulsos da sinagoga;
43 Gila manata abelo iiki suria agelana 'ola fana ta'a 'agila iiri ba'ita aaga. Ma gila 'ame manata abelo mola suria agelana 'ola fana God fana ngaia 'ani iiri ba'ita aaga.
43 porque amaram mais a glória dos homens do que a glória de Deus.
44 Ma la Jisas ka fata ba'ita ma ka 'ilo'oo, “Lauta te'efuta wane ngaia 'e tagoto'o agu, ngaia 'e tagoto'o la'u mola na God ne'e alenau mai.
44 Clamou Jesus, dizendo: Quem crê em mim, crê, não em mim, mas naquele que me enviou.
45 Ma lauta te'efuta wane ngaia 'e agasi nau, ngaia 'e agasia la'u mola God ne'e alenau mai.
45 E quem me vê a mim, vê aquele que me enviou.
46 Nau ku leka mai fofona fanua lo'oo 'i wado 'ilaka'u lalanga fana ta'a, fana ni dai ne'e tagoto'o agu, gila sia nana'i mola 'ubulana logologo'angaa.
46 Eu, que sou a luz, vim ao mundo, para que todo aquele que crê em mim não permaneça nas trevas.
47 Ma ni dai ne'e longoa fatalagu, ma ngaia 'ame dau suria, nau ku sia sufaa mola, tofuna nau ku 'ame leka mai fofona fanua lo'oo 'i wado fana sufalana ta'a. Ma nau ku leka mai fana fa'amoorilana ta'a.
47 E, se alguém ouvir as minhas palavras, e não as guardar, eu não o julgo; pois eu vim, não para julgar o mundo, mas para salvar o mundo.
48 Wane na ngaia 'e ma'asiri agu, ma ngaia 'ame siria la'u mola agelana 'ola nau ku fata suria lo'oo, nga alafuunga lo'oo agu na nga 'ola te'e sufaa na gani 'i'isi.
48 Quem me rejeita, e não recebe as minhas palavras, já tem quem o julgue; a palavra que tenho pregado, essa o julgará no último dia.
49 Nga 'ola lo'oo 'e kwala'imori, suria alata nau ku alafuu 'ania, nau ku 'ame alafuu suria nga manatalagu 'i talagu. Tafe'ua ma Mama'a agu na ngaia 'e alenau mai, ngaia 'e iiria alafuunga lo'oo fagu fana 'aku iiria, mai nau ku alafuu suria.
49 Porque eu não falei por mim mesmo; mas o Pai, que me enviou, esse me deu mandamento quanto ao que dizer e como falar.
50 Ma nau ku su'aai nga alafuunga tegela'a lo'oo, nga Mama'a agu ne'e kwatea mooringa firi fana ta'a. Ngaia na'a, nga 'ola na nau ku iiria, ngaia nga 'ola na Mama'a agu ngaia 'e iiria fagu, fana 'aku kwairii 'ania.”
50 E sei que o seu mandamento é vida eterna. Aquilo, pois, que eu falo, falo-o exatamente como o Pai me ordenou.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.